Da li je pamcenje lokalizovano u mozgu

glavapunaendorfina

Primećen član
Poruka
516
Neurolzi jos nisu otkrili nista o pamcenju osim to da neke povrede mozga izazivaju amneziju. Bas nista drugo. Ali, koliko sam informisan, neke amnezije izazvane povredama mozga mogu i da se spontano izlijece.

Prosjecan covjek je u stanju da se sjeti malo stvari. Ali se nekad sjeti necega sto je bio zaboravio. Ljudi koji su se podvrgli psihoanalizi su u stanju da se sjete mnogo stvari, i stvari koje su dozivjeli davno, cak i prije nego sto su imali 4 godine. Ljudi koji imaju fotografsko pamcenje su u stanju da se sjete mnogo detalja.

Zbog svega ovoga mislim da pamcenje nije lokalizovano u mozgu, makar ne svo. Mozak je mozda suvise mali za toliko sjecanja koliko imaju neke osobe.

Sto vi mislite?
 
Poslednja izmena:
Neurolzi jos nisu otkrili nista o pamcenju osim to da neke povrede mozga izazivaju amneziju. Bas nista drugo. Ali, koliko sam informisan, neke amnezije izazvane povredama mozga mogu i da se spontano izlijece.

Prosjecan covjek je u stanju da se sjeti malo stvari. Ali se nekad sjeti necega sto je bio zaboravio. Ljudi koji su se podvrgli psihoanalizi su u stanju da se sjete mnogo stvari, i stvari koje su dozivjeli davno, cak i prije nego sto su imali 4 godine. Ljudi koji imaju fotografsko pamcenje su u stanju da se sjete mnogo detalja.

Zbog svega ovoga mislim da pamcenje nije lokalizovano u mozgu, makar ne svo. Mozak je mozda suvise mali za toliko sjecanja koliko imaju neke osobe.

Sto vi mislite?

sve boldovane recenice su ti netacne
prvo-neurolozi se ne bave pamcenjem, neurolozi su lekari koji se bave, ajde da kazem raznim neuroloskim poremecajima i njihovim lecenjem
a, pamcenjem se bavi citav niz neurobiologa, od bihejviorista do neurofiziologa
drugo-netacno je da se o pamcenju malo zna-zna se puno, ali nedovoljno da bi laici stekli jasnu sliku sta je to pamcenje i kako se priziva
trece-prosecan covek je u stanju (znaci spospban) da se seti mnogo stvari, samo ne ume da vlada vestinom prizivanja secanja
sva secanja su pohranjena u specificnim vezama (sinapsama) izmedju neurona (celija mozga), te veze su vrlo dinamicne u prostoru u vremenu, problem je aktivirati ih nakon dugo vremena i na taj nacin prizvati davna secanja..mozak stedi energiju gde god moze, te "gasi" dugo vremena neaktivne sinapse, bar na neki period, ali se one mogu reaktivirati...
cetvrto-bas me zanima gde je po tvom misljenju secanje jos lokalizovano, sem u mozgu?
 
neurolozi se ne bave pamcenjem

sva secanja su pohranjena u specificnim vezama (sinapsama) izmedju neurona (celija mozga), te veze su vrlo dinamicne u prostoru u vremenu, problem je aktivirati ih nakon dugo vremena i na taj nacin prizvati davna secanja..mozak stedi energiju gde god moze, te "gasi" dugo vremena neaktivne sinapse, bar na neki period, ali se one mogu reaktivirati...

Napisala si: neurolozi se ne bave pamcenjem (plavo), a ovo sto si ti napisala o sjecanjima je cista neurologija, mada neurologija nekoga ko nema pojma o neurologiji (crveno).

