ČUDA BOŽIJA SVUDA OKO NAS

Па ја не читам само твоје постове - него и постове других корисника! :cool:

I u mojim postovima mozes da vidis neke kritike Stvaranja i moje sumnje u pravilno tumacenje, ali to opet ne znaci da nauka moze da zameni veru, niti da iko to realno ocekuje.
Nazalost, desice se nesto sto nece zadovoljiti ni vernike ni naucnike. Crkva ce reci da priznaje teoriju evolucije, ali nece promeniti ni slovo u svome ucenje. :lol:
To se uvek tako radi, politika. ;)
 
Vrlo jednostavno, ono što pričaju je neprimenljivo.





Ne razumem te.
Sa jedne strane lepo napišeš da ne poznaješ fiziku, a onda daješ sebi za pravo da kritikuješ teoriju iz oblasti fizike...
Ne ide jedno sa drugim.
Uzgred, u nauci nema nište više po autoritetu od teorije.
Kao kada bi u veri izjavio: "Ma to je potpuno nevažno, to je samo bog rekao, nego da mi saznamo šta misli kafe-kuvarica na probnom radu, ona mora biti izvor svekolike istine." :roll:
Uzgred, teorija velikog praska jeste dokazana upravo onim stvarima za koje ti izjavljuješ da su bez dokaza pripisane teoriji velikog praska.
Na primer, kosmički šum.
Nekada se nije znalo da uopšte postoji kosmički šum, naročito ne kada je Lemaitre 1931. godine, predložio tu teoriju. Onda je Gamov, zapravo njegov student sračunao da je jedna od posledica Velikog praska upravo kosmički šum.
Onda su se timovi naučnika dali u potragu za kosmičkim šumom... tražili su i tražili, ali kako niko nije imao odgovarajuću opremu i niko nikada nije do tada video kosmički šum, to je potrajalo... sve dok Penzijas i Vilson, koji su se bavili potpuno drugim problemo, nisu sasvim slučajno shvatili da su smetnje koje hvata njihova radio-antena zapravo kosmički šum... i njih dvojica (potpuno nezasluženo, ako smem da primetim) dobiše Nobelovu nagradu, a teorija Veliko praska još jedan dokaz (prvi dokaz je bilo širenje svemira koje je uočio Habl, na osnovu koga je Lemaitre i formulisao teoriju Velikog praska).
Suprotno mišljenje je dao Fred Hojl sa teorijom nepromenljivog svemira, koja je bila favorit, sve do otkrića kosmičkog šuma.
Od te teorije u teorije Velikog praska je ugrađen deo u nukleosintezi.
Iz navedenog je više nego očigledno da se suprotna mišljenja ne anatemišu, a da ti pričaš o stvarima sa kojima nemaš nikakve veze.

Greška! Teorija je samo polazna osnova, o istom pitanju može postojati više teorija, mogućih rešenja, koje se potom dokazuju. Po autoritetu u nauci najviši je naučni zakon, koji nastaje kada se teorija potvrdi. Rekoh da na poznajem fiziku i srodne nauke relevantne za teoriju velikog praska, o čemu smo započeli priču, ali problem jeste u tome što se teorija izjednačava sa naučnim zakonom, a nije dokazana. Bilo je više emisija na tu temu na RTS-u, u prilog i protiv teorije, mišljenja naučnika su protivrečna, upravo zbog toga što teorija nije dokazana
 
Greška! Teorija je samo polazna osnova, o istom pitanju može postojati više teorija, mogućih rešenja, koje se potom dokazuju. Po autoritetu u nauci najviši je naučni zakon, koji nastaje kada se teorija potvrdi. Rekoh da na poznajem fiziku i srodne nauke relevantne za teoriju velikog praska, o čemu smo započeli priču, ali problem jeste u tome što se teorija izjednačava sa naučnim zakonom, a nije dokazana. Bilo je više emisija na tu temu na RTS-u, u prilog i protiv teorije, mišljenja naučnika su protivrečna, upravo zbog toga što teorija nije dokazana

:roll:
Ovaj... nauka se ne uči iz televizijskih emisija niti iz novina, nego mora da se zapne i uči.
OK?
U redu, ti veze nemaš šta je teorija, a mene si našao da naučiš?! :eek: :hahaha:
Teorija je model koji je zasnovan na jednom ili više prirodnih zakona, pri čemu je zakon samo aproksimacija stvarnog fenomena.
I ne može se teorija izjednačiti sa prirodnim zakonom ni na koji način, jer su u pitanju dve potpuno različite kategorije.
Uzgred, koji to naučnici imaju drugačije mišljenje u vezi Velikog praska i zašto?
Da li si siguran da si razumeo šta su tvrdili i da su naučnici u pitanju? :think:
 
