Брисел ће условно препоручити статус кандидата за БиХ

[MARUA]

Nešić u Briselu razgovarao sa komesarima EU Varhelyijem i Johansson​

Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić radnu posjetu Briselu započeo je odvojenim sastancima sa komesarom Evropske unije (EU) za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem i komesarkom Evropske unije za unutrašnje poslove Ylvom Johansson, javlja Anadolija.

Iz Ministarstva bezbjednosti BiH saopšteno je da je u fokusu razgovora Nešića i Varhelyija bio evropski put BiH i ispunjavanje obaveza bezbjednosnog sektora u ovoj oblasti.
“Istaknuto je da dobijanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU treba iskoristiti kako bi se ubrzalo ispunjavanje preporuka EU i uspostavljanje saradnje sa bezbjednosnim agencijama EU”, navodi se u saopštenju.

Nešić je naglasio da je za bezbjednu i stabilnu budućnost regiona od presudnog značaja da se ubrza evropski put BiH.

“Dogovoreni politički cilj Savjeta ministara u ovom mandatu je rad na priključenju EU i naš kabinet se prema tome ophodi izuzetno ozbiljno i posvećeno. Kao ministar bezbjednosti insistiram na jedinom mogućem putu ka EU – putem dogovora, kompromisa, razgovora i konkretnih rezultata, a sve to uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH”, kazao je Nešić.

On je informisao komesara Varhelyija da su otklonjene i posljednje prepreke za uspostavu pune operativne saradnje sa EUROPOL-om, koja će biti ozvaničena otvaranjem kancelarije Kontakt tačke u Ministarstvu bezbjednosti u maju i slanjem oficira za vezu sa EUROPOL-om u Hag.

Razgovarano je o uspostavljanju saradnje sa FRONTEX-om, te je izražen optimizam u pogledu potpisivanja sporazuma o saradnji i sa ovom EU agencijom.

U razgovoru sa komesarkom Johansson posebna pažnja je posvećena upravljanju migracijama i povratku migranata u zemlje porijekla.

Nešić je naglasio da je BiH opredijeljena za intenzivniju saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i sa EU u pristupu upravljanja migracijama, posebno na planu sprečavanja ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv organizovanih kriminalnih grupa.

“Takođe razgovarano je o zajedničkoj borbi protiv terorizma, prevencije i borbe protiv nasilnog ekstremizma kao i saradnje i jačanja borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, navodi se u saopštenju.

 

[комшија]

​

​

PREMIJER SLOVENIJE LOBIRA ZA BiH: "BiH treba tretirati u paketu sa Ukrajinom i Moldavijom!"​

Pitanje proširenja se mora posmatrati u geopolitičkom smislu i zemlje kandidate treba tretirati u paketu gdje god je to moguće", rekao je on", prenosi agencija STA.

Prije 22 min

Slovenački premijer Robert Golob pozvao je danas lidere EU da po pitanju proširenja, Bosnu i Hercegovinu tretiraju u istom paketu kao Ukrajinu i Moldaviju.

"Pitanje proširenja se mora posmatrati u geopolitičkom smislu i zemlje kandidate treba tretirati u paketu gdje god je to moguće", rekao je on", prenosi agencija STA.

Proširenje će biti na dnevnom redu sutrašnjeg sastanka lidera EU, a Golob je priznao da nije neophodno da se na ovom sastanku postigne konsenzus o tome, prenosi Tanjug.

 

[комшија]

​

​

OBJAVLJENO 18 ZAKLJUČAKA: U Briselu usvojena deklaracija o Zapadnom Balkanu​

EU ostaje najbliži partner, glavni investitor, trgovinski partner i najveći donator za region

Prije 4h

Jučerašnji samit EU-Zapadni Balkan završen je usvajanjem 18 zaključaka, koje Fena prenosi u cjelini.

- Mi, lideri Evropske unije (EU) i njezinih država članica, uz konsultacije sa liderima Zapadnog Balkana, i u prisustvu regionalnih i međunarodnih zainteresovanih strana, danas zaključujemo sljedeće:

1. Zbog sve komplikovanijeg geostrateškog okruženja, kojim dominira ruski agresorski rat protiv Ukrajine i koje je ozbiljno obilježeno krizom na Bliskom istoku, evropska i globalna sigurnost su i dalje ugroženi. To okruženje pokazuje važnost jedinstva i svrhe unutar evropske porodice te strateškog partnerstva između EU i regiona Zapadnog Balkana kojima se uspostavljaju još bliže veze i bolje integrisana saradnja sa EU na osnovu djeljenih načela i vrijednosti.

