Vučić je javno pričao da od eksploatacije litijuma neće biti ništa, a tajno je nastavio da radi u interesu Rio Tinta, i to opet o trošku građana. Iako postoji gasovod od Šapca do Loznice, Vučić je naredio da se izgradi još veći, magistralni gasovod od Valjeva do Loznice. Taj projekat, plaćen iz budžeta, radila je Vučićeva kompanija Milenijum Tim, čiji su zvanični vlasnici Ivan Bošnjak i Stojan Vujko. Na istoj relaciji, Valjevo - Loznica, napravljena je brza saobraćajnica. I gasovod i auto-put su izgrađeni za potrebe Rio Tinta.
U martu 2022, samo dva meseca nakon što je stavljena "tačka" na litijum, nemačka kompanija Tisen je isporučila Rio Tintu nekoliko mašina, među kojima i one za otvaranje rudarskog okna i iskopavanje ruda. Iako je menadžment Rio Tinta i njegove firme registrovane u Srbiji, Rio Sava Exploration, demantovao te informacije i tvrdio da je "projekat obustavljen", nastavljena je seča šuma oko Gornjih Nedeljica i rad na bušotinama. Uporedo s tim, Rio Tinto je nastavio i da vrši pritisak na meštane, koji su odbijali da mu prodaju svoja imanja. Građanima je rečeno da će projekat "Jadar" ipak dobiti sve neophodne dozvole, pa će, kad bude proglašen "javnim interesom", u skladu sa zakonom o eksproprijaciji morati da prodaju zemljište po nižoj ceni. Do tada je Rio Tinto otkupio 164 od 254 hektara, koliko je planirano za potrebe rudnika.
I izveštaji o poslovanju, koje je Rio Tinto podneo Agenciji za privredne registre, nedvosmisleno pokazuju da na projekat "Jadar" nije stavljena ni zapeta, a kamoli tačka. Od 2001. godine, Rio Tinto, odnosno Rio Sava Exploration, do kraja 2021. u taj projekat je investirala 219 miliona evra. Od januara 2022, kad je projekat tobože obustavljen, uložila je dodatna 292 miliona evra. Oko 80 odsto tog novca potrošeno je, navodno, za konsultantske usluge. U poslovnoj 2022, Rio Tinto je platio porez 90.000, a sledeće godine 100.000 evra. I čistačice u Poreskoj upravi znaju da ne postoje tolike olakšice, koje bi omogućile nekoj firmi, koja potroši 100 miliona evra, da plati 100.000 na ime poreza. To je dozvoljeno samo Rio Tintu.
Krajem septembra prošle godine Vučić i Ivica Dačić su u Njujorku održali sastanak sa Marošom Šefčovičem, potpredsednikom Evropske komisije. Dačić je tada, u ime Vlade Republike Srbije, potpisao "Pismo o namerama", kojim se Srbija obavezala na saradnju sa Evropskom unijom u realizaciji zelene agende. Magazin Tabloid je taj dokument objavio u prethodnom broju. Iako su Vlada Srbije i Evropska unija odbijale zahteve građanskih udruženja da im dostave to "Pismo o namerama", ono je dobijeno tek na insistiranje Evropskog ombudsmana u martu ove godine.
Kad je raskrinkana prevara o stavljanju tačke na projekat "Jadar", Vučić je skinuo masku i državne i stranačke funkcionere promovisao u lobiste Rio Tinta. Vučić je stranim medijima, prvo Fajnenšel tajmsu a potom i Noje Cirher cajtungu, najavio da će projekat eksploatacije litijuma, kao uspavana lepotica, biti "probuđen jednim poljupcem" i da će "Srbija postati ključ energetske tranzicije Evrope".
Vučić je otkrio da će 626 hektara u okolini Loznice biti namenjeno za rudnik jadarita. Kao portparol Rio Tinta, predsednik Srbije je istakao da se s planiranom količinom dobijenog litijuma, od 58.000 tona godišnje, može proizvesti 1,1 milion baterija za električne automobile, što bi pokrilo 13 odsto potreba evropskih proizvođača. Za taj posao su, kaže Vučić, najzainteresovanija nemačka automobilska industrija. Istovremeno, on je naglasio da jedini uslov za početak eksploatacije predstavljaju garancije o zaštiti životne sredine, koje "treba da daju Nemci".