1. Mogu ti navesti imena neurologa koji se bave sjecanjem. Ali necu. I mogu ti navesti neke teorije neurologa o sjecanju. To ocu.
2. Ti ne znas sto je sinapsa. Neces naci ni jednog neurologa koji kaze da su sjecanja u sinapsama. Mada ces naci one koji misle da se sjecanja stvaraju mijenjanjem oblika postsinaptickih ili presinaptickih ili i jednih i drugih (ne sjecam se) krajeva neurona, i one koji misle da sjecanja nastaju mijenjanjem udaljenosti izmedju presinaptickog i postsinaptickog kraja dva neurona, (dakle sirenjem i skupljanjem sinapse). Ali to je sve nedokazano. To je neurolog Hebb, (to kad se prica o nervnom sistemu sa nagadjanjem) koji je inace dao i svoju teoriju o pamcenju, zvao "konceptualni nervni sistem". :)
3. Sinapse nisu veze, nego pukotine izmedju aksona ili dendrita presinaptickih neurona i receptora na postsinaptickom neuronu. Kroz njih idu neurotransmiteri. Prica o transmiterima bi vec bila komplikovanija, i nema potrebe da ti pricam o tome.
4. Sinapsa ne moze biti "aktivna" ili "neaktivna", to moze samo neuron. Nisam jos naiso na izraz (niti cu) "aktivna sinapsa".
5. Da je sjecanje stvarno u sinapsama, Kokain bi izazivao strahovite poremecaje sjecanja.
 
Poslednja izmena:
Napisala si: neurolozi se ne bave pamcenjem (plavo), a ovo sto si ti napisala o sjecanjima je cista neurologija, mada neurologija nekoga ko nema pojma o neurologiji (crveno).

1. Mogu ti navesti imena neurologa koji se bave sjecanjem. Ali necu. I mogu ti navesti neke teorije neurologa o sjecanju. To ocu.
2. Ti ne znas sto je sinapsa. Neces naci ni jednog neurologa koji kaze da su sjecanja u sinapsama. Mada ces naci one koji misle da se sjecanja stvaraju mijenjanjem oblika postsinaptickih ili presinaptickih ili i jednih i drugih (ne sjecam se) krajeva neurona, i one koji misle da sjecanja nastaju mijenjanjem udaljenosti izmedju presinaptickog i postsinaptickog kraja dva neurona, (dakle sirenjem i skupljanjem sinapse). Ali to je sve nedokazano. To je neurolog Hebb, (to kad se prica o nervnom sistemu sa nagadjanjem) koji je inace dao i svoju teoriju o pamcenju, zvao "konceptualni nervni sistem". :)
3. Sinapse nisu veze, nego pukotine izmedju aksona ili dendrita presinaptickih neurona i receptora na postsinaptickom neuronu. Kroz njih idu neurotransmiteri. Prica o transmiterima bi vec bila komplikovanija, i nema potrebe da ti pricam o tome.
4. Sinapsa ne moze biti "aktivna" ili "neaktivna", to moze samo neuron. Nisam jos naiso na izraz (niti cu) "aktivna sinapsa".
5. Da je sjecanje stvarno u sinapsama, Kokain bi izazivao strahovite poremecaje sjecanja.

stojim iza svake reci koju sam napisala
kao neko ko ima doktorat iz molekularne neurobiologije
i to bas na temu sinapsi
a, ti?
 


Focal labeling of axonal terminals with active synapses recorded by an extracellular macro-patch electrode

Journal of Neuroscience Methods, Volume 21, Issue 1, September 1987, Pages 17-29
F.W. Tse, L. Marin, H.L. Atwood
Information processing by graded-potential transmission through tonically active synapses Review Article
Trends in Neurosciences, Volume 19, Issue 7, July 1996, Pages 292-297
Mikko Juusola, Andrew S French, Raimo O Uusitalo, Matti Weckström

A review on the neurobiological basis of memory Review Article
Archives of Gerontology and Geriatrics, Volume 26, Supplement 1, 1998, Pages 225-234
L. Gasparini, S. Govoni, F. Battaini

Synapse-Specific Metaplasticity: To Be Silenced Is Not to Silence 2B
Neuron, Volume 66, Issue 6, 24 June 2010, Pages 814-816
Benjamin D. Philpot, R. Suzanne Zukin

prva dva rada imaju u naslovu ono za sta ti "nikada cuo nisi", a to je termin aktivna sinapsa

u trecem mozda ima nesto o memoriji za sta ti takodje nikada nisi cuo
hoces jos radova?
cetvrti se odnosi na utisavanje sinapsi
 
