CENE SVE VISE-DINAR SVE NIZE

FataMorgen

Legenda
Poruka
64.174
Cene sve više, dinar sve niže
12. januar 2011. | 17:07 | Izvor: B92 Beograd -- Građani Srbije svakodnevno se susreću sa novim poskupljenjima. Istovremeno, novčanica od 1.000 dinara koja je nekada vredela 16, danas vredi manje od 10 evra.
8140919064d2dd1bca7bcc180984415_450x217.jpg

Novčanica od 1.000 dinara vredi sve manje
Novčanica sa likom Đorđa Vajferta, prvog guvernera NBS, je, kada se 2003. pojavila, vredela više od 16, a danas vredi manje od 10 evra.


Iako smo svedoci koliko je maltene svaki proizvod poskupeo prošle godine, rast cena se neće zaustaviti. Do kraja meseca poskupeće mleko i mlečni proizvodi Somboleda i Mlekare Šabac, zatim konditorski proizvodi i alkoholna pića.

Takođe, od juče su pet do 20 dinara skuplje cigarete Duvanske industrije Vranje, dok smo u prethodnih desetak dana dobili nove cene goriva, mleka, konditorske robe, šećera, negaziranih sokova, supa, čajeva, praška za veš, ali i kafe. Zbog toga, prema rečima građana, crvena novčanica sa tri nule ovih dana malo vredi u Srbiji.

Prema istraživanju Instituta za tržišna istraživanja, više od polovine prihoda, čak 56 odsto, prosečno tročlano domaćinstvo u Srbiji troši na osnovne životne troškove - hranu, stanovanje i komunalije.

Kriza pojela vrednost hiljadarke
12. januar 2011. | 16:42 | Izvor: B92
Beograd -- Novčanica sa likom Đorđa Vajferta, prvog guvernera Narodne banke Srbije, je, kada se 2003. pojavila, vredela više od 16, a danas vredi manje od deset evra.
19754628734d2059736363d650670885_450x313.jpg

To je ništa“, kažu građani koji se najviše žale na posupljenja goriva koja će se, po svemu sudeći, nastaviti i u 2011. godini.

Miodrag, vozač iz Pančeva, objašnjava za B92 koje poskupljenje je bilo najudarnije za budžet njegove porodice.
“Pre godinu dana cena autogasa je bila negde između 35 i 37 dinara, a sada ide čak i do 75 dinara. Primer je da sam pre godinu dana mogao za 1.000 dinara da kupim skoro 30 litara autogasa, a sada za hiljadu dinara mogu da kupim jedva 13 litara. Prema tome, smatram da je pre za hiljadu dinara moglo da se vozi pristojno, dok sada može samo da se upali auto, pređe nekoliko kilometara i to je to”, kaže on.

“Jako malo može da se kupi sada za hiljadu dinara. Na primer, namirnice su jako poskupele. Skoro sam išla sa mamom u prodavnicu, potrošile smo 700 dinara, a skoro ništa nismo kupile, odnosno ništa konkretno”

“U mislima može dosta da se kupi, ali u stvarnosti realno ne može”

“Šta da vam kažem kad hiljadu dinara nije više ni 10 evra?”
Iako smo svedoci koliko je maltene svaki proizvod poskupeo prošle godine, rast cena se neće zaustaviti. Do kraja meseca poskupeće mleko i mlečni proizvodi Somboleda i Mlekare Šabac, zatim konditorski proizvodi i alkoholna pića.

Takođe, od juče su pet do 20 dinara skuplje cigarete Duvanske industrije Vranje, dok smo u prethodnih desetak dana dobili nove cene goriva, mleka, konditorske robe, šećera, negaziranih sokova, supa, čajeva, praška za veš, ali i kafe. Zbog toga, prema rečima građana, crvena novčanica sa tri nule ovih dana malo vredi u Srbiji.

Prema istraživanju Instituta za tržišna istraživanja, više od polovine prihoda, čak 56 odsto, prosečno tročlano domaćinstvo u Srbiji troši na osnovne životne troškove - hranu, stanovanje i komunalije.

Saša Đogović iz ovog instituta kaže za B92 da se situacija u Srbiji najbolje može videti kada se uporedi koja se količina nekog proizvoda može kupiti za prosečnu platu. On navodi i nekoliko primera.