:roll:
Ovaj... nauka se ne uči iz televizijskih emisija niti iz novina, nego mora da se zapne i uči.
OK?
U redu, ti veze nemaš šta je teorija, a mene si našao da naučiš?! :eek: :hahaha:
Teorija je model koji je zasnovan na jednom ili više prirodnih zakona, pri čemu je zakon samo aproksimacija stvarnog fenomena.
I ne može se teorija izjednačiti sa prirodnim zakonom ni na koji način, jer su u pitanju dve potpuno različite kategorije.
Uzgred, koji to naučnici imaju drugačije mišljenje u vezi Velikog praska i zašto?
Da li si siguran da si razumeo šta su tvrdili i da su naučnici u pitanju? :think:

Nisam govorio o prirodnom, već o naučnom zakonu, o naučnoj istini, naučnom objašnjenju koje nastaje kao rezultat potvrde teorije. Brana Petronijević teoriju definiše kao HIPOTEZU primenjenu na jednu oblast fenomena, sa ciljem da se oni objasne. Kako teoriju zasnovati samo na prirodnim zakonima? Šta ćemo sa društvenim naukama, gde su zakonitosti gotovo nemoguće?
Naučnike ne znam da imenujem, ali bilo je više emisija u kojima su suprotstavljali gledišta i jednih i drugih naučnika sa najvećih američkih univerziteta, sećam se eksperimenata u vezi sa antimaterijom i kosmičkim šumom. Došli su do određenih rezultata, ali nisu mogli da ponove eksperiment, a u tom slučaju on gubi vrednost, jer je mogućnost ponavljanja i provere rezultata od strane više istraživača osnovna prednost i vrednost eksperimenta
 
Nisam govorio o prirodnom, već o naučnom zakonu, o naučnoj istini, naučnom objašnjenju koje nastaje kao rezultat potvrde teorije. Brana Petronijević teoriju definiše kao HIPOTEZU primenjenu na jednu oblast fenomena, sa ciljem da se oni objasne. Kako teoriju zasnovati samo na prirodnim zakonima? Šta ćemo sa društvenim naukama, gde su zakonitosti gotovo nemoguće?
Naučnike ne znam da imenujem, ali bilo je više emisija u kojima su suprotstavljali gledišta i jednih i drugih naučnika sa najvećih američkih univerziteta, sećam se eksperimenata u vezi sa antimaterijom i kosmičkim šumom. Došli su do određenih rezultata, ali nisu mogli da ponove eksperiment, a u tom slučaju on gubi vrednost, jer je mogućnost ponavljanja i provere rezultata od strane više istraživača osnovna prednost i vrednost eksperimenta

Ovaj, koga briga šta jedan filozof priča u vezi terminologije prirodnih nauka?
Teorija i hipoteza su dve različite stvari i to smo detaljno objašnjavali.
Da ti objasnim na brzinu.
Imaš rezultate merenja nekog fenomena. Na osnovu poznatih prirodnih zakona i tih rezultata formulišeš hipotezu.
Ta hipoteza onda prolazi brojne provere, tako što je objaviš u odgovarajućem stručnom žurnalu, pa tvoje kolege nezavisno provere tvoje rezultate.
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
...
pa tek onda hipoteza postaje teorija i to samo pod uslovom da nema ničega što joj protivreči.
Opet, nauka se ne uči iz televizijskih emisija, a sa dovoljno novca uvek možeš da nađeš nekog naučnika koji će prodati svoj integritet i reći šta mu naložiš ili uvek možeš da nađeš nekog ko je više ili manje ćaknut.
Ako me nisi razumeo sutra ću ti detaljno objasniti na primeru teorije Velikog praska... što inače jeste teorija, i to priznata i dokazana i ne, nema nijednog dokaza koji nam govori da ta teorija može da ne bude tačna.
 
