Covjek-masina

Filozofi bi cesto rekli da je zenski polaritet zao a da je muski dobar. Vidimo da je duh danasnjice prevagnuo na zensku stranu. Filozofski je takodje ispravno reci da ni jedan polaritet nije zao, nego da je odsustvo nekog polariteta zlo, zato sto jedan polaritet ne moze postojati bez drugog. To je ono sto ti kazes « on pocnje da se opusta i svega ima u izobilju ». Ako gledamo subjektivno i ako se nadjemo u nekom polaritetu (recimo rodjeni smo kao zena ili crnac) onda nas polaritet postaje dobar a suprotan postaje zao. Ako gledamo globalno to sto ce covecanstvo nestati (zbog nedostatka muske energije) nije zlo ako u beskonacnosti imamo veliki broj planeta koje se radjaju , stare i umiru, pa na mesto jedne dodje druga.
 
Zene nikad nemaju o sebi preveliko misljenje, nego uvijek cekaju u zasjedi, da li ce naici neko sa velikim samopouzdanjem, da ga potkopaju. Tako je i sa bolesnim ili slabim muskarcima, oni prave jakim ljudima losu savjest sto su srecni. To se u moralnoj filozofiji naziva "ustanak robova u moralu". Dakle, radi se o dekonstruktivnoj, destruktivnoj dijalektici koja sve zeli da oslabi. Na taj nacin se vidi da nemaju instinkt samoodrzanja. Ne znam koliko zena moze bez toga.
Mozda ih samo zabluda moze prevariti da se okrenu zivotu i sreci (npr. religija). Vecina svjesno tvrdi da je sreca precijenjena.
Kad su u staroj Grckoj organizovane Dionisove povorke, negdje u proljece, u maju kad sve cvjeta (kao kod nas uskrs) zene nisu ucestvovale u njima ako nisu bile alkoholisane. Pa i u zimu cak nijednoj se ne treba prilaziti jer su ekstremno odbojne. Drugim rijecima, na zivot ih se moze samo potkupljivati, a korumpirani ljudi ne mogu imati dobro misljenje o sebi.

Nietzscheov Zaratustra je rekao: muskarci su u dubini duse zli, a zene su ONDE rdjave. Pametnom dovoljno.
 
Sve se svodi na to ko je jak a ko slab, ove ostale podele tipa dobar, zao, rdjav su bezveze. Ljudi imaju isti moral ali nemaju istu snagu. Snaga je sirok pojam, neko je negde jak negde nije, negde mozemo promeniti nasu snagu, negde ne mozemo.
 
Sve se svodi na to ko je jak a ko slab, ove ostale podele tipa dobar, zao, rdjav su bezveze. Ljudi imaju isti moral ali nemaju istu snagu. Snaga je sirok pojam, neko je negde jak negde nije, negde mozemo promeniti nasu snagu, negde ne mozemo.
Moco koji moral je to isti kod ljudi? Ili hoćeš reći da svi koji su iole normalni mogu svjesno da odvoje zlo od dobrog?
Interes može biti različit, ili isti, ali putevi odnosno načini postizanja i gledano sa društvenog aspekta uglavnom idu kroz dva pravca, putem morala ili amorala, zakona ili mimo zakona i sl. snaga je bitna u oba pravca, jer oni koji je ne koriste ostaju negde u mlitavoj sredini.
Citiram po četvrti put Nušića, ali se gadja ovde sa pojmom snage i morala:
Treba imati mnogo moralne snage u sebi pa se uzneti iznad normalne linije, biti iznad ostalih, iznad gomile; kao što treba vrlo mnogo duševne snage pa sići ispod linije, biti ispod ostalih, ispod gomile: biti hulja, provalnik, klevetnik, razbojnik i ubica.
https://magazinplus.eu/branislav-nusic-o-drustvu-i-ljudima-koji-nemaju-ni-snage-ni-hrabrosti-2/
 