“U oktobru 2010. godine je za jednu prosečnu zaradu bez poreza i doprinosa moglo da se pazari 268 litara jestivog ulja, a 317 litara u oktobru 2009. Zatim 457 kilograma u oktobru 2010. godine, prema 517 kilograma godine pre toga. Potom 590 litara kravljeg mleka u oktobru 2010. Dok je ranije moglo da se kupi 617 litara”, kaže on.

Građane će možda obradovati i što postoji, iako znatno uža, ali i lista proizvoda koji bi trebalo da pojeftine, pre svega na osnovu smanjenja carina po Prelaznom trgovinskom sporazumu sa Evropskom Unijom. Tako je za uvoz putničkih vozila iz EU u 2011. carina snižena sa 7,5 i 8,8 odsto, na pet i 6,9 procenata, u zavisnosti od kategorije vozila.

Niža stopa se od Nove godine primenjuje i na parfeme, preparate za šminku, lakove za kosu, preparate za brijanje i kupanje, kao i dezodoranse, tako da se hiljadu dinara sa početka naše priče, može iskoristiti, ako ništa drugo, za jeftiniju kozmetiku.
 

1. Zar niste rekli da su svi mediji, posebno U92 pod šapom režimlija? Kako onda objašnjavate njihovo obilato huškanje protiv vlade

2. Zar niste rekli da je dinar precenjen, i da je to uzrok nevolja? Zašto bi onda njegovo slabljenje bila loša vest
 
Cvetković: Osetićete bolji život
31. decembar 2010. 31. decembar 2010. | 18:01
Premijer Mirko Cvetković poručio je građanima da će im u sledećoj godini biti bolje ukoliko budu više radili i štedeli.
12833123194d1db9ff65958155023812_extreme.jpg

Premijer kaže da će 2011. biti bolja nego godina na izmaku. Ipak i dalje će biti teško, pa on navodi da se 2011. mora više raditi i da će rad doneti bolje rezultate.

Ako je 2009. godina bila teška, a 2010. još teže, kakva će biti 2011? Premijer Srbije Mirko Cvetković kaže da brojke govore da se ekonomska sitacija pobošljala u 2010, a da će to poboljšanje u 2011. osetiti i građani.

“Naravno, ja mislim da nas ipak očekuje i dalje teška godina, zato što moramo da krenemo u razvoj na osnovama veće štednje i većih investicija, a ne na osnovu veće potrošnje. Tako da će biti potrebno da se više radi, a onda će to dati i bolje rezultate”, rekao je Cvetković.

Vlada obećava da će u saradnji sa Narodnom bankom Srije staviti i inflaciju pod kontrolu.

Stabilzaciju, kada je inflacija u pitanju, premijer očekuje u drugoj polovini godine.
Iako tokom 2010 baš zbog standarda građana i inflacije Vlada nije povećavala cenu struje i drugih energenata, sada će, kaže premijer, morati.

“Moramo da idemo u korekciju cena električne energije. Naravno, ta korekcija će morati da bude izbalansirana, jer zbog socijalne odgovornosti moramo da vodimo računa da ona ne ugrozi stanovnike, naročito najniže slojeve”, naveo je Cvetković.

Srbiju u 2011. očekuje jedan od poslednjih velikih privatizacija. Premijer obećava da država neće protraćiti novac od Telekoma.

Kritiku da nema dovoljno autoriteta premijer odbacuje i navodi da je samostalan u odlučivanju, ali i da je prirodno da se sa predsednikom kosultuje oko važnih državnih pitanja.


Priključenje Evropskoj uniji ostaje najvažnji spoljnopolitički proritet Vlade. Cvetković želi da ova Vlada završi mandat sa statusom kandidata za članstvo u EU.

Narode,u stednji je preporod z:shock:
 

1. Zar niste rekli da su svi mediji, posebno U92 pod šapom režimlija? Kako onda objašnjavate njihovo obilato huškanje protiv vlade

2. Zar niste rekli da je dinar precenjen, i da je to uzrok nevolja? Zašto bi onda njegovo slabljenje bila loša vest

Pescanik koji se emituje na b92 je najveci kriticar Borisa Tadica vec godinama. Tamo su ga i prozvali manekenom....
 