Synapse Formation and Memory
Encyclopedia of Behavioral Neuroscience, 2010, Pages 349-355
B. Leuner, T.J. Shors

CHAPTER 9 - THE CHOLINERGIC SYNAPSE AND THE SITE OF MEMORY
The Physiological Basis of Memory (Second Edition), 1983, Pages 367-386
J. ANTHONY DEUTSCH

Age-dependent alterations in hippocampal synaptic plasticity: Relation to memory disorders Review Article
Neurobiology of Aging, Volume 9, 1988, Pages 581-590
Leyla Detoledo-Morrell, Yuri Geinisman, Frank Morrell

Contributions of dendritic spines and perforated synapses to synaptic plasticity Review Article
Brain Research Reviews, Volume 15, Issue 3, September–December 1990, Pages 215-249
R.K.S. Calverley, D.G. Jones

Contributions of dendritic spines and perforated synapses to synaptic plasticity Review Article
Brain Research Reviews, Volume 15, Issue 3, September–December 1990, Pages 215-249
R.K.S. Calverley, D.G. Jones

Plasticity of inhibitory synapses in the brain: a possible memory mechanism that has been overlooked Original Research Article
Neuroscience Research, Volume 21, Issue 3, January 1995, Pages 177-182
Masanobu Kano

Remembering that things have changed: A review of the cellular mechanisms of memory re-consolidation in the day-old chick Review Article
Brain Research Bulletin, Volume 76, Issue 3, 15 June 2008, Pages 192-197
Simon F. Crowe, Joanne M. Sherry, Matthew W. Hale

takodje, evo nesto "malo" o sinapsama i memoriji, sto nije Hebb-ovo
ako ja ne znam sta je sinapsa i ako nemam pojma o pamcenju, ima ko zna
ili, mozda ni ovo nije relevantno za tebe? :lol:
btw. neko ko se registrovao pre par dana i ko krene sa ovakvim konceptom pisanja, definitivno je dosao ovde da nervira nekoga
pitam se koga? :P
 
a da nije mozda u bubrezima ili mokracnoj besici..:D

ljudski mozak tezi 1,3 kg,i poznato je da ne radi punim kapacitetom,
tj da su coveku aktivirane samo odredjene funkcije mozga..
sve sto jesmo kao bice odvija se u mozgu koji je programiran tako da skladisti
sva nasa secanja ,iskustva, razmisljanja i odluke u sadasnjosti ka buducnosti
 
a da nije mozda u bubrezima ili mokracnoj besici..:D

ljudski mozak tezi 1,3 kg,i poznato je da ne radi punim kapacitetom,
tj da su coveku aktivirane samo odredjene funkcije mozga..
sve sto jesmo kao bice odvija se u mozgu koji je programiran tako da skladisti
sva nasa secanja ,iskustva, razmisljanja i odluke u sadasnjosti ka buducnost
i
Ne, ne, ne, ne... Geni prvi imaju mogućnost pamćenja!!!
 
Ne, ne, ne, ne... Geni prvi imaju mogućnost pamćenja!!!

hmm...malo suvise smela tvrdnja..ili, preciznije receno-nisi ovo dobro formulisao
pretpostavljam da mislis na promene na nivou hromatina?
nesto poput ovoga:

Nat Rev Neurosci. 2013 Feb;14(2):97-111. doi: 10.1038/nrn3427. Epub 2013 Jan 17. Histone acetylation: molecular mnemonics on the chromatin. Gräff J, Tsai LH.

Learn Mem. 2013 Jan 15;20(2):61-74. doi: 10.1101/lm.026575.112.Epigenetic regulation of memory formation and maintenance.Zovkic IB, Guzman-Karlsson MC, Sweatt JD.


to je samo jedan u nizu procesa, na kojima se bazira pamcenje i misli se pre svega na ekspresiju gena neophodnih da na nivou sinapse odrade svoj posao u formiranju (pre svega) drugotrajne memorije



 

Back
Top