Gedeon
Veoma poznat
- Poruka
- 13.849
Piše: dr Željko Porobija
11.05.2025.
BILO mi je zabavno nakon objave izbora novoga pape čitati nedavne učene prognoze. Niko od uvaženih eksperata i samozvanih insajdera nije uvrstio u popis Roberta Prevosta. Meni osobno bilo je zanimljivo da je navodno u igri bio i kardinal Piter Kodvo Apia Tarkson vatikanski službenik rođen u Gani. Ali, nije izabran, tako da je među dosad odabranih 266 papa (ili, 267, zavisi kako se računa), samo jedan bio tamnije puti.
Kako je izgledao Isus?
Vjerovatno mislite da ću sada krenuti sa ko zna kojom nepotvrđenom srednjovjekovnom legendom, poput one o papisi Jovani. Ne brinite, neću, nije mi do izmišljanja ljudi i događaja, postoji ugledna svjetska organizacija koja se bavi time. Počeću sa pitanjem koje će vam se ispočetka učiniti nepovezanim: kako je izgledao Isus?
Naravno da ne možete na to pitanje egzaktno odgovoriti, ni sam Novi zavjet ne daje njegov opis. Što najvjerojatnije znači da prema najranijim predanjima nije bilo ničeg naročito specifičnog u Isusovom izgledu. Novi zavjet i inače ne piše o izgledu svojih likova, dok Stari zavjet spominje samo neke neuobičajenosti (Saul je bio izrazito visok, Samson izuzetno jak, David je imao crvenu kosu).
Naravno, neki kasniji autori sebi su pustili na maštu da zamišljaju Isusa u različitim izdanjima, a pobjedu je odnio bijeli Isus s bradom i dugom crveno-smeđom kosom (i katkad plavim očima). Usput spominjem da je bila i rana tradicija o Isusu kao "mladom filozofu", bez duge kose i brade.
Galilejci onoga vremena
Naučno gledano, ta tradicionalna slika Isusa nema istorijsku osnovu. Zapravo je puno adekvatnije pitati kako izgledaju Galilejci onoga vremena. Na temelju analize jedne lobanje iz prvog vijeka, Ričard Nov (Richard Neave) i tim antropologa i programera načinili su 2001. godine rekonstrukciju njihovog izgleda: tamnije i pomalo frćkave kose, crnih očiju i tamne kože. Najbliže tom opisu bili bi današnji Arapi, a slične crte naći ćete i kod nemalog broja današnjih Jevreja. Nije to bilo tako nepoznato antropolozima, čak ste i u antici imali npr. slikovne prikaze Mojsija tamnije kože u sinagogi u Dura-Europosu.
Neke natuknice iz Novoga zavjeta čini se da potvrđuju određene pretpostavke: recimo, Isus nije bio nazirej, dakle, nije spadao među one koji su se privremeno ili trajno zakleli da se (između ostalog) neće šišati. Stoga dugokosi Isus ne dolazi u obzir, što se slaže i s Pavlovim rogoborenjem da muškarcu ne pristoji duga kosa (Prva Korinćanima 11,14).
Kako Isus, tako i ostali
A to da je Isus bio tamnoput, crnokos i crnook znači da je takva bila i njegova majka, koju će takođe tradicionalno prikazivati kao ženu bijele kože (i nerijetko arijevski plavih očiju). Kad vidjelica iz Međugorja krene tako opisivati Mariju, možete biti sigurni da ona nije vidjela Mirjam, majku Isusovu. Ista je stvar s apostolima. Svi su oni na Da Vinčijevoj grandioznoj slici prikazani kao bijelci. Osim Jude, njegova je koža tamnija, prije svega zbog sjene koja pada na njega.