Nastavak egzistencijalne agonije i u 2011.
Nova poskupljenja!
Piše: Branislav Jelić
thumbnail.php

Bliski saradnici: Miroslav Mišković i Slobodan Milosavljević, usklađeni
Photo: Vladimir Gogić

Nije počelo dobro čim se u novoj godini prvi oglasio ministar trgovine Slobodan Milosavljević. Neodoljivi prošlogodišnji optimista koji se nije davao omesti ni kada je sve krenulo dođavola, splasnuo je na početku Agonije 2011 i neuverljivo poručio - Biće nam malo bolje

Svako ko makar površno prati rad i zalaganje ministra trgovine i određenih usluga Slobodana Milosavljevića, mogao bi ovu izjavu protumačiti u njenom izvornom značenju – biće nam mnogo gore. Ako ne pre, ono u trenutku kada se ministar pozvao na “večiti optimizam”, najrelevantniji parametar kojim raspolaže: “Verujem da ćemo imati nešto nižu inflaciju nego 2010. godine, a to će definitivno i sigurno značiti i bar nešto bolju kupovnu moć i puniju potrošačku korpu u Srbiji. Očekujem da će u 2011. godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti oko tri odsto i da će biti nastavljen rast industrijske proizvodnje. Optimista sam, iako mislim da sada nije vreme da za 2011. godinu nešto obećavam, nije vreme za obećanja nego za osećanja šta je to što se dešava svuda oko nas”, dokrajčio je svaku nadu jedan od najosećajnijih ministara u senzualnoj Vladi Borisa Tadića, pardon, Mirka Cvetkovića.

Ako smo u prošloj godini samo posrtali i teturali, nema nikakve dileme da ćemo u ovoj godini bauljati i puzati, čim se ministar Milosavljević, u nedostatku uverljivih laži, bacio u bazen metafizike: “Mišljenja sam da pozitivna energija koja stiže od završetka upitnika, kandidature za EU koju će Srbija dobiti do kraja 2011. godine i definisanog datuma za početak pregovora nova je energija koja treba svakom od nas da pomogne da maksimalne napore uložimo kako bi taj dostižan, a nevidljiv cilj - članstvo u EU što pre i što bezbolnije bio realizovan i ostvaren”, kazao je Milosavljević, a da ni sam nije razumeo šta je želeo reći.

Ekonomista Miroslav Prokopijević je za nijansu manje optimističan od ministra Milosavljevića, jer se u projekciji traljave budućnosti nije obazirao na “pozitivnu energiju”, još manje na “nevidljive ciljeve”, već samo na trivijalnu i nepotrebnu realnost: “Inflacija u Srbiji će i u 2011. rasti i teško da će se održati u projektovanim granicama centralne banke od 4,5 odsto sa odstupanjima plus ili minus 1,5 odsto. U najboljem slučaju inflacija će se kretati od osam do 10 odsto, a najgora varijanta je da bude od 15 do 20 odsto”.
files.php

Vekna od 55 dinara: Hleb ili kolači, večita dilema
Photo: wordpress.com

Svest o “definisanom datumu početka pregovora” nikog nije previše dojmila i u 2011. smo ušli sa poskupljenjima, jadnim pokušajima da se novim nametima popuni budžetska crna rupa i održi privid normalnosti. Rast akciza, PDV i troškova poslovanja poskupeli su kozmetiku, hemiju, cigarete, alkoholna pića, kafu i precenjeno južno voće. Poskupljenje goriva takođe je pitanje trenutka jer Udruženje privatnih naftaša najavljuje rast cene od osam do 12 dinara po litru goriva. Prema izmenama Zakona o akcizama, koji se primenjuje od nedelje, povećana je akciza na motorne benzine na 45 dinara po litru, dok će akciza na evro bezolovni motorni benzin BMB 98 i BMB 95 iznositi 49,5 dinara po litru. Akciza na dizel goriva sada je 35, a na evrodizel 37 dinara po litru. Na tečni naftni gas nova akciza je 17,9 dinara po kilogramu. Akcize na cigarete su prvog dana nove godine povećane sa 17,2 na 26 dinara po paklici. Jasno je da će sa poskupljenjem energenata skočiti i cene komunalnih usluga, gradskog prevoza i svih drugih uslužnih delatnosti.

Veliki rast cene pšenice na svetskom tržištu već u januaru može dovesti do poskupljenja brašna od 10-12%, što će se odraziti i na cene konditorskih proizvoda i hleba, koji bi mogao dostići junačku cenu od 55 dinara po vekni. Od 10. januara cene mleka i mlečnih proizvoda biće uvećane do tri odsto. Ukratko, procenti januarskog cenovnog udara kretaće se od osam do 20 odsto.