Ovaj, koga briga šta jedan filozof priča u vezi terminologije prirodnih nauka?
Teorija i hipoteza su dve različite stvari i to smo detaljno objašnjavali.
Da ti objasnim na brzinu.
Imaš rezultate merenja nekog fenomena. Na osnovu poznatih prirodnih zakona i tih rezultata formulišeš hipotezu.
Ta hipoteza onda prolazi brojne provere, tako što je objaviš u odgovarajućem stručnom žurnalu, pa tvoje kolege nezavisno provere tvoje rezultate.
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
...
pa tek onda hipoteza postaje teorija i to samo pod uslovom da nema ničega što joj protivreči.
Opet, nauka se ne uči iz televizijskih emisija, a sa dovoljno novca uvek možeš da nađeš nekog naučnika koji će prodati svoj integritet i reći šta mu naložiš ili uvek možeš da nađeš nekog ko je više ili manje ćaknut.
Ako me nisi razumeo sutra ću ti detaljno objasniti na primeru teorije Velikog praska... što inače jeste teorija, i to priznata i dokazana i ne, nema nijednog dokaza koji nam govori da ta teorija može da ne bude tačna.

И ? Кколико је ТВОЈИХ ХИПОТЕЗА ПОСТАЛО ТЕОРИЈА ??? :per::per::per:
 
Ovaj, koga briga šta jedan filozof priča u vezi terminologije prirodnih nauka?
Teorija i hipoteza su dve različite stvari i to smo detaljno objašnjavali.
Da ti objasnim na brzinu.
Imaš rezultate merenja nekog fenomena. Na osnovu poznatih prirodnih zakona i tih rezultata formulišeš hipotezu.
Ta hipoteza onda prolazi brojne provere, tako što je objaviš u odgovarajućem stručnom žurnalu, pa tvoje kolege nezavisno provere tvoje rezultate.
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
...
pa tek onda hipoteza postaje teorija i to samo pod uslovom da nema ničega što joj protivreči.
Opet, nauka se ne uči iz televizijskih emisija, a sa dovoljno novca uvek možeš da nađeš nekog naučnika koji će prodati svoj integritet i reći šta mu naložiš ili uvek možeš da nađeš nekog ko je više ili manje ćaknut.
Ako me nisi razumeo sutra ću ti detaljno objasniti na primeru teorije Velikog praska... što inače jeste teorija, i to priznata i dokazana i ne, nema nijednog dokaza koji nam govori da ta teorija može da ne bude tačna.

Društvene ili prirodne nauke, svejedno, terminologija je ista! Ali se način dolaženja do istine razlikuje, naravno, iako su pozitivisti pokušali da izjednače, ali bezuspešno. Tebe možda briga za definiciju B. Petronijevića, ali isto tako se može reći i za tu definiciju koju si ti izneo, do sutra možemo da nabrajamo definicije svakog termina koji se koristi u nauci.
Eto, i ti tvrdiš da su ćaknuti oni koji se protive teoriji velikog praska, iako su afirmisani naučnici. Tačno je da se nauka ne uči sa TV-a, ali to je, bar što se ove oblasti tiče, za široke mase najjednostavniji način da se stekne uvid u neke stvari
 
Ovaj, koga briga šta jedan filozof priča u vezi terminologije prirodnih nauka?
Teorija i hipoteza su dve različite stvari i to smo detaljno objašnjavali.
Da ti objasnim na brzinu.
Imaš rezultate merenja nekog fenomena. Na osnovu poznatih prirodnih zakona i tih rezultata formulišeš hipotezu.
Ta hipoteza onda prolazi brojne provere, tako što je objaviš u odgovarajućem stručnom žurnalu, pa tvoje kolege nezavisno provere tvoje rezultate.
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
Pa se onda opet provere rezultati...
...
pa tek onda hipoteza postaje teorija i to samo pod uslovom da nema ničega što joj protivreči.
Opet, nauka se ne uči iz televizijskih emisija, a sa dovoljno novca uvek možeš da nađeš nekog naučnika koji će prodati svoj integritet i reći šta mu naložiš ili uvek možeš da nađeš nekog ko je više ili manje ćaknut.
Ako me nisi razumeo sutra ću ti detaljno objasniti na primeru teorije Velikog praska... što inače jeste teorija, i to priznata i dokazana i ne, nema nijednog dokaza koji nam govori da ta teorija može da ne bude tačna.

Dobro, hipoteza postaje teorija, ali tu teoriju treba dokazati da bi postala naučna istina, zakon, objašnjenje...
 
Društvene ili prirodne nauke, svejedno, terminologija je ista! Ali se način dolaženja do istine razlikuje, naravno, iako su pozitivisti pokušali da izjednače, ali bezuspešno. Tebe možda briga za definiciju B. Petronijevića, ali isto tako se može reći i za tu definiciju koju si ti izneo, do sutra možemo da nabrajamo definicije svakog termina koji se koristi u nauci.

