Car Upravda - lažni Sloven

Је ли нам то као релевантан извор наводиш нацисту, антисемиту, великобугара у најгорем смислу, на чијим је рукама крв десетина и десетина хиљада људи који се нису слагали или уклапали са његовом идеологијом, дај нам онда да видимо шта кажу Хитлер и Павелић о овоме ако може?
Ова књига нема везе са политиком и другим светским ратом.Филов је пре свега научник, а не политичар. Ово је написано 1913. године, много пре него што је ушао у политику.
Отворим заграду - Филов није нациста jер у Бугарској није било нацистичке странке.
Рехабилитован је у Бугарској 1996. године и укинута му је казна из 1945. године. Или ћете ми сада рећи да је Бугарска још увек фашистичка земља?
 
Poslednja izmena:
@Slaven777 @Kole11 Све моје горе наведене изјаве само потврђују мишљење да Вессела Трајкова није стручњак по том питању, није била припремљена и није прочитала Филов материјал, као ни материја Василева и Јагића по том питању.
У прошлом посту си ти све објаснио о својим ставима, идеологији и погледима, само нам још не рече шта кажу Хитлер и Павелић?
 
У прошлом посту си ти све објаснио о својим ставима, идеологији и погледима, само нам још не рече шта кажу Хитлер и Павелић?
Пази сад , троле - ако немаш шта да кажеш - промени тему, има много политичких тема о фашизму
 
Ne.
Upravo tvoji pajtosi stotinu godina mlate o nekom Pripjatu i migracijama a da nemaju ni jedan jedini dokaz.
Pozvao si bugarsku akademsku zajednicu da osudi Trajkovu. Ej bre, vi sa filozofskog ste stvarni zreli za neku grupnu terapiju.

Dok iščekujemo šta znači ne, kratko ću pojasniti: svaki član neke naučne zajednice, svojim potezima se na nju reflektuje. Ako se neko obruka; ukoliko odstupi od naučne metodologije, to se negativno odražava na čitavu zajednicu, posebno ukoliko ona ćuti i sve to dočeka bez doslovno ikakve reakcije. U tom smislu, to spušta kvalitet bugarskoj istoriografiji kao takvoj i upućuje da je treba, ultimativno, izbegavati.

Da li je ograde bilo neke, ja ne znam. Možda i jeste. Možda @хан Ацо znade?
 
Dok iščekujemo šta znači ne, kratko ću pojasniti: svaki član neke naučne zajednice, svojim potezima se na nju reflektuje. Ako se neko obruka; ukoliko odstupi od naučne metodologije, to se negativno odražava na čitavu zajednicu, posebno ukoliko ona ćuti i sve to dočeka bez doslovno ikakve reakcije. U tom smislu, to spušta kvalitet bugarskoj istoriografiji kao takvoj i upućuje da je treba, ultimativno, izbegavati.

Da li je ograde bilo neke, ja ne znam. Možda i jeste. Možda @хан Ацо znade?
Ево шта се налази у њеном научном резимеу - Нагласио сам најважнију ствар: надам се да се бугарска академска заједница одавно дистанцирала од таквих историчара. Једино је њен отац проф. Веселин Трајков - познати бугарски историчар и дугогодишњи уредник „Македонски поглед“


1627597662324.png
 
Poslednja izmena:
Dok iščekujemo šta znači ne, kratko ću pojasniti: svaki član neke naučne zajednice, svojim potezima se na nju reflektuje. Ako se neko obruka; ukoliko odstupi od naučne metodologije, to se negativno odražava na čitavu zajednicu, posebno ukoliko ona ćuti i sve to dočeka bez doslovno ikakve reakcije. U tom smislu, to spušta kvalitet bugarskoj istoriografiji kao takvoj i upućuje da je treba, ultimativno, izbegavati.

Da li je ograde bilo neke, ja ne znam. Možda i jeste. Možda @хан Ацо znade?
Па како је онда један од главних апологета твог наратива припадник велико бугарске научне заједнице коме је научни узор екстремни великобугарин, нациста и масовни убица?
 
Па како је онда један од главних апологета твог наратива припадник велико бугарске научне заједнице коме је научни узор екстремни великобугарин, нациста и масовни убица?

Vidače, razgovarasmo nedavno o argumentum ad hominem? Upravo ovo što ti činiš sada primer je toga; upotrebe takve taktike u konverzaciji.
 