Hronični nedostatak para u državnoj kasi primorao je preskupi državni aparat da se dovija na različite načine. Nakon što su, rukovodeći se brigom o sigurnosti građana naravno, do imbecilnosti podigli iznose kazni za saobraćajne prekršaje, iz Dačićevog ministarstva SPS sile su se dosetili da je neophodno oteti od građana još po 40 evra za nove vozačke i saobraćajne dozvole, nove tablice i nove registracione nalepnice. Procenjuje se da je u Srbiji registrovano oko 2,2 miliona vozila, što znači da će vozači morate da izdvoje oko 90 miliona evra za Dačićevu proevropsku dovitljivost.

Ničim izazvan, ali očito razvaljen novogodišnjim mamurlukom, oglasio se i samozvani premijer Mirko Cvetković, da nam poruči do kojih je sve saznanja došao, sam, bez ičije pomoći: “Ova godina će sigurno biti bolja nego prethodna”. A kad tako kaže premijer, nema nam druge nego da nam bude bolje.
star
 
Ekonomska "kretanja" u 2011. godini
Nastavak propadanja dinara
e-Novine
thumbnail.php

Pasji život: Građanin na putu za Evropsku uniju
Photo: Stock

Rukovodeći se empirijskom spoznajom da je evro u 2010. godini oslabio deset dinara, bez preteranog obaziranja na kumulativne posledice takvog trenda, srpski analitičari i bankari pronicljivo su zaključili da će vrednost domaće valutice opadati jednakom dinamikom i obimom i u 2011. godini, te da će evro do kraja godine vredeti 115 dinara. Četvrtog januara 2010. godine evro je krenuo sa 95,98 dinara, a 4. januara 2011. godine dostigao je vrednost od 106,01 dinara

Analitičari i bankari smatraju da će u 2011. godini kurs biti “stabilan”, prevashodno zbog prodaje Telekoma u godini koja je, pored svih nevolja, još i predizborna. U veselom prazničnom raspoloženju, u ambijentu mamurluka, domaći analitičari su “izdvojili mišljenje” da će stabilnost dinara pratiti inflaciju i da će, logično, evro do kraja godine dostići vrednost od 115 dinara.

Slabljenje domaće valute u odnosu na evro, kažu eksperti Raiffeisen banke, posebno će biti problematično za privredu i građane, zbog monopolskih pozicija u mnogim industrijskim granama, a naročito u proizvodnji i prodaji prehrambenih proizvoda, ali i usled visoko “evroizirane” ekonomije. Spirala slabljenja dinara i rasta cena od polovine 2010. godine, rezultirala je rastom potrošačkih cena od 11,5% na godišnjem nivou, dok je devizni kurs u toku godine oslabio za 10,5 odsto.
files.php

Čujem da se teško živi: Mišković, hrišćanski zabrinut
Photo: Stock

“Da bi se očuvala konkurentnost privrede razvoj deviznog kursa bi morao da prati inflatorna kretanja, odnosno, dinar bi morao da se pomera za iznos razlike u inflaciji u Srbiji i Evrozoni, tako da su očekivanja da u narednoj godini kurs evra u odnosu na dinar neće preći granicu od 115 dinara”, uvereni su analitičari Rajfajzen banke.

S druge strane, direktor Instituta ekonomskih nauka Dejan Erić upozorava da će mnogi problemi koji nisu rešeni u prošloj godini postojati i u narednoj, jer u ekonomiji nema čarobnog štapića. „Bilo bi sjajno kad bismo mogli da prodamo Telekom pa da time rešimo sve nagomilane probleme, ali to nije moguće“, rekao je Erić, precizirajući da su problemi „posledica dubljih odluka i zahtevaju dublje rezove i višegodišnje napore, pre svega na promeni privredne strukture, načina razmišljanja, podizanju konkurentnosti privrede, rešavanju problema korupcije, problema građevinskih dozvola i aktivnosti na izgradnji infrastukture i obrazovanja“.