2. Podsjećajući na Solunski program, kao i na deklaracije iz Sofije, Zagreba, Brda i Tirane, EU ponovo potvrđuje svoju potpunu i nedvosmislenu opredjeljenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja, na osnovu kredibilnih reformi od strane partnera, poštenih i strogih uvjeta te načela vlastitih zasluga što je u našem uzajamnom interesu. EU pozdravlja napredak koji su partneri Zapadnog Balkana napravili na svojim putevima ka EU od samita EU - Zapadni Balkan u Tirani. Budućnost Zapadnog Balkana je u našoj Uniji.

3. EU pozdravlja odlučnost partnera Zapadnog Balkana da poštuju središnje evropske vrijednosti i principe i da se prema njima obavežu u skladu sa međunarodnim pravom. EU takođe pozdravlja ponovo izraženu opredijeljenost partnera Zapadnog Balkana za prvenstvo demokratije, temeljna prava i vrijednosti i vladavinu prava. U skladu sa Deklaracijom iz Tirane iz decembra 2022. godine, EU ističe potrebu za trajnim i neopozivim uspjesima reformi u oblasti vladavine prava, funkcionisanja demokratskih institucija, ekonomije i reforme javne administracije. EU ističe potrebu za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, povećanoj podršci za dobro upravljanje, ljudska prava, ravnopravnost spolova i prava osoba koje pripadaju manjinama. Kredibilitet takve opredijeljenosti zavisi o smislenom sprovođenju neophodnih reformi i o solidnim rezultatima na bazi jasne i konzistentne javne komunikacije u interesu njihovih naroda. Osnaženo civilno društvo te nezavisni i pluralistični mediji sa punim poštovanjem slobode izražavanja, su ključne komponente bilo kojeg demokratskog sistema.

4. Zajednički nastup sa EU je jasan znak strateške orijentacije partnera, sada više nego ikad, u svjetlu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i drugih sigurnosnih izazova. EU će nastaviti ulagati u multilateralizam i sarađivat će sa partnerima na odbrani i podršci međunarodnom redu koji se zasniva na pravilima. Zajednička vizija budućnosti znači djeljene vrijednosti i uzajamne odgovornosti. Kako produbljujemo saradnju sa partnerima, tako ponovo apelujemo na njih da ostvare brz i stalan napredak ka punom usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZVSP), uključujući u pogledu restriktivnih mjera EU, i da djeluju u skladu sa time. Pohvaljujemo one partnere Zapadnog Balkana koji već pokazuju svoju stratešku opredijeljenost svojim potpunim usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i potičemo one partnere koji se još nisu uskladili da to naprave.

Naglašavamo važnost poboljšanog sprovođenja restriktivnih mjera i prevenciju njihovog zaobilaženja.

5. EU ostaje najbliži partner, glavni investitor, trgovinski partner i najveći donator za region. Partneri bi trebali da učine što vidljivijim izvanredni volumen i raspon te podrške i da ju odraze proaktivno u svojim javnim debatama i komunikaciji kako bi građani mogli cijeniti konkretne prednosti partnerstva sa EU. Partneri bi takođe trebali imati jasnu komunikaciju o svojoj opredjeljenosti za vrijednosti EU i nužne reforme.

6. EU ističe potrebu da se partneri Zapadnog Balkana opredijele za inkluzivnu regionalnu saradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i sa državama članicama EU. Sprovođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i sa konkretnim rezultatima i dalje je važno, uključujući Prespanski sporazum sa Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji sa Bugarskom. Još su neophodni dodatni odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i za pronalaženje i sprovođenje definitivnih, inkluzivnih i obavezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove i pitanja partnera koja imaju korijenje u ostavštini prošlosti, kao i preostale slučajeve nestalih lica i pitanja ratnih zločina, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim principima, uključujući i sa Sporazumom o pitanjima sukcesije. EU takođe poziva partnere da garantišu prava pripadnika manjina i jednak tretman za njih.