Nemci, kojima je potreban litijum, treba da garantuju građanima Srbije da će eksploatacija biti bezbedna? Kozi treba dati kupus na čuvanje!
Dok se Vučić sakrio iza nepostojećih "nemačkih garancija", njegove gazde iz Rio Tinta su ispred svog projekta isturili "Radni nacrt Studije o proceni uticaja na životnu sredinu". Pompezno je objavljeno da je studiji radilo sto domaćih i stranih stručnjaka i deset fakulteta, kao i da se rezultati, obrađeni na dve hiljade stranica, zasnivaju na 23.000 istraživanja. Medijski šef tima Rio Tintovih stručnjaka, profesor na Mašinskom fakultetu Aleksandar Jovović, gostujući na Pinku, kod mamurnog Sarape, rekao je da je to "najbolja i najobimnija studija u istoriji Srbije" i da dokazuje da "eksploatacija litijuma neće štetiti ljudima i životnoj sredini".
Kao i u svim ostalim poduhvatima u koje su umešani Vučić i Rio Tinto, i oko tzv. Studije ima mnogo prostora za obmane. Iako se navodi da je na Studiji radilo sto domaćih i stranih stručnjaka, u dokumentu koji je dostupan javnosti istaknuta su samo imena profesora Jovovića i Nikole Ilića. U prikrivenim delovima navodi se ime profesora Poljoprivrednog fakutleta u Beogradu Bobana Đorđevića, koji tvrdi da nema veze s tim projektom. To baca sumnju i na sve ostale stručnjake iz raznih oblasti, koje je Rio Tinto naveo kao saradnike, a koji i ne znaju da su upotrebljeni u ovoj medijskoj manipulaciji.
Od tog pokušaja falsifikovanja imena autora Studije važnija je činjenica na koju ukazuje prof. dr Dragana Đorđević, koja tvrdi da to "nije studija, nego interni spis kompanije, koju Rio Tinto pokušava da predstavi kao Studiju procene uticaja na životnu sredinu". Predstavljen Radni nacrt studije ne sadrži Prostorni plan posebne namene, nema idejno rešenje i druge značajne segmente na osnovu kojih bi mogao naučno da se obrazloži uticaj na životnu sredinu.
Umesto anonimnih stručnjaka, validnu studiju moraju da potpišu licencirani inženjeri, koji imenom i prezimenom, pod krivičnom i materijalnom odgovornošću garantuju za tačnost navoda. Osim toga što se ovako predstavljena studija svodi na bećkovićevski nivo "reče mi jedan čoek", i ovaj dokument Rio Tinta je u koliziji sa zakonima. Skrivanje identiteta autora studije nije dozvoljeno, ne može da se proglasi poslovnom tajnom. Kao što ističe advokat Sreten Đorđević, to bi bilo kao kad bi Vlada Srbije proglasila poslovnom tajnom ko je ministar policije.
Uostalom, Rio Tinto se u uvodnoj napomeni, na prvoj stranici tog Radnog nacrta studije o proceni uticaja na životnu sredinu, odriče odgovornosti.
- Ovaj Nacrt nije rezultat niti se zasniva na bilo kom dokumentu, radnji ili propisu, uključujući bilo koje rešenje, koje nadležni organi donose u toku postupka davanja saglasnosti. Ovaj Nacrt i njegovo objavljivanje od strane Rio Sava Exploration ne može se smatrati eksplicitno ili implicitno kao poziv, ponuda, obećanje ili obaveza bilo koje vrste od strane Rio Sava Exploration, kao ni bilo koje druge zainteresovane strane - navodi se u tom dokumentu.
Iako nezavisni stručnjaci, pa i sam Rio Tinto, ne žele da stanu iza ovakve Studije, ona ima svoju upotrebnu vrednost kao repromaterijal u Vučićevoj industriji propagandnih laži i prevara. Osim resorne ministarke Rio Tinta, Dubravke Đedović-Handanović, u promotivnoj kampanji se istakla Ana Brnabić, koja je, kao predsednica Narodne skupštine, nastavila da vređa inteligenciju građana na isti način na koji je to radila kao predsednica Vlade Srbije.