Ukazujući da država ima vrlo ozbiljnih problema u finansiranju, Erić je dodao da ne vidi da će taj problem biti lako rešen i zbog toga će se u narednu godinu preneti problemi iz ove, ne samo u oblasti javnih finansija, već i u spoljnoj trgovini, zatim na tržište rada, a produžiće se i tenzije zbog visoke inflacije i produženog pritiska na kurs dinara.
files.php

Srbija do kontejnera: Građanin na radnom mestu
Photo: Stock

I vaistinu, već na samom početku godine, bilo je jasno da država kreće u korenite reforme svega postojećeg, nevažnog, a opet, za erar od presudnog značaja. Posle novih ćiriličnih pasoša i plastičnih ličnih karti, država se dosetila da građane finansijski „olakša“ i za nove registarske tablice i reformske poštanske sandučiće proevropskih dimenzija. Činjenicu da je hrana u Srbiji skuplja nego u Evropskoj uniji, vlasti su odlučno kompenzovale ukidanjem takse na „živu muziku“ u kafanama. Podatak da je Srbija evropski rekorder u inflaciji za 2010. godinu, pao je u zaborav posle čvrstog i neobavezujućeg obećanja Dragana Markovića Palme da će u Jagodini zaposliti tisuću mladih ljudi. Zabrinutost koju kod odavno ojađenog stanovništva izazviva vest o udvostručenju poreza na imovinu, umanjila je radosna novogodišnja poruka da Miroslav Mišković Delta zameće trag kapitalu, plasmanima u sektore nekretnina i agrara.

Uz ovakve vesti, biće pravo čudo ako do kraja godine dinar uspe da se zaustavi na koti 130.
 
Državni namet: poskupljuju računari, cigarete, gorivo...
Mere za prikrivanje nesposobnosti i korupcije

Piše: Branislav Jelić
thumbnail.php

Biće to "ovoliko" povećanje poreza: Diana Dragutinović, eksplicitna
Photo: Beta/Mile Gvozdenović

Dogorelo je do nokata čim je Đelićeva “Zemlja nauke i tehnologije” podigla namet na računare. Treba podmiriti tu silesiju stranačkih administracija prikačenih na klinički prežaljenu privredu, a ponude za “Telekom” ni izbliza ne zadovoljavaju alave potrebe rasklimane vlasti, pritisnute političkim i ekonomskim problemima, u ambijentu svetske ekonomske krize i pripadajuće globalne nervoze

Vlada republike Srbije podmetnula je nedužnoj Diani Dragutinović da javnosti saopšti u petak, pred očekivani novogodišnji rast prodaje, povećanje poreskih nameta odnosno poreza na dodatu vrednost (PDV). Porez na računare, računarsku opremu, hotelske usluge i južno voće povećan je sa osam na 18%. Zahvaljujući novom poreskom opterećenju ionako iznurene i nelikvidne privrede, Vlada očekuje povećanje prihoda od 15 miliona evra.

Rasipnička i neodgovorna Vlada koja već sedmicama razglaba o rekonstrukciji ne čineći ništa konkretno, baš kao ni u slučaju smanjenja broja zaposlenih u državnoj administraciji, uzda se još jedino u akcizu koja bi trebalo, uz poskupjenje cigareta od 25% u narednoj godini, da popuni budžetsku kasu sa 158 miliona evra. Pravdajući se pred sve nezadovoljnijim građanima, Vlada se pozvala na nadaleko čuvenu brigu o našem zdravlju, oličenu u nemačkom pacijentu Milosavljeviću, navodeći u obrazloženju “da tržište treba zaštiti od jeftinih cigareta lošeg kvaliteta”. Kako se zaštiti od “jeftinih političara lošeg kvaliteta”, nije naznačeno u saopštenju, ali je rešenje možda u raskidu sa nezdravom navikom?

U novoj godini, pored obećanja o još većem budžetskom deficitu, Vlada garantuje i poskupljenje goriva, što će biti dobar zamajac još veće inflacije koja je u 2010. premašila junačkih 11%. Poskupeće i kafa i alkohol, jer ne ide da uz skupe cigarete pijemo jeftina pića.

Dok režim preparira podanike za oštre mere prikrivanja njegove nesposobnosti i korumpiranosti, dinar se održava samo uz pomoć sezonskog priliva deviza, Salford pakuje kofere, a Bajatovićev Srbijagas kupuje Agroživ i 60 luksuznih automobila u vrednosti od pola miliona evra, iako će u 2011, prema tvdnji samog Bajatovića, zabeležiti gubitak od 100 miliona evra.