7. Nastavljamo u potpunosti podržavati napore visokog predstavnika EU i specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Od te dvije stranke očekujemo konstruktivan angažman u dobroj vjeri i u duhu kompromisa da bi se postigao brzi napredak u normalizaciji njihovih odnosa što je kritično važno za sigurnost i stabilitet cijelog regiona i da se osigura da stranke mogu napredovati na svojim evropskim putevima. Pozivamo stranke da bez daljnih odlaganja ili preduvjeta potpuno sprovedu Sporazum o putu normalizacije i njegov Aneks o sprovođenju, kao i sve prošle sporazume. Takođe očekujemo da stranke nastave ulagati kontinuisane napore u smirivanje napetosti u skladu sa zahtjevima EU i da se uzdrže od jednostranih i nekoordinisanih akcija koje bi mogle dovesti do daljnih napetosti i nasilja, kao i od retorike koja ne pogoduje normalizaciji odnosa.

8. Pozdravljamo uspješne sastanke evropske političke zajednice koji su održani 6. oktobra 2022. godine u Pragu, 1. juna 2023. godine u Kišinjevu i 5. oktobra 2023. godine u Granadi. Sastanci su pružili platformu za političku koordinaciju i dali su priliku za produbljene razmjene stavova o gorućim pitanjima koja se tiču cijelog kontinenta.

 

[комшија]

НАСТАВАК

Zbližavanje partnera sa EU i napredovanje ka postepenoj integraciji

9. EU ima cilj da približi Zapadni Balkan sebi, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima Zapadnog Balkana već i tokom procesa proširenja. Za tu svrhu EU namjerava istražiti dodatne mjere u smjeru daljnjeg napretka ka postepenoj integraciji. EU ističe važnost punog iskorištavanja potencijala postojećih pravnih instrumenata. Nadovezujući se na revidiranu metodologiju, EU podsjeća na poziv Evropskog savjeta da se još unaprijedi postepena integracija regiona već tokom samog procesa proširenja, i to na reverzibilan način zasnovan na zaslugama.

10. U tom kontekstu nedavna Komunikacija Komisije o novom Planu rasta za Zapadni Balkan ima cilj da ubrza socioekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU te se u njoj ohrabruje region da pojača korak reformi povezanih sa EU i da napreduje u regionalnoj ekonomskoj integraciji kroz zajedničko regionalno tržište, zasnovano na pravilima i standardima EU.

11. EU je spremna razmotriti prijedloge iznijete u Planu rasta za poboljšanje ekonomske integracije Zapadnog Balkana sa EU. EU primjećuje da su podneseni prijedlozi predmet usklađivanja Zapadnog Balkana sa pravilima jedinstvenog tržišta EU i otvaranja relevantnih sektora i područja svim njegovim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem, dok se istovremeno potpuno čuvaju integritet jedinstvenog tržišta EU i jednaki uvjeti za sve.

12. EU pozdravlja potpisivanje, na samitu Berlinskog procesa u oktobru 2023. godine, četvrtog sporazuma o mobilnosti, koji se odnosi na uzajamno priznavanje profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinarskih hirurga, farmaceuta i primalja i koji će pridonijeti mobilnosti stručnog osoblja na Zapadnom Balkanu. EU pozdravlja i stupanje na snagu tri sporazuma o mobilnosti potpisanih protekle godine, koji se odnose na slobodu kretanja sa ličnim kartama za građane regiona, kao i na uzajamno priznavanje univerzitetskih diploma i stručnih kvalifikacija unutar regiona. EU ohrabruje ostale partnere Zapadnog Balkana da brzo ratifikuju te sporazume da bi građani što je prije moguće mogli imati koristi od njih.

13. EU podsjeća na zajedničku obavezu da se pojačaju napori za pospješivanje integracije zapadnog Balkana sa unutarnjim tržištem EU. Zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana (CRM) bi trebalo poslužiti kao polazna točka za integraciju. Neophodni su dodatni odlučujući napori svih lidera Zapadnog Balkana da bi zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana postalo stvarnost, posebno što se tiče usvajanja nekoliko odluka o inicijativama povezanim sa trgovinom koje su već dogovorene na tehničkom nivou u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Takva inkluzivna regionalna saradnja zasnivana na pravilima i standardima EU ujedno bi stimulisala trgovinu unutar regiona i privukla investicije. EU poziva region da, uz pomoć Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), CEFTA i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (CIF) te prije nego što aktuelni akcijski plan za zajedničko regionalno tržište istekne 2024. godine pripremi ambiciozni akcijski plan koji će naslijediti aktuelni plan.