Moco koji moral je to isti kod ljudi? Ili hoćeš reći da svi koji su iole normalni mogu svjesno da odvoje zlo od dobrog?
Interes može biti različit, ili isti, ali putevi odnosno načini postizanja i gledano sa društvenog aspekta uglavnom idu kroz dva pravca, putem morala ili amorala, zakona ili mimo zakona i sl. snaga je bitna u oba pravca, jer oni koji je ne koriste ostaju negde u mlitavoj sredini.
Citiram po četvrti put Nušića, ali se gadja ovde sa pojmom snage i morala:

https://magazinplus.eu/branislav-nusic-o-drustvu-i-ljudima-koji-nemaju-ni-snage-ni-hrabrosti-2/
To sto neko postuje pravila ne znaci da je moralan, nego je to izabrao jer je tako naviko, tako mu je lakse, iz nekih svojih razloga i interesa. Isto tako ako neko izabere stoicizam, to nije izabrao zbog morala, nego zbog drugih razloga, neki ljudi prosto vole kvalitet i za njega ce platiti cenu truda koji je potreban, ali ni to nije moral, iako ce oni to nazivati moralom. Religije ce reci da je moral raditi ili ne raditi drugome ono sto zelis/ne zelis da drugi radi tebi. To treba raditi kad te niko ne vidi i to nije uvek sve zapisano u knjigama. Problem je sto nismo svi isti i ponekad ono sto ja zelim ti ne zelis.

Pominjes "dobro" i "zlo" ali dobro nije dobro bez postojanja zla i obrnuto. Covek je prirodno i dobar i zao (jing i jang). Zbog toga kazem da je moral svih ljudi isti i da su dobro i zlo subjektivni pojmovi. Covek tu samo pravi ravnotezu da bi mu bitisanje u drustvu bilo konforno i najbolje sto moze preko pisanih pravila i nepisanog morala. Biblija takodje kaze da je nivo covekovog morala isti, svi smo gresni. Ono sto nije isto to su, obicaji, navike, interesi, mogucnosti, ideologije, snaga.

Dionys: "Nietzscheov Zaratustra je rekao: muskarci su u dubini duse zli, a zene su ONDE rdjave. Pametnom dovoljno."
 
To sto neko postuje pravila ne znaci da je moralan, nego je to izabrao jer je tako naviko, tako mu je lakse, iz nekih svojih razloga i interesa. Isto tako ako neko izabere stoicizam, to nije izabrao zbog morala, nego zbog drugih razloga, neki ljudi prosto vole kvalitet i za njega ce platiti cenu truda koji je potreban, ali ni to nije moral, iako ce oni to nazivati moralom. Religije ce reci da je moral raditi ili ne raditi drugome ono sto zelis/ne zelis da drugi radi tebi. To treba raditi kad te niko ne vidi i to nije uvek sve zapisano u knjigama. Problem je sto nismo svi isti i ponekad ono sto ja zelim ti ne zelis.

Pominjes "dobro" i "zlo" ali dobro nije dobro bez postojanja zla i obrnuto. Covek je prirodno i dobar i zao (jing i jang). Zbog toga kazem da je moral svih ljudi isti i da su dobro i zlo subjektivni pojmovi. Covek tu samo pravi ravnotezu da bi mu bitisanje u drustvu bilo konforno i najbolje sto moze preko pisanih pravila i nepisanog morala. Biblija takodje kaze da je nivo covekovog morala isti, svi smo gresni. Ono sto nije isto to su, obicaji, navike, interesi, mogucnosti, ideologije, snaga.

Dionys: "Nietzscheov Zaratustra je rekao: muskarci su u dubini duse zli, a zene su ONDE rdjave. Pametnom dovoljno."
Poimanje zla i dobra jeste subjektivna kategorija, ali napomenuo bih takodje da prerasta i u kolektivnu, ako se to isto smatranje šta je zlo, a šta dobro, podudaraju medju subjektima. Religija je najbolji primjer toga, ali religija nastoji da utiče na pojedinca, da ga proguta, stručno nazvano da pokrsti, da izmjeni metalnu formu, apetiti religije su megalomanski, nimalo skromni.
 
Морал је као и добро и зло, субјективан, апстрактан појам, исто као и религија, као и Марвел, нешто што је измишљено. Оно што конкретно постоји су рецимо емпатија, која подсећа на религијски појам добро и поремећаји који подсећају на религијско зло.

Дионис би могао да дефинише морал код над-човека, иако је његов морал синоним за квалитет ако се не варам. А то све подсећа на јинг и јанг, квалитетно и неквалитетно, мушкарци и жене, “добро и зло”. Све је потребно, зато што једно без другог не може. Филозофи се углавном несвесно врте око тога.
 