Izmene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrednost usvojene su u četvrtak na sednici Vlade, kada je usvojen i Predlog zakona o budžetu za 2011. godinu i izmene drugih zakona. Sve češće se može čuti da je “moguće i poželjno” povećanje PDV-a sa 18 na 22%, što će biti poslednji ekser u sanduku srpske privrede i povratak “sive ekonomije” na velika vrata.

Povrh svega, na svu muku osiromašenih građana nakačili su se prodržavni Blic i Spaićev NIN, tobož zabrinuti za standard poreskih obveznika kojima država, preko povećanja poreza na imovinu, pokušava da otme još više novca. Imbecilno se hvaleći, ovi toaletoidi sebi pripisuju “zaslugu” što će skandalozno povećanje nameta iznositi “samo” 60%, poručujući “budno ćemo motriti do konačnog usvajanja zakona o porezu, a ne o haraču”.

 
Srbija, nekom majka, nekom maćeha
Zemlja siromaštva, gladi i nacionalnog ponosa

Piše: Branislav Jelić
thumbnail.php

Za burek, pivo i cigarete: Srpska životna računica
Photo: Stock

Boris Tadić i ekipa, borili su se kao diplomatski lavovi za Kosovo. Bili su uverljivi kada je trebalo obrlatiti birokrate Međunarodnog monetarnog fonda. Nisu priznavali krizu ni kada je ceo svet poklekao. Neprestano i neumorno, privlačili su najatraktivnije svetske kompanije i zapošljavali silne radnike. Sve to, i još ponešto, dovelo je do epiloga: Srbija je postala zemlja u kojoj građani gladuju s ponosom, jer sve je lakše uz nacionalni suverenitet i svestranog vođu

Količina bede, jada, očaja, ljudskih drama, eufemistički, “podaci o standardu građana”, najbolji su pokazatelj šarmantno alarmantnog stanja u kome je 650.000 ljudi ispod ili na granici siromaštva, a skoro 700.000 građana bez posla. Svega 120.000 dece nema ni za mleko. Gorke plodove Demokratske stranke i njenog koalicionog potencijala, međutim, ne otkrivaju zlurade e-novine, već bliska vlasti, objektivna i pomalo hladna Gordana Matković, profesorka, doktorka, savetnica predsednika Srbije za socijalna pitanja i direktorka studija socijalne politike u neobično korisnom Centru za liberalno-demokratske studije.

“Siromaštvo se povećava od 2009. godine. Prema procenama za prvu polovinu 2010. godine, 650.000 ljudi ne može da zadovolji ni najosnovnije potrebe. Kada se računa apsolutno siromaštvo, uzimaju se kriterijumi Svetske zdravstvene organizacije, u smislu neophodne minimalne potrošnje hrane. Potreban broj kalorija 'pretvara se' u novac, i na to se dodaju minimalni troškovi za komunalije i higijenu. Govoreći u novcu, to je oko 8.000 dinara za jednočlano domaćinstvo mesečno, odnosno 22.000 dinara za četvoročlano. Svi koji troše manje od toga, spadaju u kategoriju siromašnih. Na tu brojku dodaje se i oko 250.000 ljudi koji jedva zadovoljavaju osnovne potrebe i vrlo lako mogu da padnu "ispod crte", što se desilo 2010”, kalorično je objasnila Gordana Matković.
files.php

Stanje nacije: Nema se za patike, vreme je za motiku?
Photo: Stock

U najsiromašnije grupe spadaju: seosko stanovništvo, manje obrazovani, nezaposleni, stariji od 65, deca do 14 godina i višečlane porodice, što statistički prevedeno znači – praktično svi, osim onih srećnika koji su članovi stranaka, predsednici kojekakvih upravnih odbora, direktori državnih kompanija, direktori privatnih firmi koji su sticajem okolnosti i prijatelji, rođaci, ljudi od poverenja moćnih političara, raspoređenih po koalicionim feudima.

Da bi preživeli i istovremeno sačuvali državni integritet, suverenitet i udobne pozicije mnogobrojnih “lidera”, građani se odriču života dostojnog čoveka. Troškove skupe struje i besmileno skupih komunalnih usluga (pogledajte stavke koje plaćate) prestalo je da namiruje na desetine hiljada korisnika. Deca siromašnih roditelja nemaju za igračke, knjige za školu, za užinu, odeću, patike, izlaske, voće, meso, slatkiše, sladoled, čak ni za mleko. Dece u opisanoj životnoj kalvariji ima svega 120.000, što predstavlja skoro petinu od ukupnog broja siromašnih.