Наравно да Марнавићу није могло бити познато када је Средачка црква грађења осим ако то није прочитао у житију.
Али ево проблема - легенду о Јустинијану и цркви у Сердици први је документовао Антонио Бонфини у "Rerum Ungaricarum decades" (1497), неких 100 година пре Мaрнавића......
Дакле, на несрећу непоправљивих романтичара, цела теорија која стоји иза JV је добро осмишљена лаж, одбачена пре више од 120 година. Међутим, намеравате да је оживите - али нема доказа, још горе - неће их бити
 
Poslednja izmena:
Али ево проблема - легенду о Јустинијану и цркви у Сердици први је документовао Антонио Бонфини у "Rerum Ungaricarum decades" (1497), неких 100 година пре Мaрнавића......
Дакле, на несрећу непоправљивих романтичара, цела теорија која стоји иза JV је добро осмишљена лаж, одбачена пре више од 120 година. Међутим, намеравате да је оживите - али нема доказа, још горе - неће их бити

:super:

Bahhhahahha. Ovo se zove, kako li ono, closing argument. :D I sam sam sumnjao da predanje nikako nije postalo poznato tek u XIX stoleću, tj. da je zasigurno bilo poznato još u Marnavićevo vreme...

Što bi rekao forumaš @Crnugović :

target-350.gif


Možeš li postaviti tačan citat od Bonfinija ovde, da svi mogu da vide?

Nadam se da, posle toga, više niko neće pisati po forumu da je autentičnost VJ „arheološki potvrđena”, jerbo očigledno ta izjava nema apsolutno nikakve osnove.

P. S. Još ako bismo iskopali generalno po Marnavićevim delima, pa da možemo negde nesporno i potvrditi da je ne samo znao, veći i itekako koristio Bonfinija...pa da i za sva vremena proglasimo kliničku smrt ovih nadriistorijskih nebuloza. :namcor:
 
легенду о Јустинијану и цркви у Сердици први је документовао Антонио Бонфини у "Rerum Ungaricarum decades" (1497), неких 100 година пре Мaрнавића.
Да би ова чињеница била несумњива, ево извода на латинском из оригиналне књиге:

1627607284832.png
 
Да би ова чињеница била несумњива, ево извода на латинском из оригиналне књиге:
Ево превода текста, тако да нема питања:
"Град је добио име „Софија“ по храму, који је са великим сјајем саградио Јустинијан, а раније су га локални Сарди и Дачани звали Сардициа; касније остављен због уласка Бугара и безбројних инвазија, задржао је само име храма"
 
Trajkova se pita da li je Safarik mogao znati za original VJ koji je prvobitno bio cuvan na Atosu.
Hoces li se izviniti Trajkovoj posto je konstantno pogresno interpretiras i najgore omalovazavas?

Netačno. Evo citata, još jednom, ovog puta i uz prevod:

Dobro, manje tih prozivki drugih forumaša, a više diskusije o samim argumentima, moliću. Hajde da seciramo i analiziramo tvrdnje bugarske istoričarke. :ok:



Evo, forumaš Kole11 insistira da njen rad mora biti uzet u obzir (Kole, ako si nas opet zeznuo da gubimo vreme s glupostima, dobro porazmisli kako ćeš posle da se isupiš :per: ). Jedna od tvrdnji koje Trajkova iznosi jeste da je, navodno, Pavel Šafarik imao u svojim rukama famozno Justinijanovo žitije, nezavisno od Nikole Alemanija. Stranica br. 292 drugog izdanje Trajkovine knjige:

Pogledajte prilog 978225

Нека прибавим съобщенията и на Шафарик, който през 1844 г. пише в своя труд Словенски старожитности за някои факти, които свидетелстват, че той е имал пред себе си дори не резюмето, а самото пълно Житие на Юстиниан, написано от наставника на императора – Теофил. Дали е бил запознат с превода, изготвен от Алеман, и особено с неговите бележки към този превод? Въпросът остава отворен.