14. EU pozdravlja rad svih ekonomija Zapadnog Balkana ka modernizaciji njihovih platnih sistema kako bi se približile standardima EU i ispunjavanju svih uvjeta za integraciju u Jedinstveno područje za plaćanje u eurima.

15. Promet i povezanost su ključni za ekonomski razvoj jer se kroz njih potiče bolja regionalna integracija i poboljšavaju odnosi između susjeda. Putem Transportne zajednice EU je otvorila mogućnost za bližu integraciju Zapadnog Balkana u oblasti prometa, posebno kroz regulatorne reforme. U tom pogledu EU potiče partnere da na ambiciozan način nastave sa potrebnim reformama. EU pozdravlja dogovore na visokom nivou o reviziji indikativnog proširenja Transevropske transportne mreže (TEN-T) na Zapadni Balkan i prijedlog o uspostavljanju evropskog transportnog koridora Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje.

EU će podržati partnere Zapadnog Balkana u integraciji tržišta cestovnog prometa na osnovu donošenja relevantne pravne tečevine EU. Pozdravljamo i napredak u sprovođenju zelenih traka EU i Zapadnog Balkana te pozivamo da se one primjene na svim relevantnim granicama uz puno poštovanje pravne tečevine EU i procedura. Nadalje, pozdravljamo uspostavljanje inicijative za plave trake koja će poboljšati trgovinske i transportne veze među jadranskim lukama. Te inicijative pridonose boljem upravljanju granicama i kraćem vremenu čekanja za putnike i teret te tako podržavaju ekonomsku aktivnost. One ističu pozitivan učinak koji ima napredak u carinskoj saradnji između EU i Zapadnog Balkana. EU prepoznaje napore koje su uložili Transportna zajednica i CEFTA u razvoj plana za sprovođenje zelenih traka i sinkronizovanu kontrolu državne granice. Štaviše, EU odano podržava modernizaciju željezničke mreže u regionu i potiče napore Zapadnog Balkana da se ponovo uspostave putničke željezničke veze između većih gradova u regionu, kao i između regiona i njegovih susjeda u EU.

16. EU podsjeća da je odlučna podržavati lidere Zapadnog Balkana u ispunjavanju njihove obaveze potpunog sprovođenja Zelene agende za region, što uključuje njihove obaveze u oblasti klime u okviru Pariškog sporazuma, Energetske zajednice i Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, kao ključnog pokretača tranzicije prema modernim, klimatski neutralnim i resursno efikasnim ekonomijama koje su otporne na klimatske promjene.
EU će nastaviti podržavati dekarbonizaciju regiona, uključujući putem tehničke pomoći, naročito za povećanje udjela obnovljivih energija. Projekat EU4Green je važan alat za pomoć partnerima u njihovim naporima za sprovođenje. EU će nastaviti podržavati region u razvoju i sprovođenju klimatske politike i politike energetske tranzicije, uključujući određivanje cijene ugljenika na osnovu stabilnog praćenja, izvještavanja i verifikacija emisija te politika.

17. Kad se radi o integraciji digitalnog jedinstvenog tržišta EU, nadovezujući se na uspješno sprovođenje Regionalnog sporazuma o roamingu „roaming kao kod kuće” iz jula 2021. godine, pozdravljamo smanjenje troškova za prijenos podataka u roamingu između EU i Zapadnog Balkana počevši od 1. oktobra 2023. godine sa ciljem razvoja dugoročnog aranžmana o roamingu kako bi se region uključio u područje obuhvaćeno režimom EU „roaming kao kod kuće”. Zapadni Balkan bi takođe trebao nastojati da pojača svoje napore u oblasti digitalne transformacije i medija, posebno u pogledu reformi u polju sajber sigurnosti putem garancije za sigurno uvođenje 5G mreža sveobuhvatnim sprovođenjem paketa instrumenata EU za sigurnost 5G tehnologije. Da bi se dodatno promovisala digitalna povezanost, pozdravljamo namjeru da se razvije inicijativa WIFI4WB kako bi se građanima i posjetiocima omogućio slobodan pristup bežičnoj povezanosti na javnim mjestima.

