Čarobno drvo sa 40 različitih plodova

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
391.721
Tokom leta na njemu se nalaze slatke breskve, sočne šljive, aromatične kajsije, sitne trešanje i neobični bademi
Ovo nije izmišljotina – “Drvo 40 plodova“ zaista postoji. Njegov tvorac, profesor umetnosti na Univerzitetu Sirakjuz, Sem Van Ejken, uspeo je da na jedno stablo kalemi čak 40 različitih vrsta koštunjavog voća: breskve, šljive, kajsije, trešnje, pa čak i bademe.

Priča počinje 2008. godine, kada je Van Ejken saznao da se zatvara jedan stari voćnjak u saveznoj državi Njujork, u kojem su se čuvale retke sorte voća. Da bi ih spasao od zaborava, odlučio je da ih objedini na jedinstven način – kalemljenjem pupoljaka preko 250 starih, naslednih stabala (tzv. heirloom sorti) na jedno korensko stablo.

Rezultat je fascinantan: svakog proleća stablo se oblači u cvetni mozaik crvene, roze i bele boje, dok se tokom leta na njemu, u različitim fazama sazrevanja, može ubrati pravi festival ukusa – od slatkih breskvi, sočnih šljiva, aromatičnih kajsija, do sitnih trešanja i neobičnih badema.

Iako izgleda kao bajkovito umetničko delo, ovaj projekat ima i ozbiljnu misiju – očuvanje starih sorti voća koje retko stižu na police supermarketa, ali imaju veliku genetsku i kulinarsku vrednost.
 
533608735_3145141478986815_2827235953715155580_n.jpg
 
Do sada je u Sjedinjenim Američkim Državama posađeno 16 ovakvih stabala, od Masačusetsa i Nju Džersija, preko Kalifornije, pa sve do Mejna. Jedno od njih krasi i kampus Univerziteta Templ u Filadelfiji.

Sam Van Ejken ističe da „Drvo 40 plodova“ nije samo voćka, već živi arhiv – spoj umetnosti, nauke i poljoprivrede, koji pokazuje da kreativnost može bukvalno da urodi plodom.

Zanimljivo je i da ova stabla zahtevaju posebnu negu – kalemljenje se radi u različitim sezonama, a pravilno obrezivanje ključno je kako bi svaka od 40 sorti imala dovoljno prostora i sunčeve svetlosti. Naučnici smatraju da bi ovakav pristup mogao postati i deo šire strategije očuvanja poljoprivredne raznolikosti u eri masovne komercijalne proizvodnje.

Metoda kojom se ovo postiže zove se “čip-bad kalemljenje“ – pažljivo umetanje pupoljaka jedne biljke ispod kore druge, što omogućava da različite vrste dele isti korenov sistem. Ovaj proces traje godinama, jer se svake sezone dodaju nove grane i sorte, a održavanje zahteva precizno orezivanje i planiranje cvetanja.
 

Back
Top