Kaže bugarska istoričarka, ostaje otvoreno pitanje da li je Šafarik poznavao Alemanov prevod i komentare. Pa hajde, onda, da vidimo šta piše sam Šafarik i to doslovno u amom delu koje Trajkova pominje, 1844. godine, str. 161:

Pogledajte prilog 978228


U samoj fusnotici delića od Šafarika koje Trajkova citira, doslovno se spominje Nikola Aleman, zapravo Šafarik se bukvalno ni manje ni više no poziva na njega. :D

@Kole11 komentar? :think:

Evo i prevoda sa bugarskog jezika (292. stranica):

VESELA TRAJKOVA: Dodajmo i poruke Šafarika, koji je 1844. napisao u svom delu Slovenske starožitnosti o nekim činjenicama koje svedoče da pred sobom nije imao čak ni sažetak, već celokupno Žitije Justinijanovo, koje je napisao carev mentor - Teofil. Da li mu je bio poznat prevod koji je pripremio Aleman, a poebno njegove beleške o tom prevodu? Pitanje ostaje otvoreno.

Dakle, ti si taj koji pogrešno interpretiraš Trajkovine reči, Kole. Eto ti i citat iznad, crno na belo; preveo sam ti sa bugarskog jezika ukoliko ti je jezička barijera možda predstavljala problem da razumeš bugarski izvorni tekst. :rtfm:

Ne pita se Trajkova to što kažeš, već naprotiv potpuno suprotno; pita se je li mu poznat Alemani, zaključujući da to pitanje ostaje otvoreno. Dakle, Trajkovini su zaključci da je Šafarik koristio Teofilov izvornik (ne da je mogao koristiti, već da jeste; što, dakle, ona smatra dokazanom činjenicom), a ono što sekundarno ostavlja kao otvorenu mogućnost jeste da je možda znao (ili ne) za Alemanijeve komentare.

Za šta da se izvinim?
 
Netačno. Evo citata, još jednom, ovog puta i uz prevod:



Evo i prevoda sa bugarskog jezika (292. stranica):

VESELA TRAJKOVA: Dodajmo i poruke Šafarika, koji je 1844. napisao u svom delu Slovenske starožitnosti o nekim činjenicama koje svedoče da pred sobom nije imao čak ni sažetak, već celokupno Žitije Justinijanovo, koje je napisao carev mentor - Teofil. Da li mu je bio poznat prevod koji je pripremio Aleman, a poebno njegove beleške o tom prevodu? Pitanje ostaje otvoreno.

Dakle, ti si taj koji pogrešno interpretiraš Trajkovine reči, Kole. Eto ti i citat iznad, crno na belo; preveo sam ti sa bugarskog jezika ukoliko ti je jezička barijera možda predstavljala problem da razumeš bugarski izvorni tekst. :rtfm:

Ne pita se Trajkova to što kažeš, već naprotiv potpuno suprotno; pita se je li mu poznat Alemani, zaključujući da to pitanje ostaje otvoreno. Dakle, Trajkovini su zaključci da je Šafarik koristio Teofilov izvornik (ne da je mogao koristiti, već da jeste; što, dakle, ona smatra dokazanom činjenicom), a ono što sekundarno ostavlja kao otvorenu mogućnost jeste da je možda znao (ili ne) za Alemanijeve komentare.

Za šta da se izvinim?
Kako je sve ovo tuzno. Cinjenica je da je VJ bio univerzalno priznato delo, izgubljeno ali su fragmenti sacuvani kroz spis jednog takvog autoriteta kakav je Nikola Alemani.
Onda je germanofilski politicar Brajs navodno dokazao da je Alemani bio obmanut od strane Marnavica, niko pojma nema kako je on to dokazao, ali je dokazao jer je dokazao, mora tako.
Trajkova je ubedljivo pokazala da Brajs nista nije dokazao i da se Alemani nije uopste oslanjao na Marnavica.
Cak je izrazila sumnju da je Brajs svojom rukom dopisao Marnavicevo ime na sazetku VJ, obzirom da Marnavica bije glas da je sklon falsifikatima, mada ni to ne utice na sustinu jer Alemaniju nije bio izvor taj sazetak.

Nije problem to sto ti trolujes, problem je sto si ti ogledalo sistema i sto je zasigurno vecina pripadnika tog sistema spremna na slicne radnje......
 