Poslednja izmena:
Pa covjek je drustvena zivotinja, odnosno moralna zivotinja. Spaja se u obliku naroda po osnovi slicnih, subjektivnih vrednovanja (snage) medju pojedincima.
Dakle, i narodi su subjektivna "konstrukcija", ali je svima, kao ljudima, zajednicko to, da se subjektivno spajaju po moralnoj osnovi (snazi) u zajednice, odnosno drustva.
Ako zelis da se toga odreknemo, odricemo se ljudstva i ljudskosti.
Ako zelis da obrnuto od toga odricanja, postanemo sinteticki ljudi i subjektivno prihvatimo sve morale (snage), onda se blizimo bogovima... koji su takodje subjektivni, ali previse jaki da bi prihvatili samo jedno vrednovanje, odnosno moral.
Za sada jos uvijek svaki narod gleda na susjeda kao na "zlocu", a susjed, kao da su ga nakrivo nasadili hoce bas ono sto njegov susjed nece.
Dakle, svaki narod je kao magnet i prema svom susjedu djeluje odbojno, jer kad slomis magnet na pola, ti dijelovi se onda automatski odbijaju i odbojno polarizuju.

A Nadcovjek: "gospodari Zemlje zamijenice boga, a od njih proisteci ce Nadcovjek" - Nietzsche, zaostavstina
Dakle, sta ce Nadcovjek drugo, nego da spaja pojedince po osnovu njihovog subjektivnog vrednovanja onog sto ce oni po svojoj snazi privatiti kao dobro.
On, dakle, moze da stvara nove narode, ili da ukida one koji su zapali u nihilizam.
 
Nadcovek je znaci pun moralnih principa, gde je moral dogovor, propisi koji nisu uvek zapisani i koji ce pojedinci (po Dionisu nikako ne vecina) po svojoj snazi prihvatiti kao dobro. Ti propisi ne moraju uvek biti nacionalna ideologija.

Prinudjeni smo da to prihvatimo kao jednu od definicija apstraktnog pojma morala zato sto moral ne mozemo traziti u nepoznatom Bogu jer nepoznati Bog ostaje nepoznat (ako uopste postoji) a jos ga manje mozemo traziti u poznatim Bogovima, jer poznati Bogovi su izmisljeni.

Covek po svojoj prirodi niti je moralan (dobar) niti je nemoralan (zao) slicno kao i zivotinja, jedina razlika je u superiornosti. Zato su zivotinje na neki nacin u sluzbi coveka a covek po svojoj superiornosti nadje svoje mesto u ljudskoj zajednici. A priroda sve te razlike obuhvata, u njoj se nalazi poredak i ona jedina nije subjektivna a za prirodne tokove ne mozemo reci da su zapali u nihilizam. Ili mozemo ?
 
Ti izgleda bolujes od relativizovanja. Pravis zbrku tamo gdje je nema. Volis da se uneredis. Covjeka je moral ucinio superiornim, a ne "na neki nacin".
Covjek jeste moralan po prirodi, to je njegova definicija: M O R A L N A Z I V O T I NJ A! I kad je prosjecan, dakle, vecina, on opet tezi sazaljenju kao moralu.
Brkas prirodu sa ljudima. Nemam strpljenja za slijepe i gluve.
 
Reci lepo kada kazes moral mislis na superiornost, kvalitet i snagu i onda je to ok. Religije takodje zbunjuju ljude sa moralom pa pokusavaju da odstupe od covekove prirode, kao da ce moralan covek u tom slucaju postati bezgresan. Taj tvoj nadcovek cinimi se je ista izmisljotina kao i ovo sa religijom. Reci moral, greh i sl. mogu biti jako manipulativni.

Evo sta kaze chatgpt da mi ne bi zbunjivali :

"Moral" se odnosi na principe ili standarde onoga što je ispravno ili pogrešno, dobro ili loše, u ljudskom ponašanju. Moralnost je sistem verovanja ili vrednosti koje se odnose na pravilno ponašanje pojedinaca i grupa. Ona obuhvata principe koji upravljaju našim ponašanjem i razlike između pravilnih i nepravilnih postupaka.
Moralne vrednosti često oblikuju kulturni, verski, filozofski i individualni uticaji. Različite kulture i sistem verovanja mogu imati različite moralne kodekse, ali postoje i zajednički elementi koje mnoga društva dele, kao što je ideja da nanošenje štete drugima bez opravdanja predstavlja moralno pogrešno ponašanje.
Moralne diskusije često uključuju pojmove poput etike, koja je grana filozofije koja istražuje pitanja ispravnog i pogrešnog ponašanja. Eticki teorije pružaju okvire za razumevanje i procenu moralnih odluka.
U suštini, moralnost se odnosi na principe koji vode ljudsko ponašanje, praveći razliku između postupaka koji se smatraju moralno prihvatljivim i onih koji to nisu.
 