Apostol Jovan je prikazan kao mladić s dugom, riđom kosom, kakvog ste mogli vidjeti u Firenci Da Vinčijevog vremena, ali ne u Galileji Isusovog vremena. Jovanu pristupa Petar sa zahtjevom da pita Isusa o kome govori kao izdajniku. Petar je tu prikazan u skladu s već uvriježenom tradicijom, kao stariji čovjek, sijede kose i brade. I bijelac, naravno.
Prvi tamnoputi papa
Da Vinči, dakako, nije istoriografski izvor, Isus nije imao svoju posljednju večeru u renesansnoj zgradi, niti je sjedio za stolom (i to svi na jednoj strani), ljudi u Judeji onoga vremena sjedili su na podu. Niti je Petar izgledao kao na slici.
Ne znamo koliko je imao godina, samo možemo slobodno reći da nije bio bijelac, nego, kao i Isus i Marija i svi apostoli – arapsko tamne puti. I kao što znate, po jednodušnoj crkvenoj predaji, Petar je bio prvi rimski episkop.
Petrova stolica
Mi o Petru znamo jako malo, jedini dokument kojemu možemo vjerovati jesu Pavlove poslanice Galatima i Prvoj Korinćanima. Pavle je sreo Petra u Jerusalimu, a spomenuo je i da Petar na svoja misijska putovanja vodi svoju suprugu.
Ne znamo šta uopšte po pitanju Petra možemo vjerovati Jevanđeljima i Djelima, premda se i tamo jasno implicira da je bio oženjen (Isus liječi njegovu taštu). Uvijek ga se navodi kao prvog među apostolima, a sve ostalo što o njemu čitamo uglavnom su legende nastale desetljećima kasnije. I bez obzira na to što su pisane lijepi broj godina nakon navodne Petrove mučeničke smrti, niti na jednom mjestu ne spominju da je on ikada bio u Rimu, kamoli da je tamo vodio crkvu. Petar će postati papa tek u kasnijoj crkvenom predanju, koja se nastavila na tajnovite riječi o crkvi izabranoj u Vavilonu, što ih je napisao neznani pisac Prve Petrove (5,13). Možete biti sigurni da na stolici na kojoj sjede pape nikada nije sjedio ribar Petar iz Kafarnauma. O tome sam već opširnije pisao, pa da se ovdje ne ponavljam.
Petar, prvi papa
No, ipak imam jednu napomenu: koliko god da Petar definitivno nije bio u Rimu, ako njega Crkva smatra svojim prvim papom, onda je on bio prvi papa. Znam, apsurdno zvuči, ali to je isto kao kad nekoga posmrtno proglasite generalom ili narodnim herojem. Recimo onda da je i Petar zapravo posmrtno proglašen papom, kad je već bilo zaboravljeno ko je on zapravo bio.
I osim što je postao prvi papa, Petar je postao bijelac, kao i Isus i Marija i svi ostali apostoli. I nije se zvao Petar, to je samo grčki prijevod njegovog aramejskog nadimka Kifa, "stijena". Dodatno su ga helenizovali autori poslanica koje se nazivaju Petrovim, pisanim s odličnim poznavanjem grčkog jezika, filozofije i retorike.
To kako tamnoputi Isus, Marija i apostoli postaju bijelci jest duga i za Crkvu nimalo pohvalna priča. Između ostalog, to je i priča o totalnom raskidu Crkve sa svojim jevrejskim korijenima.
Nisam pokušavao glumiti nekog eksperta koji zna ko će najvjerovatnije biti sljedeći papa. Jedino sam tipovao da to neće biti Piter Kodwo Apia Tarkson. Ne zato što imam ikakve povjerljive informacije, nego zbog cjelokupne crkvene istorije.
Unatoč tome što je Katolička crkva učinila dosta koraka naprijed – i unatoč tome što nikada nije potonula u rasizam koliko jedan dio protestantske im braće – na izbor drugog tamnoputog pape još ćete dugo čekati. Dotad imate bijelog Petra i njegove nasljednike iste boje kože.
Izvor: https://www.index.hr/mobile/vijesti...ijesti/2669436.aspx?index_ref=potpisano_box_m)
11.05.2025.
