Cvekla

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
333.900
Od umanjivanja rizika od karcinoma, snižavanja krvnog pritiska, pa čak i smanjenja rizika od demencije, sok od cvekle nudi mnoštvo nutritivnih koristi i mogao bi da vam pomogne da živite duže. Kako?
Sok od cvekle može pomoći prvenstveno starijim osobama ili osobama sa problemima srcem ili plućima da uživaju u aktivnijem životu.
Kada se konzumira, sok od cvekle ima dva izražena fiziološka efekta. Prvo, proširuje krvne sudove, smanjujući krvni pritisak i omogućavajući veći protok krvi. Drugo, utiče na mišićno tkivo, smanjujući količinu kiseonika potrebnu mišićima tokom aktivnosti. Kombinovan efekat ima značajan uticaj na obavljanje fizičkih zadataka, bilo da se radi o naporima niskog ili visokog intenziteta.

Smanjuje rizik od kancera
Cvekla svoju jarku boju dobija od betalaina koji su vodotopivi antioksidanti. Prema istraživanjima, betalaini imaju preventivne sposobnosti protiv nekih vrsta karcinoma.
Smatra se da su betalaini pomažu u pronalaženju i uništavanju nestabilnih ćelija u telu. Veruje se da tako pomažu u smanjenju rizika od određenih vrsta karcinoma.

Snižava krvni pritisak
U studiji objavljenoj u načunom časopisu Hypertension ispitivano je kako sok od svekle snižava krvni pritisak kod pacijenata.
“Nasumično smo izabrali 68 pacijenata sa hipertenzijom, u kliničkom ispitivanju sa placebo kontrolnom grupom, da četiri nedelje piju 250 ml soka od cvekle dnevno. Svakodnevno konzumiranje je povezano sa smanjenjem krvnog pritiska merenog putem tri različite metode”, navodi se.
Studija je zaključila da je sok od cvekle jeftin, lako dostupan, pomoćni tretman u lečenju pacijenata sa hipertenzijom.

Blagotvorni efekat na mozak
U drugoj studiji objavljenoj u Nacionalnoj zdravstvenoj biblioteci SAD-a, analiziran je efekat sok od cvekle na protok krvi u mozgu kod starijih osoba. Zaključili su da utiče na pojačani protok krvi u hipoksičnim ili ishemičnim regijima mozga. Pojačani protok krvi u mozgu kod starijih ljudi može usporiti demenciju i kogitivni pad.
Primećeno je da su nakon što su učesnici držali dijetu sa visokim udelom nitrata koja je uključivala sok od cvekle, snimci skenera njihovih mozgova pokazali povećani protok krvi u frontalnim režnjevima koji su povezani sa kognitivnim razmišljanjem i ponašanjem.

Kejti Lanslej, doktorka koja se time bavila, objasnila je da kako starimo, kao i ako imamo bolesti koje utiču na naš kardiovaskularni sistem, količina kiseonika koju možemo da unesemo tokom aktivnosti znatno opada
“To znači da, za neke ljude, čak i jednostavni zadaci poput hodanja možda neće biti izvodljivi. Ono što smo videli u studijama je da sok od cvekle zapravo može smanjiti količinu kiseonika koja vam je potrebna za aktivnosti niskog intenziteta. U principu, ovaj efekat bi mogao pomoći ljudima da rade stvari koje inače ne bi mogli”, rekla je.
(novas)
Clipcvekla.jpg
 
Kada pomislite na tanjir prepun zdravlja i vitamina u kome dominira povrće bordo crvene boje, možete pretpostaviti da je u pitanju cvekla. Za pripremu salate, sve šta je potrebno jeste da je skuvate ili ispečete i posao je praktično završen. Ukoliko nemate vremena za pripremu cvekle, u svim većim supermarketima možete je naći već skuvanu te je onda potrebno samo je iseckati i začiniti.

Sastojci:

cvekla
balzamiko sirće ili limun
maslinovo ulje
prstohvat bibera
prstohvat soli
malo kima

Cveklu možete skuvati (oko jedan sat, dok ne omekša) ili ispeći u rerni (najbolje da je stavite u kesu za pečenje i da je pečete na 200 stepeni oko sat i po). Ukoliko nemate vremena za pripremu možete da kupite vec obarenu cveklu i vakumiranu.

