_Snow Queen_
Primećen član
- Poruka
- 659
Lagano umire onaj koji ne putuje,
onaj koji ne čita,
onaj koji ne sluša muziku,
onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u sebi.
Lagano umire onaj koji uništava vlastitu ljubav,
onaj koji ne prihvata pomoć.
Lagano umire onaj koji se pretvara u roba navika,
postavljajući si svaki dan ista ograničenja,
onaj koji ne menja rutinu,
onaj koji se ne usuđuje odenuti u novu boju,
i ne priča s onima koje ne poznaje.
Lagano umire
onaj koji beži od strasti
i njenog vrela emocija,
onih koje daju sjaj očima
i napuštenim srcima.
Lagano umire
onaj koji ne menja život kad nije zadovoljan svojim
poslom ili svojom ljubavi,
onaj koji se ne želi odreći svoje sigurnosti radi nesigurnosti,
i koji ne ide za svojim snovima;
onja koji si neće dozvoliti,
niti jednom u životu,
da pobegne od smislenih saveta…
Živi danas!
Reskiraj danas!
Učini danas!
Ne dozvoli lagano umiranje!
Ne zaboravi biti srećan!
Pablo Neruda
...i slomi se pogresno srasla kost...pa neko vrijeme jos gore sepas ili cak ne mozes ni da ustanes...dva mjeseca lezis u krevetu a onda tri cutis...pa lagano pocnes da izgovaras neke rijeci i da se kreces, ponovo sepajuci ali sa sansom da ces jednoga dana koracati dostojno sebe, dostojanstveno...a snagu ti daje upravo prezivljeni bol...naplaticu ga, nije bio uzaludan...pa tvrdoglavo...pa uporno...ides, padnes, ustanes...snazno...s vjerom u sebe...sa sobom...bez ikoga, sa sobom u najboljem drustvu...i kad jednom potpuno stanes na noge a zakoracis u nepoznato...pitas se jedino u kom ce obliku nedaca doci i kako ces se sto bolje sa njom izboriti...ajde cikam te, dodji da vidimo ko je jaci! I Dobro i Lose su tu ispred, na posluzaoniku...Lose da pobijedis, Dobro da zgrabis...samo visoko ispruzi ruke...Visoko do Djeteta, Slobode...i svih malih i velikih neotkrivenih staza i.... raskrsnica u koje si spreman zakoraciti hrabro...