Kako je sve ovo tuzno. Cinjenica je da je VJ bio univerzalno priznato delo, izgubljeno ali su fragmenti sacuvani kroz spis jednog takvog autoriteta kakav je Nikola Alemani.
Onda je germanofilski politicar Brajs navodno dokazao da je Alemani bio obmanut od strane Marnavica, niko pojma nema kako je on to dokazao, ali je dokazao jer je dokazao, mora tako.
Trajkova je ubedljivo pokazala da Brajs nista nije dokazao i da se Alemani nije uopste oslanjao na Marnavica.
Cak je izrazila sumnju da je Brajs svojom rukom dopisao Marnavicevo ime na sazetku VJ, obzirom da Marnavica bije glas da je sklon falsifikatima, mada ni to ne utice na sustinu jer Alemaniju nije bio izvor taj sazetak.

Nije problem to sto ti trolujes, problem je sto si ti ogledalo sistema i sto je zasigurno vecina pripadnika tog sistema spremna na slicne radnje......

Problem je u tome što ti nemaš ništa argumentum ad hominem. I na taj način zapravo potvrđuješ sve što smo ovde apsolvirali, jerbo da nije tako imao bi neke argumente i probao bi da obrazložiš i odbraniš Trajkovino stanovište. Umesto ovoga što činiš. :kafa:

Kako je dokazano da je reč o Marnavićevom falsifikati, poznato je. Ako ti se ne da da čitaš Brajsa, Jirečeka, Radojčića, Petrovića, imaš lepo prvu poruku na ovoj temi. Sažetoi hronološki predstavljeno, redom, po tačkama. To što ti biraš da se praviš kao da nije jasno, samo je posledica tvog slobodnog izbora. Na kraju krajeva i neznanje je izbor. Ali se nadam da shvataš koliko je providno da biraš ignorisanje kao vid taktike, vrlo svesno izbegavajući bukvalno svako pitanje i sve činjenice što smo prošli, od početka do kraja ove teme. :) Mislim, to je toliko očigledno da je za ne poverovati ako misliš da doslovno niko ne primećuje. Na bukvalno svako pitanje koji su dokazi da je Alemani imao uvida u žitije, vrlo svesno izbegavaš da daš iole ikakav konkretni odgovor. Pa čak i kad sam jednom konačno uspeo da izvučem iz tebe da tvrdiš da Alemani vrlo direktno kaže "Teofil tvrdi to i to", ti si odbio da bilo šta konkretno napiše i na ikoji način potkrepi svoje tvrdnje.

Naravno, kad se sretnom sa potpunom nemogućnosti suočavanja sa stvarnošću onda je najlakše sve predstaviti kao "trolovanje" i koristi to kao zaštitni plašt. :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
Да би ова чињеница била несумњива, ево извода на латинском из оригиналне књиге:

Pogledajte prilog 978911
Просто је невероватно слепило које ви људи имате а покушавате да се назовете критичким историчарима. Да сте бар мало истражили историју те књиге која вам је кључни аргумент поцрвенели бисте од стида (ко га има).
Књига је постојала у свега неколико примерака у угарској библиотеци све док први пут није одштампана 1568, а и после се не зна за судбину штампаних копија које мађари са муком сакупљају током 19. и 209. века. И пре свега 20–30 година није било лако доћи до неке ређе књиге. Сигурно „критицизам“ у вама сматра да је Марнавић те књиге имао у пдфу па их је читао кад је хтео.
Хајде бар мало да укључите скепсу, бар мало критичког размишљања, ово стварно постаје цртани филм како ви гледате на историју.

П.С. Довољан сигнал је било представљање оног скриншота као „оригинала“, и одмах ми је било јасно да ни Борис Т ни Славен нису нимало размишљања уложили да провере ствари пре ликовања. Овакав навијачки приступ умногоме олакшава деконструкцију куле од карата.
 
Просто је невероватно слепило које ви људи имате а покушавате да се назовете критичким историчарима. Да сте бар мало истражили историју те књиге која вам је кључни аргумент поцрвенели бисте од стида (ко га има).
Књига је постојала у свега неколико примерака у угарској библиотеци све док први пут није одштампана 1568, а и после се не зна за судбину штампаних копија које мађари са муком сакупљају током 19. и 209. века. И пре свега 20–30 година није било лако доћи до неке ређе књиге. Сигурно „критицизам“ у вама сматра да је Марнавић те књиге имао у пдфу па их је читао кад је хтео.
Хајде бар мало да укључите скепсу, бар мало критичког размишљања, ово стварно постаје цртани филм како ви гледате на историју.

П.С. Довољан сигнал је било представљање оног скриншота као „оригинала“, и одмах ми је било јасно да ни Борис Т ни Славен нису нимало размишљања уложили да провере ствари пре ликовања. Овакав навијачки приступ умногоме олакшава деконструкцију куле од карата.