BILO mi je zabavno nakon objave izbora novoga pape čitati nedavne učene prognoze. Niko od uvaženih eksperata i samozvanih insajdera nije uvrstio u popis Roberta Prevosta. Meni osobno bilo je zanimljivo da je navodno u igri bio i kardinal Piter Kodvo Apia Tarkson vatikanski službenik rođen u Gani. Ali, nije izabran, tako da je među dosad odabranih 266 papa (ili, 267, zavisi kako se računa), samo jedan bio tamnije puti.
Kako je izgledao Isus?
Vjerovatno mislite da ću sada krenuti sa ko zna kojom nepotvrđenom srednjovjekovnom legendom, poput one o papisi Jovani. Ne brinite, neću, nije mi do izmišljanja ljudi i događaja, postoji ugledna svjetska organizacija koja se bavi time. Počeću sa pitanjem koje će vam se ispočetka učiniti nepovezanim: kako je izgledao Isus?
Naravno da ne možete na to pitanje egzaktno odgovoriti, ni sam Novi zavjet ne daje njegov opis. Što najvjerojatnije znači da prema najranijim predanjima nije bilo ničeg naročito specifičnog u Isusovom izgledu. Novi zavjet i inače ne piše o izgledu svojih likova, dok Stari zavjet spominje samo neke neuobičajenosti (Saul je bio izrazito visok, Samson izuzetno jak, David je imao crvenu kosu).
Naravno, neki kasniji autori sebi su pustili na maštu da zamišljaju Isusa u različitim izdanjima, a pobjedu je odnio bijeli Isus s bradom i dugom crveno-smeđom kosom (i katkad plavim očima). Usput spominjem da je bila i rana tradicija o Isusu kao "mladom filozofu", bez duge kose i brade.
Galilejci onoga vremena
Naučno gledano, ta tradicionalna slika Isusa nema istorijsku osnovu. Zapravo je puno adekvatnije pitati kako izgledaju Galilejci onoga vremena. Na temelju analize jedne lobanje iz prvog vijeka, Ričard Nov (Richard Neave) i tim antropologa i programera načinili su 2001. godine rekonstrukciju njihovog izgleda: tamnije i pomalo frćkave kose, crnih očiju i tamne kože. Najbliže tom opisu bili bi današnji Arapi, a slične crte naći ćete i kod nemalog broja današnjih Jevreja. Nije to bilo tako nepoznato antropolozima, čak ste i u antici imali npr. slikovne prikaze Mojsija tamnije kože u sinagogi u Dura-Europosu.
Neke natuknice iz Novoga zavjeta čini se da potvrđuju određene pretpostavke: recimo, Isus nije bio nazirej, dakle, nije spadao među one koji su se privremeno ili trajno zakleli da se (između ostalog) neće šišati. Stoga dugokosi Isus ne dolazi u obzir, što se slaže i s Pavlovim rogoborenjem da muškarcu ne pristoji duga kosa (Prva Korinćanima 11,14).
Kako Isus, tako i ostali
A to da je Isus bio tamnoput, crnokos i crnook znači da je takva bila i njegova majka, koju će takođe tradicionalno prikazivati kao ženu bijele kože (i nerijetko arijevski plavih očiju). Kad vidjelica iz Međugorja krene tako opisivati Mariju, možete biti sigurni da ona nije vidjela Mirjam, majku Isusovu. Ista je stvar s apostolima. Svi su oni na Da Vinčijevoj grandioznoj slici prikazani kao bijelci. Osim Jude, njegova je koža tamnija, prije svega zbog sjene koja pada na njega.
Apostol Jovan je prikazan kao mladić s dugom, riđom kosom, kakvog ste mogli vidjeti u Firenci Da Vinčijevog vremena, ali ne u Galileji Isusovog vremena. Jovanu pristupa Petar sa zahtjevom da pita Isusa o kome govori kao izdajniku. Petar je tu prikazan u skladu s već uvriježenom tradicijom, kao stariji čovjek, sijede kose i brade. I bijelac, naravno.