18. U vezi integracije Zapadnog Balkana u industrijske lance opskrbe, pozdravljamo interes koji su izrazili partneri Zapadnog Balkana da se pridruže kao partneri EU u lancu vrijednosti za kritične sirovine i dobiju podršku za razvoj relevantnih industrija, usklađenih sa potrebama i standardima jedinstvenog tržišta EU.

 

[комшија]

​

SLOVENAČKI PREMIJER ROBERT GOLOB: "EU nije nikad bila tako ujedinjena oko BiH kao danas"​

Iako je Bosna i Hercegovina stavljena na dodatno čekanje po pitanju otvaranja pristupnih pregovora sa EU dok ne ispuni neophodne uslove, Golob smatra da je naša zemlja primila izuzetno pozitivnu poruku.

prije 2h

Premijer Slovenije Robert Golob kazao je danas nakon sastanka šefova vlada zemalja Evropske unije na kojem se razgovaralo o proširenju da EU nikad nije bila tako ujedinjena oko Bosne i Hercegovine kao što je sada, prenosi N1.

Iako je Bosna i Hercegovina stavljena na dodatno čekanje po pitanju otvaranja pristupnih pregovora sa EU dok ne ispuni neophodne uslove, Golob smatra da je naša zemlja primila izuzetno pozitivnu poruku.

“Za sada se čini da ne postoje prave prepreke za sljedeći korak, osim ispunjavanja kriterija. Ali nema više nikakvih političkih prepreka”, kazao je Golob obraćajući se novinarima.

Danas je Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a Gruziji je dodijelilo kandidatski status.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel nakon sastanka je kazao kako do marta očekuje da BiH postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo kako bi se donijela odluka o otvaranju pregovora sa BiH.

 

[комшија]

​

Cilj ohrabriti vlasti BiH da ispune evropsku zadaću​

- Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je danas tokom zvanične posjete BiH da očekuje ispunjenje suštinskih zahtjeva i napredak BiH na evropskom putu.

23.01.2024 | 11:21

Fon der Lajenova, koja je u posjeti BiH sa premijerima Holandije i Hrvatske Markom Ruteom i Andrejem Plenkovićem, navela je da je cilj posjete ohrabrenje BiH da ostvari napredak na evropskom putu.

"Budućnost BiH je u EU, kao jedne, jedinstvene i suverene zemlje", objavila je Fon der Lajenova na svom nalogu na društvenoj mreži "Iks".

U Sarajevu je održan sastanak delegacija Savjeta ministara, koju predvodi predsjedavajuća Borjana Кrišto, te EU, koju predvodi Fon der Lajenova.

U delegaciji Savjeta ministara je i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Кošarac, ministar odbrane Zukan Helez, kao i ministar inostranih poslova Elmedin Кonaković.

Potom je predviđen sastanak delegacije iz EU sa članovima Zajedničkog kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH, te konferencija za novinare.

(Srna) Foto: Srna

 

[комшија]

 

[комшија]

​

​

KOMŠIĆEVA IZJAVA O PLENKOVIĆU ODJEKNULA U HRVATSKOJ: "Skriva se iza zastave EU, unosi tenzije, a probleme bi rješavao silom. To neće moći!"​

Ni ja baš ne gorim od želje da osobno razgovaram s njim, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH u izjavi koja je dobila zapažen publicitet u Hrvatskoj.

Prije 1h

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić otvoreno je u intervjuu za Radiosarajevo.ba govorio o odluci hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji jučer nije želio doći na sastanak u Predsjedništvu BiH kako se ne bi sreo s Komšićem. Ovaj intervju odjeknuo je u susjednoj hrvatskoj i prenijeli su ga gotovo svi značajniji mediji.

Naime, premijer Andrej Plenković je u zadnji čas odbio doći na sastanak s Predsjedništvom BiH, iako je bio predviđen susret predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nizozemskog premijera Marka Ruttea i Plenkovića s članovima Predsjedništva. Plenković je objasnio kako je riječ o konzistentnom pristupu Hrvatske i njene vlade koja ne priznaje Komšića kao legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata


Komšić je za Radio Sarajevo rekao kako nije dobio nikakve važne poruke od evropskih zvaničnika.