Svakako, s tom razlikom što društvene nauke obično koriste teorije iz prirodnih nauka, a za obrnut slučaj još nisam čuo. ;)



Eto, i ti tvrdiš da su ćaknuti oni koji se protive teoriji velikog praska, iako su afirmisani naučnici. Tačno je da se nauka ne uči sa TV-a, ali to je, bar što se ove oblasti tiče, za široke mase najjednostavniji način da se stekne uvid u neke stvari

Ako je neko afirmisani naučnik to nije garancija da nije ćaknut.
Za široke narodne mase je najjednostavnije da uče dok su u školi, a TV služi za reklame, a vrlo retko za obrazovanje.



Dobro, hipoteza postaje teorija, ali tu teoriju treba dokazati da bi postala naučna istina, zakon, objašnjenje...

Kada hioteza postane teorija nema dalje.
Teorija važi za stalno, osim ako je nova saznanja ne obore ili modifikuju.
U nauci se ne barata pojmom "istina".
Teorija ne može da postane zakon.
I sama hipoteza je objašnjenje, mada ne mora da znači da je tačno objašnjenje.
 
Greška! Teorija je samo polazna osnova, o istom pitanju može postojati više teorija, mogućih rešenja, koje se potom dokazuju.

Po autoritetu u nauci najviši je naučni zakon, koji nastaje kada se teorija potvrdi.

Rekoh da na poznajem fiziku i srodne nauke relevantne za teoriju velikog praska, o čemu smo započeli priču, ali problem jeste u tome što se teorija izjednačava sa naučnim zakonom, a nije dokazana.

Bilo je više emisija na tu temu na RTS-u, u prilog i protiv teorije, mišljenja naučnika su protivrečna, upravo zbog toga što teorija nije dokazana

Teorija nije polazna osnova, već samo delo ... ono što se kroz čoveka manifestuje kako dok je živ, tako i onih retkih posle upokojenja.
Kaže se jednostavno: Bog se kroz njih proslavio.

Najviši je Božiji zakon. Vera počiva na svetom pismu i predanju.
Autoriteti i naučnici su podredjeni ovom zakonu prihvatali oni to ili ne ... verovali oni u to ili ne ... svejedno je.

Najosnovnije po ovom pitanju vezano za fiziku kao nauku dovoljno je da se zna sledeće:
- u fizici (vezano za magnetno polje) privlači se "-" i "+" kao i "+" i "-"
- u kvantnoj fizici (vezano za energiju / duhovno) slučaj je drugačiji... privlači se "-" i "-" kao i "+" i "+"
Posmatrano u medjuljudskim odnosima po zakonima ove dve grane fizike jasno je da tako sve funkcioniše kako na materijalnom planu u prvom slučaju, tako i duhovnom (verskom) u drugom slučaju.

U Jevandjelu lepo piše: "Ne mogu se dva gospodara služiti" :D Ne može se biti ni neutralan :D
Ostaje jedino ne dorečeno ko kom gospodaru služi - Bogu ili onome kome se ni ime ne spominje.

Sasvim je dovoljno za početak imati u vidu da sve što potpada pod ljubav pripada Bogu i obrnuto.

pozdrav
away :cao:
 
Teorija nije polazna osnova, već samo delo ... ono što se kroz čoveka manifestuje kako dok je živ, tako i onih retkih posle upokojenja.
Kaže se jednostavno: Bog se kroz njih proslavio.

Najviši je Božiji zakon. Vera počiva na svetom pismu i predanju.
Autoriteti i naučnici su podredjeni ovom zakonu prihvatali oni to ili ne ... verovali oni u to ili ne ... svejedno je.

A Vede? :D
 
ČUDO U RUSIJI!
Desnica Jovana Krstitelja iscelila teško pokretnog Rusa Vladimira Ivanovića Mastjukova, koji je posle celivanja ruke - prohodao!

MOSKVA - Moskovljanin Vladimir Ivanović Mastjukov, koji se pet godina kretao pomoću štaka, čudom desnice Svetog Jovana Krstitelja isceljen je u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi i prohodao. Jeromonah Petar Dragojlović, sabrat Cetinjskog manastira, koji je u pratnji velike pravoslavne svetinje - desnice Jovana Krstitelja - na putu po pravoslavnoj Rusiji, preneo je da su Mastjukova, kao teško obolelog, u Hram doneli rođaci. Rusi...


Izvor;Vesti » Kurir 16.06.2006
 

Back
Top