Glupo je to reci, kad i misevi ljudski imaju svoj moral. Nad kime je mis superioran? Eto, vidis, Nadcovjeku je i rob bitan, sve dok je sposoban da afirmise svoj zivot.
Chandala mu nije bitan, on je nastao od dekadenata i nihilista.

Mislim, lijepo je sto si sebi isprao mozak javnim misljenjem o Nadcovjeku i moralu, ali ovo sto ti ja kazem je ono sto Nietzsche nije htio da iko razumije.
Tako da je ova filozofija samo za one koji shvataju da najvaznije stvari jos nisu razumljene.
 
"Moral" se odnosi na principe ili standarde onoga što je ispravno ili pogrešno, dobro ili loše, u ljudskom ponašanju. Moralnost je sistem verovanja ili vrednosti koje se odnose na pravilno ponašanje pojedinaca i grupa. Ona obuhvata principe koji upravljaju našim ponašanjem i razlike između pravilnih i nepravilnih postupaka.
Onda se pojave neki ljudi i kažu da cilj opravdava sredstvo. Ali mnogi ljudi to ionako refleksno rade bez da im iko o tome filozofira.

@Dionys
Barataš grubim podjelama. Gospodar i rob. Nadčovjek i miš. U kojoj si ti grupi? Ima li nešto treće, četvrto?
 
Vec je sto puta receno da u obzir dolaze svi morali, dakle, i sve vrste ljudi koji imaju kakve-takve vrijednosti. I da bez tih morala nema ni ljudi.
On je pitao za Nadcovjeka, pa je po tom pitanju i odgovarano.

Evo sta Vollgraff kaze o povezanosti morala/obicaja i ljudskosti:


„Sobald Nationen als solche in ihr Greisenalter eintreten oder eingetreten sind, so
werden alle Mitglieder «amtlich Selbstsüchtler oder Egoisten und sehen in den bür-
gerlichen und politischen Gesellschaften nur noch die Stütze zur Verfolgung und Er-
reichung ihrer selbstsüchtigen Lebenszwecke, während sie früher sich selbst
nur als Teile des Ganzen betrachteten und sonach auch für dieses Ganze sich ganz hin-
gaben . . . das Gesamtleben verliert seinen positiven Charakter und wird durch die
Selbstsucht der einzelnen zu einer bloß zentrifugalen Negation, so daß diese negie-
rende Selbstsucht auch der Schlüssel zu allen einzelnen Erscheinungen des bürger-
lichen und politischen Verfalles oder Auflösungsprozesses der Staaten ist"40.
Vollgraff wurde nicht müde, Verfallssymptome zu sammeln. Immer handelt es
sich um das „Sinken, Verfallen und Entarten dessen, wodurch der Mensch
eben allererst Mensch ist und über den Tieren steht
, um das . . . Verfallen der
Humanitätsgefühle und der Sprache, des religiös-moralisch-politischen Zu-
sammenhangs"41. Vollgraff konzediert, daß der Verfall ein allmählicher sei,
„mithin ebenwohl seine Perioden hat"

Ko zeli neka provuce kroz google prevodilac.

Dakle, Vollgraff, isto kao i Nietzsche drzi da je covjek jedna propast, da je vec kao vrsta dosao do kraja svog razvoja i da sada krece prema majmunu.
Iz ovog se da zakljuciti zasto Nietzscheov Zaratustra govori, ne narodu, narod vjeruje u prvake, nego rulji na trgu, koja ne vjeruje u prvake, da bi oni radije prema zivotinji, nego prema Nadcovjeku.
 
Onda se pojave neki ljudi i kažu da cilj opravdava sredstvo. Ali mnogi ljudi to ionako refleksno rade bez da im iko o tome filozofira.

@Dionys
Barataš grubim podjelama. Gospodar i rob. Nadčovjek i miš. U kojoj si ti grupi? Ima li nešto treće, četvrto?
Ti meni ne bi trebao nista govoriti na taj nacin, jer ja sam na forumu 18 godina i trebao bi prvo da pretrazis moje ranije postove i teme da bi smio izjaviti ovako nesto!
 