Pitanje koje ostaje neodgovoreno jeste: zašto Marnavić nije nikako mogao znati niti izmisliti postojanje crkve iz Justinijnovog vremena u Sofiji?

Dok se pozivaš na skepsu i kritičko razmišljanje, pokaži nama drugima na sopstvenom primeru i odgovori na pitanje od milion dinara postavljeno iznad.
 
Pitanje koje ostaje neodgovoreno jeste: zašto Marnavić nije nikako mogao znati niti izmisliti postojanje crkve iz Justinijnovog vremena u Sofiji?

Dok se pozivaš na skepsu i kritičko razmišljanje, pokaži nama drugima na sopstvenom primeru i odgovori na pitanje od milion dinara postavljeno iznad.
Није могао знати јер у то време није било лако сазнати информације са за њега далеког простора, зато што није било интернета, претраживих књига итд.
Али твоје питае је сасвим погрешно, зато што је то да ли је Марнавић могао или није могао знати за постојае цркве из Јустинијановог времена само мали део археолошке потврде житија.
Овде би са моје и сваке разумне стране могла постојати ограда да ли је Јустинијаново житије аутентично или не али две ствари су сасвим довољне да разбију сваке сумње
1. Брајс и Јиречек су очигледно фалсификовали податке и користили се нетаћчним чињеницама са јасним циљем.
2. Из свега што знамо Словени, тј Срби су овде живели у Јустинијаново време (и много пре), чинили су апсолутну већину становништва и неко ко је пореклом варвар је сасвим сигурно словенског порекла.
 
Суштина свих аргумената Брајса и Јиречека није у томе да ли је или не Марнавић знао за цркву из доба Јустинијана него обрнуто, они су покушали доказати да је црква коју Марнавић наводно измишља из много каснијег времена. И да нема ничег другог Брајсове аргументе треба потпуно одбацити само због тога и кренути испочетка.
А ево шта је Ђорђе Јанковић рекао на ту тему, лепо и јасно, док се то не уради нема ни к од критицизма у нашој историографији.

Djodje Jankovic o Jireceku.jpg
 
Није могао знати јер у то време није било лако сазнати информације са за њега далеког простора, зато што није било интернета, претраживих књига итд.
Али твоје питае је сасвим погрешно, зато што је то да ли је Марнавић могао или није могао знати за постојае цркве из Јустинијановог времена само мали део археолошке потврде житија.
Овде би са моје и сваке разумне стране могла постојати ограда да ли је Јустинијаново житије аутентично или не али две ствари су сасвим довољне да разбију сваке сумње
1. Брајс и Јиречек су очигледно фалсификовали податке и користили се нетаћчним чињеницама са јасним циљем.
2. Из свега што знамо Словени, тј Срби су овде живели у Јустинијаново време (и много пре), чинили су апсолутну већину становништва и неко ко је пореклом варвар је сасвим сигурно словенског порекла.

Brate, kakav internet; kakav daleki prostor...o čemu ti pričaš?

Bonfinijevo delo je bilo izuzetno dobro poznato, a posebno učenim Dubrovčanima; gomila dubrovačkih autora, Marnavićevih i savremenika i prethodnika...jedan je od značajnijih izvora i Mavru Orbinju za Kraljevstvo Slovena; prepisuje čitave pasaže i mnogo puta ga citira.

orbo1.JPG
orbini2.JPG


Ako je Bonfinijevo delo bilo prilično dobro poznato u Dubrovačkoj republici, iz kog razloga sumnjati da mu je Marnavić imao pristup?
 
Brate, kakav internet; kakav daleki prostor...o čemu ti pričaš?

Bonfinijevo delo je bilo izuzetno dobro poznato, a posebno učenim Dubrovčanima; gomila dubrovačkih autora, Marnavićevih i savremenika i prethodnika...jedan je od značajnijih izvora i Mavru Orbinju za Kraljevstvo Slovena; prepisuje čitave pasaže i mnogo puta ga citira.