Pripremljenu (ohladjenu) cveklu iseći na krugove ili ako više volite možete je izrendati.
Stavite je u činiju, prelijte je balzamikom, uljem, biberom i solju. Za kraj dodajte i malo kima koji će slati dati poseban šmek.
salata-od-cvekle-700x400.jpg
 
Za cveklu kažu da je u stanju da popravi većinu toga što je u organizmu pokvareno. Poreklom sa obala Sredozemlja bila je znana još starim narodima, koji su shvatili da im ona pomaže kod mnogih bolesti. Danas se smatra najkorisnijom i najlekovitijom povrtarskom kulturom koja se sadrži najširu lepezu vitamina i minerala, izuzetno je bogata belančevinama, mastima i ugljenim hidratima i, što je važno, lako vari.
Od minerala sadrži gotovo sve - kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, fluor, mangan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom... Od vitamina najprisutniji su vitamin B1, B2, C, kao i izuzetno redak vitamin u biljnim namirnicama, B12. Crvena boja cvekle potiče od antocijana koji utiče na obnavljanje krvi, dok biljka u celini deluje i antikancerozno.

Cveklu treba jesti kada god vam padne na pamet, jer ona deluje preventivno na ceo organizam. Narodni lekari tvrde da je dobra i protiv tumora i leukemije, niskog pritiska, gripa, da pospešuje rad nerava i mozga, podstiče aktivnost jetre, žuči i želuca, te da štiti od radioaktivnosti i zračenja.
 
Cvekla u svezem stanju

Najboljeje piti sok od presne cvekle. Od kilograma cvekle dobije se oko 700 mililitara soka. Sprema se tako što se cvekla tanko oljušti, sitno izrenda i prelije medom i sokom od limuna. Kad ova smeša malo odstoji dobro se procedi, pije se u gutljajima celog dana. Kod težih oboljenja dnevno treba popiti pola litre soka, a kada se oseti poboljšanje, količinu smanjiti na četvrtinu.Za jačanje želuca i jetre treba krupno narendati cveklu i upola manji koren od celera, začiniti sa malo soli, jabukovim sirćetom, kašičicom maslinovog ulja i mlevenim kimom. Salatu na kraju izmešati sa kiselom pavlakom i posuti peršunovim lišćem.

Može da se spremi i kao zimnica tako što se plod iseče na tanke kolutove, prelije jabukovim ili vinskim sirćetom u koje je dodato malo samlevenog kima. Tako spremljena cvekla poređa se u tegle i ostavi za zimu.
cvekla.jpg
 
Sok za hipertenziju

Svakodnevno unošenje pola decilitra soka od cvekle u znatnoj meri će smanjiti povišeni krvni pritisak, tvrde stručnjaci iz Britanskog udruženja osoba sa hipertenzijom. Nitrat, ključni sastojak cvekle, koji se, inače, nalazi i u zelenom lisnatom povrću, odgovoran je za regulisanje krvnog pritiska, pokazalo je njihovo istraživanje.

Do ovakvog zaključka došli su, tako što su grupi zdravih ljudi dali da popiju pola decilitra soka od cvekle. Posle samo sat vremena njihov pritisak se snizio. Pozitivan učinak bio je još veći posle tri sata, a primećivao se i nakon 24 časa.

S obzirom na to da danas u svetu više od 25 odsto odraslih ljudi ima hipertenziju, sa stalnom tendencijom rapidnog rasta, više je nego važno otkriti sastojak koji će pozitivno da utiče na njegovo regulisanje, ističu britanski stručnjaci. Zato sok od cvekle i lisnato zeleno povrće treba unositi redovno da bi se blagovremeno zaštitio kompletan kardiovaskularni sistem.
 
Lekovitost cvekle potvrdjena je u slučajevima demineralizacije kostiju i zuba. Prisustvo joda čini je dragocenim lekom protiv ateroskleroze i procesa starenja. Osnovu višestruke lekovitosti ove biljke čine sastojci betanin i betain koji podstiču razmenu materija, regulišu krvni pritisak, smanjuju holesterol, održavaju krvne sudove u dobrom stanju, podstiču rad jetre.

Cvekla je izuzetno korisna u lečenju slabokrvnosti kod dece i mladih osoba, jer sadrži visok procenat gvožđa. Povoljno deluje i na rad creva i njihovu peristaltiku (pokretljivost) jer sadrži celulozu i pektin u izobilju. Ali, da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma za dragocenim vlaknima treba pojesti pet srednjih glavica cvekle.
 
Iako je kod nas odomaćeno korišćenje samo korena cvekle, stručnjaci tvrde da je ona korisna u celosti tokom cele godine. Može da se uzima u neograničenim količinama, bez bojazni od bilo kakvih štetnih posledica. Malo se zna da je lišće cvekle nalik spanaću pa se tako može i pripremati. Međutim, bez obzira što je cela biljka jestiva, lekovit je samo koren, koji se sakuplja u jesen i ostavlja u umereno toplim prostorijama, da ne bi promrzao. Ako se čuva na odgovarajući način, u svežini cvekle može da se uživa sve do sledećeg leta.
 

Back
Top