Uz ocene da su kritičari Rio Tinta "tračare", "hejteri", "zatucane budale", "teoretičari zavere" i "samozvani pametnjakovići", Brnabić ponavlja Vučićeve floskule o litijumu kao "srpskoj nafti XXI veka", koja će preporoditi privredu cele države kao što je prava nafta omogućila siromašnoj Norveškoj da postane jedna od najbogatijih država Evrope.
- Pratim polemiku oko projekta "Jadar" i pitanja da li će Srbija iskoristiti svoju "naftu" ili neće. Da li ćemo u ovom veku uvoziti baterije koje će pokretati apsolutno sve u narednih sto godina, od električnih automobila do energetskih postrojenja, ili ćemo te baterije, vozila, sisteme za skladištenje električne energije i sve ostalo u tom lancu vrednosti izvoziti u celu Evropu i veći deo sveta. Dakle, polemika je da li ćemo mi biti proizvođači i izvoznici, a što će Srbiju učiniti bogatijom, uticajnijom, zemljom sa platama i penzijama koje su iznad proseka EU ili ćemo biti jedna od stotina zemalja koje će u potpunosti zavisiti od uvoza - napisala je Brnabić na društvenoj mreži X.
Prema njenim tvrdnjama, eksploatacija litijuma i ostali poslovi u tom projektu, podići će vrednost bruto domaćeg proizvoda za 20 odsto, a u lancu snabdevanja otvoreno 20.000 novih radnih mesta. Da bi pojačala utisak, Brnabić se pozvala na netačne podatke o rudnicima litijuma u Nemačkoj.
- Nemačka se u punom jeku priprema za rudarenje litijuma kako bi bila samoodrživa, energetski i industijski što nezavisnija. Nemačka ima dva velika litijumska projekta - Vulkan i Zinvald. Vulkan, koji se nalazi u dolini Gornje Rajne, planira da pokrene komercijalnu proizvodnju litijuma u trećem kvartalu 2026. Zinvald, koji se nalazi u Saksoniji, na nemačko-češkoj granici, još je u fazi istraživanja i očekuje se da će završiti studiju izvodljivosti do kraja ove godine. Dok se mi ovde bavimo teorijama zavere, prepričavamo tračeve, slušamo svakog pametnjakovića koji je spreman/spremna da podeli neproverene i neutemeljene polu-informacije, dok mi govorimo "kad bude Nemačka, i mi ćemo", Nemačka nas je sustigla i prestigla, iako smo mi krenuli u naša istraživanja pre tačno 20 godina - tvrdi Brnabić.
Kompanija Rio Tinto takođe naglašava finansijski i privredni značaj projekta "Jadar", ali mnogo skromnije od Vučića i Brnabićke. Studija o ekonomskom uticaju tog projekta predstavljena je u Privrednoj komori Srbije još pre tri godine. Studiju je napravila agencija Peterhof Consulting d.o.o, a predstavio ju je prof. dr Dragan Lončar sa beogradskog Ekonomskog fakulteta.
U toj Studiji navedeno je da se početak iskopavanja jadarita planira za 2026. godinu i da će se vršiti oko 30 godina. Rio Tinto planira da za taj projekat uloži 2,4 milijarde evra. Iz rudnika Jadar proizvodiće se oko 58.000 tona litijum-karbonata, 160.000 tona borne kiseline i 255.000 tona natrijum sulfata. Projekat bi omogućio otvaranje 5.120 radnih mesta, a prosečna plata bi iznosila 1.222 dolara. Porezi iz projekta "Jadar" doprineli bi budžetu sa prosečnim godišnjim iznosom od 133 miliona dolara. U drugoj, dopunjenoj verziji Studije o ekonomskom uticaju, Rio Tinto je korigovao određene podatke. Broj radnih mesta je smanjio na 1.300, kao i visinu plate na 1.100 evra, dok je povećao poreske izdatke, pa sada tvrdi da će Republika Srbija na ime taksi dobijati 184 miliona evra godišnje.