Pogledajte prilog 979124Pogledajte prilog 979125

Ako je Bonfinijevo delo bilo prilično dobro poznato u Dubrovačkoj republici, iz kog razloga sumnjati da mu je Marnavić imao pristup?
Опет демагогија. Орбини није иста особа као Марнавић. Орбини је имао мисију да прикупи све изворе о Словенима. Ако је неко дело доступно Орбинију не значи да је добро познато у Дубровачкој републици.
А опет сво то инсистирање на томе нимало не начиње праве аргументе, као што сам рекао Брајс и Јиречек уопште нису тврдили да је Марнавић за ту цркву сазнао из предања него да је измислио
Како можеш да верујеш некоме ко је толико измислио ствари и да не провераваш ништа од његових навода а на супротној страни провераваш оно што ти одговара, занемарујеш оно што ти не одговара. Шта је то него спиновање, чист навијачки приступ, где је ту жеља за истином?
 
Опет демагогија. Орбини није иста особа као Марнавић. Орбини је имао мисију да прикупи све изворе о Словенима. Ако је неко дело доступно Орбинију не значи да је добро познато у Дубровачкој републици.

Pa zašto misliš da je Orbini među dubrovačkim autorima bilo kakav izuzetak? Bonfinija je koristio i, primera radi, Lukari:

content

content


А опет сво то инсистирање на томе нимало не начиње праве аргументе, као што сам рекао Брајс и Јиречек уопште нису тврдили да је Марнавић за ту цркву сазнао из предања него да је измислио

Ovaj, ne; to nije tačno. Jao, pa ti uopšte nisi ni pročitao šta pišu Brajs i Jireček, te ih i pogrešno citiraš. Evo ti ovde celo delo, možeš pročitati ukoliko te interesuje; ponovo ću postaviti vezu ka kompletnom članku: https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Journals/EHR/2/Life_of_Justinian_by_Theophilus*.html

Evo ti relevantnih citata:

7. The legends it contains may of course be older, but how much older it is impossible to say in the absence of sufficient evidence from other quarters regarding them. They have a marked ecclesiastical tinge, and may have arisen from local traditions connecting the great and orthodox emperor with Prizrend and its churches on the one hand, Serdica and its church on the other. The former would be Servian traditions, the latter Bulgarian. There would thus seem to be here a mixture, perhaps an internal harmonising, of Servian and Bulgarian legend. Both meet in Domnio-Bogomilus-Theophilus, who is abbot at Prizrend and bishop at Serdica.

Marnavich in his notes refers to Bogomil as the person to whom there existed a marble-cased monument with an inscription in the church of S. Sophia at Serdica (Sofia), identifying him with Domnio, a bishop of Serdica mentioned by Marcellinus Comes. I owe to the courtesy of Mr. N. R. O'Conor, her Majesty's representative at Sofia, the following information regarding the ancient cathedral there, which he has obtained for me from some of the archaeologists of that city. 'The ruins of the old cathedral church named S. Sophia stand over those of a smaller church bearing the same name, which is said to have been built in the sixth century by Justinian. The local traditions confirm these historical statements, and add that, the wife of Justinian having found relief from a sickness for which she had come to Serdica to be cured, the emperor erected the said church. The original church had not, however, the form of the cathedral of S. Sophia in Constantinople, any more than such form can be discovered in the ruins of the present church. The present building was erected in the thirteenth century by one of the Comneni (?). It was converted into a mosque when the Turks took the city. In the great earthquake of 1858 its minaret fell down, and ever since it has remained abandoned. In the course of some diggings made in 1884 at the back part near the altar, there were found two sarcophagi of brown stone, which are now in the building of the Gymnasium. The skeletons were far gone in decay. No inscription is to be seen anywhere. Excavations have not been made at or round the porch of the church.' M. Jireček, however, informs me that the existing church belongs to the eleventh century, and thinks that it is the ruins of the apse that have given rise to the belief that there was previously 'a smaller church.' See his remarks in an article on the antiquities of Bulgaria in the Archäologisch-epigraphische Mittheilungen of Vienna for 1886, vol. X. He observes that the traditions of the people began very early to connect this S. Sophia with the S. Sophia of Constantine and the old emperors.

Brajs i Jireček apsolutno nigde ne tvrde da je Marnavić izmislio postojanje ove crkve. Štaviše, kao što se možeš i sopstvenim očima uveriti, istina je u potpunosti suprotna od tvoje tvrdnje (sic!); doslovno kažu da je Marnaviću lokalno predanje iz Bugarske moglo biti izvor, čoveče! Jireček na kraju dodaje Brajsu da je to predanje o Justinijanovoj crkvi u Serdici čak i baš dosta staro.

