Jel moze neko da mi objasni postupak kako se radi naucno-istrazivacki RAD
Kako se radi bilo koji, ili po nekom posebnom obrascu koji oni traže?
Odredi se tema, smisli se što detaljnije šta bi radio, to se kaže mentoru koji ti onda odbija ili dodaje ideje.
Na kraju imaš hipotezu, a to je "larva od teorije"

i izgleda kao teorija ali nije potvrđena. Npr. biljke polivane 5% rastvorom kokakole rastu brže od biljaka polivanih 5% rastvorom kokakole lajt.
Onda smišljaš kako da postaviš eksperiment, vodeći računa da imaš nultu probu (u ovom slučaju nekoliko saksija biljaka polivanih istom količinom obične vode, da se vidi koliko bi narasle bez dodatka ikakve kole), koliko ti i kakvog materijala treba, itd.
Onda vršiš eksperiment i dobijaš rezultate. To je gomila brojeva kao tabela.
Onda crtaš gomilu grafika.
Onda iz tih grafika zaključuješ da li je tvoja hipoteza potvrđena ili odbačena.
Savet: hipotezu uvek treba napisati tako da opisuje status kvo - da se ništa ne menja, da je dosadno. Npr. "nema razlike u brzini rasta biljaka polivanih 5% rastvorom kokakole i 5% rastvorom kokakole lajt."
Onda ako stvarno nema razlike, pobedonosno kažeš "eto, bio sam u pravu, nema razlike."
Ako ima razlike, onda kažeš "zamislite vi to, imam novo važno otkriće, razlikuje se!"
Na taj način pobeđuješ kako god da okreneš.
Kad to mentor sve pogleda, pišeš rad.
Naslov mora da ima xy reči i da bude detaljan.
"Uvod" opisuje neke opšte stvari o tome i zašto bi neko uopšte poželeo da pravi takav eksperiment.
"Materijal i metode" je detaljan spisak svega što si koristio i kako. Ako si koristio standardnu proceduru iz nekog ranijeg poznatog rada, to citiraš i ne moraš detaljno da opisuješ, ali ako si išta menjao, to moraš da navedeš.
"Rezultati" su tabele sa brojevima.
"Diskusija" su grafici i tvoje tumačenje grafika.
"Zaključak" ima otprilike pola strane i tu ukratko pišeš rezultate diskusije. U diskusiji pišeš puno-puno a u zaključcima vrlo sažeto.
"Literatura" je popis celokupne literature koju si koristio. UVEK SVUDA u tekstu moraš da citiraš sve što si uzeo iz nekog literaturnog izvora. U svakoj rečenici. U svakom delu rečenice koji prepisuješ.
Npr. rečenica ti glasi:
U Nacionalnom parku Etoša ishrana lavova se sastoji od 35% ravničarskih zebri
E. quagga, 50% gnua
C. taurinus i 15% bradavičastih svinja
Ph. aethiopicus(Petronijević 1988).
A u literaturi ti piše:
Petronijević, V. (1988): Ishrana velikih mačaka u afričkim nacionalnim parkovima. Mladinska knjiga, Beograd.
Obično moraš da imaš i apstrakt na engleskom.
Mentor ti jedno sto puta vraća rad sa ispravkama, dok ne upadneš u depresiju i ne počneš da plačeš i kuneš i mentora i sebe što si uopšte počeo da se baviš naukom. Sledeći put se vreme pisanja smanjuje jer odmah počinješ da pišeš kako mentor traži.