Evo sta Vollgraff kaze o povezanosti morala/obicaja i ljudskosti:
Čim nacije kao takve uđu u svoju starosnu fazu ili već jesu u njoj, svi članovi postaju zvanično sebičnjaci ili egoisti i vide građanske i političke društvene institucije samo kao podršku ostvarivanju svojih sebičnih životnih ciljeva, dok su ranije sebe smatrali samo delovima celog i stoga su se potpuno posvećivali tom Celom... Celokupan život gubi svoj pozitivan karakter i postaje puki centrifugalni negativ, tako da ova negirajuća sebičnost postaje ključ za sve pojave građanskog i političkog opadanja ili procesa raspada država. Vollgraff nije umorio se sakupljati simptome propadanja. Uvek se radi o "opadanju, propadanju i degeneraciji onoga zbog čega je čovek prvi put čovek i iznad životinja, o propadanju osećaja humanosti i jezika, versko-moralno-političke povezanosti". Vollgraff priznaje da je propadanje postepen proces, "tako da ima svoje periode".
...
Virtuelni zivot danasnjice je jedan od dokaza "centrifugalnog negativa" i nazalost potrebna su teska vremena da bi posle opet dosla dobra vremena. To tako funkcionise. Dobra vremena su povezana sa losim vremenima na taj nacin sto se ciklicno smenjuju kao recimo rat i mir. Anticiklon na nasem podnevlju znaci lepo vreme a to je sinonim za depresiju i ruzno vreme negde drugde.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ma ti si meni favorit! Tako se govori medju sebicnim ruljcima. Imate vi "zasto" odbacujete najpametnije filozofe: jednostavno, htjeli su bas vama zlo! Ma vi ste zrtvice, blago vama, hajde dodjite da vas mazimo i da vam damo najbolje uslove.
 
Nemoj vise da se javljas ako mislis da bagatelises, idi negdje gdje zive tvoji vlastiti pripadnici ideologije kakva god da je... ali nije to vama moguce, zar ne? Pojeli biste jedni druge...
 
Isto kao sto ideja aristokratije ima veze sa NS-om. Naravno da nema. Nacional-socijalizam je totalitarizam kao posledica centralizacije vlasti u demokratijama, i samo je moguc u demokratijama. U aristokratijama je stepen decentralizacije najvisi, imas stotine nekih lokalnih uprava, od najnizih Page, Aldermann, Knape, Ritter, Baron, Viscount, Grof, Markgraff, Herceg, Princ ... krunski princ.
Tu je mogucnost tiranije najmanja, jer ce ili reagovati neko odozgo prema dole, ili odozdo prema gore.
Nacional-socijalizam pretpostavlja da se sa ruljom vise ne moze fino, zato sto su im obicaji propali i svako gleda da iskamci materijalnu korist bez obzira na posledice. % razvoda skace, a broj novorodjenih opada, dok je tipicno, da se napusta i opsta vojna sluzba.
U takvim okolnostima prva strada sloboda, jer strogo centralizovani sistem ne dopista nikakvo odstupanje od mainstream matrice, tako da ce plodonosni mislioci biti izolovani i dospjeti na marginu, da bi poslije smrti njihova djela dozivjela afirmaciju, i to sve pod geslom "on je htio nas da nauci". I naravno, ne bez falisifikovanja ideja i namjera.

Filozofija Makijavelija je takodje shvacena kao filozofija bez ikakvih principa, beskrupulozna i takoreci monstruozna.
Ali je jasno, da je u pitanju tehnika sirenja moci kroz mudrosti. Doduse vojnim sredstvima. Ali to je maksimalno ekonomicno koristenje vojnih resursa, da bi se dobio maksimalan ucinak na terenu.
On isto ne nalaze da se po svaku cijenu dolazi do uspjeha, nego se zna kad je vrijeme za borbu, a kad i gdje ne treba napadati.

Pratite malo sledece autore na youtube: The Ark, Uberboyo, essentialsalts, Russel Walter, Christopher Anadale, Wisdom Warriors, Johannes A. Niederhauser, Thomas Wangenheim (njemacki), The Machiavellians, svi oni govore o Nietzscheu koji ima isti cilj kao i Makijaveli: povratak Grcima. Svi oni zele najvisu kulturu, a iz nje moze da nastane Nadcovjek.

"Stari Grci su relativno nadljudski u odnosu na hriscane". - Nietzsche
 

Back
Top