Како можеш да верујеш некоме ко је толико измислио ствари и да не провераваш ништа од његових навода а на супротној страни провераваш оно што ти одговара, занемарујеш оно што ти не одговара. Шта је то него спиновање, чист навијачки приступ, где је ту жеља за истином?

A gde je kod tebe? Zašto se barem ne informišeš o stvarima o kojima govoriš i proveriš tvrdnje pre nego što ih izneseš na forum, i to posebno kada istupaš sa tako samouverenim i osuđujućim stavom? :roll: Pogledaj samo šta si tvrdio iznad vezano za Brajsa i Jirečeka...pokušavao si da kažeš da su oni tvrdili da je Marnavić izmislio u potpunosti postojanje Justinijanove crkve u današnjoj Sofiji. I čak si u prethodnoj poruci naveo da su oni koristili nekakve, citiram te doslovno, falsifikovane podatke i namerno se služili netačnim činjenicama! I to bez ikakvog navođenja koji su to konkretni falsifikati i koje su to tačno neistine oni navodno naveli!
 
Poslednja izmena:
Pa zašto misliš da je Orbini među dubrovačkim autorima bilo kakav izuzetak? Bonfinija je koristio i, primera radi, Lukari:

content

content




Ovaj, ne; to nije tačno. Jao, pa ti uopšte nisi ni pročitao šta pišu Brajs i Jireček, te ih i pogrešno citiraš. Evo ti ovde celo delo, možeš pročitati ukoliko te interesuje; ponovo ću postaviti vezu ka kompletnom članku: https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Journals/EHR/2/Life_of_Justinian_by_Theophilus*.html

Evo ti relevantnih citata:





Brajs i Jireček apsolutno nigde ne tvrde da je Marnavić izmislio postojanje ove crkve. Štaviše, kao što se možeš i sopstvenim očima uveriti, istina je u potpunosti suprotna od tvoje tvrdnje (sic!); doslovno kažu da je Marnaviću lokalno predanje iz Bugarske moglo biti izvor, čoveče! Jireček na kraju dodaje Brajsu da je to predanje o Justinijanovoj crkvi u Serdici čak i baš dosta staro.



A gde je kod tebe? Zašto se barem ne informišeš o stvarima o kojima govoriš i proveriš tvrdnje pre nego što ih izneseš na forum, i to posebno kada istupaš sa tako samouverenim i osuđujućim stavom? :roll: Pogledaj samo šta si tvrdio iznad vezano za Brajsa i Jirečeka...pokušavao si da kažeš da su oni tvrdili da je Marnavić izmislio u potpunosti postojanje Justinijanove crkve u današnjoj Sofiji. I čak si u prethodnoj poruci naveo da su oni koristili nekakve, citiram te doslovno, falsifikovane podatke i namerno se služili netačnim činjenicama! I to bez ikakvog navođenja koji su to konkretni falsifikati i koje su to tačno neistine oni navodno naveli!
Па дал је могуће да у цитату који шаљеш пише баш оно што сам ја рекао а ти тврдиш супротно.
Ако не знаш енглески да ти преведем

„Локална предања потврђују ове историјске изјаве и додају да је, након што је супруга Јустинијана пронашла лек за болест због које је дошла да се излечи у Сердици, цар подигао поменуту цркву. Првобитна црква није, међутим, имала облик катедрале Свете Софије у Цариграду, ништа више него што се такав облик може открити у рушевинама садашње цркве.
...
Г. Јиречек ме, међутим, обавештава да постојећа црква припада једанаестом веку и сматра да су управо рушевине апсиде довеле до уверења да је раније постојала 'мања црква'. Видети његове примедбе у чланку о старинама Бугарске у Archäologisch-epigraphische Mittheilungen у Бечу за 1886. Он примећује да су народне традиције почеле врло рано да повезују ову С. Софију са С. Софијом Константиновом и старим царевима.“

Цртани филм се наставља и упорно не читаш оно што наводно проучаваш само тражиш селективне детаљчиће који говоре оно што ти желиш а велику већину материјала игноришеш када ти не одговара. Немој више молим те да понављаш овакве ствари, молим те бар прочитај Брајса и бар прочитај критику коју је урадио Ђорђе Јанковић, немој се срамотити.
 
Poslednja izmena:

Back
Top