Gordana Matković je zabrinuta, naravno, ne zbog kolosalne srpske bede, već zbog moguće neracionalnosti izgladnelih građana: “Osnovno pitanje je da li ljudi mogu da procene kako bi se neko drugi, da je bio na vlasti u uslovima ovakve krize, sa njom izborio. To je pitanje zrelosti biračkog tela i mislim da bi bilo važno da ljudi pokušaju da procene razumom, iako u situacijama praznih stomaka često preovlađuju emocije”.
files.php

Srbi i vuci: Redovi za bezvredne akcije
Photo: Stock


Ako kojim umobolnim slučajem građani procene da je otužni život koji vode, zapravo tek beznačajna epizoda u “Dolini suza”, da je beskrajno iznurivanje jedini put ka svetloj budućnosti, da razne palme, đelići, homeni, ljajići, mrkonjići, pajtići, dinkići, škundrići i ostalo rastinje, čine njihov najbolji izbor, taj jedan i jedini, neponovljivi i dragoceni život, odvijaće se kao i do sada.

To će biti provizorijum, jadno karabudženje, beskonačno natezanje, golo i puko preživljavanje u kome 60% mesečnih prihoda odlazi na elementarne životne troškove, na hranu i komunalije. Prema podacima Instituta za istraživanje tržišta (IZIT), nebeski narod, sasvim prizemno, na kupovinu hrane i sokova potroši 41,1% ukupnih mesečnih primanja, što je, zahvaljujući divljačkim maržama tajkunskih monopola, dva i po puta više nego što se za istu količinu proizvoda i usluga, u istom periodu vremena, potroše stanovnici Evropske unije. U državotvornom srpskom brlogu, prosečno tužno domaćinstvo izdvaja 0,7% zarade na obrazovanje, 4,4% za zdravstvene usluge i 4,5% za samozaborav, odnosno alkohol i cigarete.

Građanima Srbije, e-novine žele puno sreće u 2011. godini, jer će im biti preko potrebna ukoliko su voljni da prežive sve ovo i otpočnu život koji će se makar malo razlikovati od onog u zoološkom vrtu.

 
Нема шта да се плашите...Све ће то Тома Николић са старом проЕУ политиком да излечи.
Чим дође изабрани нестаће инфлација, цене неће скакати, смањиће се незапосленост и број корисника народне кухиње, отплатићемо дугове, отераћемо НАТО и Шиптаре с Космета,...
 
Нема шта да се плашите...Све ће то Тома Николић са старом проЕУ политиком да излечи.
Чим дође изабрани нестаће инфлација, цене неће скакати, смањиће се незапосленост и број корисника народне кухиње, отплатићемо дугове, отераћемо НАТО и Шиптаре с Космета,...
Da je taj izabrani dosao 2000 godine dok smo imali drzavu,fabrike.....
a ovaj opustoseni jad i cemer treba 100 godina da prodje da bi imali ono sto smo imali pre "demokratije".
Od ove vase demagogije i anuliranja coveka koji nema veze sa pustosenjem Srbije,nekako dodje coveku bas muka z:((
 
Нема шта да се плашите...Све ће то Тома Николић са старом проЕУ политиком да излечи.
Чим дође изабрани нестаће инфлација, цене неће скакати, смањиће се незапосленост и број корисника народне кухиње, отплатићемо дугове, отераћемо НАТО и Шиптаре с Космета,...
Kostunica sigurno nece, bio je dugo u vlasti, izmedju ostalog, ovo su posledice i njegove vladavine, i nije NIkolic tema, nije valjda da je kriv i sto su nam plate tako male? Bokte, pa tog coveka treba streljati pod hitno, kakva stetocina, auuuuuu
 
Potrudih se, evo crno na belo:
-------------------------------------------
Nezaposlenih u Rumuniju 7,2%
Nezaposlenih u Srbiju 24%

Kupovna moć RUM 3070 evra god.
Kupovna moć SRB 3033 evra god.

Inflacija RUM 7,96%
Inflacija SRB 11,50%
-----------------------
Ovaj nas u zdav mozak, ljubi ga tetka sa sve kanabetom, ili to bese neki kauc:(
 

Back
Top