Prvi tamnoputi papa
Da Vinči, dakako, nije istoriografski izvor, Isus nije imao svoju posljednju večeru u renesansnoj zgradi, niti je sjedio za stolom (i to svi na jednoj strani), ljudi u Judeji onoga vremena sjedili su na podu. Niti je Petar izgledao kao na slici.
Ne znamo koliko je imao godina, samo možemo slobodno reći da nije bio bijelac, nego, kao i Isus i Marija i svi apostoli – arapsko tamne puti. I kao što znate, po jednodušnoj crkvenoj predaji, Petar je bio prvi rimski episkop.
Petrova stolica
Mi o Petru znamo jako malo, jedini dokument kojemu možemo vjerovati jesu Pavlove poslanice Galatima i Prvoj Korinćanima. Pavle je sreo Petra u Jerusalimu, a spomenuo je i da Petar na svoja misijska putovanja vodi svoju suprugu.
Ne znamo šta uopšte po pitanju Petra možemo vjerovati Jevanđeljima i Djelima, premda se i tamo jasno implicira da je bio oženjen (Isus liječi njegovu taštu). Uvijek ga se navodi kao prvog među apostolima, a sve ostalo što o njemu čitamo uglavnom su legende nastale desetljećima kasnije. I bez obzira na to što su pisane lijepi broj godina nakon navodne Petrove mučeničke smrti, niti na jednom mjestu ne spominju da je on ikada bio u Rimu, kamoli da je tamo vodio crkvu. Petar će postati papa tek u kasnijoj crkvenom predanju, koja se nastavila na tajnovite riječi o crkvi izabranoj u Vavilonu, što ih je napisao neznani pisac Prve Petrove (5,13). Možete biti sigurni da na stolici na kojoj sjede pape nikada nije sjedio ribar Petar iz Kafarnauma. O tome sam već opširnije pisao, pa da se ovdje ne ponavljam.
Petar, prvi papa
No, ipak imam jednu napomenu: koliko god da Petar definitivno nije bio u Rimu, ako njega Crkva smatra svojim prvim papom, onda je on bio prvi papa. Znam, apsurdno zvuči, ali to je isto kao kad nekoga posmrtno proglasite generalom ili narodnim herojem. Recimo onda da je i Petar zapravo posmrtno proglašen papom, kad je već bilo zaboravljeno ko je on zapravo bio.
I osim što je postao prvi papa, Petar je postao bijelac, kao i Isus i Marija i svi ostali apostoli. I nije se zvao Petar, to je samo grčki prijevod njegovog aramejskog nadimka Kifa, "stijena". Dodatno su ga helenizovali autori poslanica koje se nazivaju Petrovim, pisanim s odličnim poznavanjem grčkog jezika, filozofije i retorike.
To kako tamnoputi Isus, Marija i apostoli postaju bijelci jest duga i za Crkvu nimalo pohvalna priča. Između ostalog, to je i priča o totalnom raskidu Crkve sa svojim jevrejskim korijenima.
Nisam pokušavao glumiti nekog eksperta koji zna ko će najvjerovatnije biti sljedeći papa. Jedino sam tipovao da to neće biti Piter Kodwo Apia Tarkson. Ne zato što imam ikakve povjerljive informacije, nego zbog cjelokupne crkvene istorije.
Unatoč tome što je Katolička crkva učinila dosta koraka naprijed – i unatoč tome što nikada nije potonula u rasizam koliko jedan dio protestantske im braće – na izbor drugog tamnoputog pape još ćete dugo čekati. Dotad imate bijelog Petra i njegove nasljednike iste boje kože.
Izvor: https://www.index.hr/mobile/vijesti...ijesti/2669436.aspx?index_ref=potpisano_box_m)