"Manje-više, ponovljeno je sve ono što već znamo. I dalje postoji mogućnost da u martu 2024. dobijemo otvaranje pregovora ako vlast napravi neke konkretne poteze. Koji su to potezi kao i po kojim kriterijima će se ocjenjivati i dalje je ostalo vrlo fluidno, neartikulirano, nejasno. Čini mi se da će prije biti presudan neki subjektivni dojam o tome je li vlast u BiH učinila dovoljno ili nije i da će odluka ovisiti o geopolitičkoj situaciji na europskom kontinentu a ne o nekim preciznim kriterijima", citiraju hrvatski mediji riječi Željka Komšića..

 

[TikaSpicStajkovce]

Pogledajte prilog 1237048​

​

​

Brisel će uslovno preporučiti status kandidata za BiH​

Evropska komisija (EK) će najverovatnije uslovno preporučiti dodelu statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, potvrdilo je za Radio Sloboda Evropa (RSE) nekoliko briselskih izvora.

Pogledajte prilog 1237049

11.10.2022 | 20:02

Evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi (Varhelji) će u sredu 12. oktobra obelodaniti paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izveštajima za svaku državu pojedinačno.

Nekoliko izvora iz EU su potvrdili da će EK izaći sa preporukom za davanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, ali uz određene uslove.


Koji su uslovi?


Broj uslova koji će biti priloženi preporuci, će biti "značajni" navode ovi izvori koji objašnjavaju da će ti uslovi biti uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat.

Te godine je Evropska komisija samo izašla sa prioritetima koje BiH treba da ispuni kako bi otpočela proces pristupnih pregovora i nije izašla sa eksplicitnom preporukom za status kandidata.

Naime, Bosna i Hercegovina ove godine, ima relativno negativan izveštaj Evropske komisije. Prema dokumentu u koji RSE ima uvid Evropska komisija zaključuje da u ključnim poljima, Bosna i Hercegovina nije učinila nikakav napredak.


Loša ocena u godišnjem izveštaju je razlog zašto su, kako se saznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.


Koji su naredni koraci?


Paket proširenja treba da u sredu, 12. oktobra, usvoji kolegijum EK, što podrazumeva sve evropske komesare, uključujući i predsednicu i potpredsednike ove institucije.


Izvori RSE su potvrdili da je pronađena kompromisna formulacija kako bi se zadovoljili svi komesari koji će, prema očekivanjima, dati saglasnost za uslovnu preporuku.


Šta je prethodilo?


Naime u slučaju Bosne i Hercegovine, donedavno, nije bilo govora da se preporuči status kandidata.

Preporuka EK da se Ukrajini dodeli status kandidata "sa razumevanjem" da će zemlja naknadno ispuniti neophodne uslove, a potom i dodela ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan sa prethodnim ispunjavanjem kriterijuma.

Na samitu koji je održan 23. juna ove godine, države članice su pozvale Evropsku komisiju da izradi novi izveštaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodeljivanja statusa kandidata.

"EU je spremna da BiH dodeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Evropsku) Komisiju da bez odlaganja izvesti Savet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savet vratio da odlučuje o ovom pitanju", stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na junskom samitu.

Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.

link

Радосна вест и велико изненађење! Браво за Европску комисију због неочекиване, а исправне одлуке! Ваистину велика шамарчина сепаратистима уБосни и њиховим покровитељима у Кремљу!

E, bravo, što da ne, super vest. Vidi se da su ove šugave secesionističke face dobile šamarčinu. Jel' vidite kako imaju podršku u Kremaljskim hodnicima? Malo li je, već se verovatno u Moksvi sastali i pravili plan kako da sruše odluku EU. Šta očekujete od tih seoskih mumijevih piona? Ništa dobro, samo laju i misle da su neki veliki igrači. Kad vidim kako likuju, kao da su osvojili svet, a zapravo samo mašu zastavama po poljanama. Neka uživaju u iluziji dok traje.

 

[TONOLAN]

E, bravo, što da ne, super vest. Vidi se da su ove šugave secesionističke face dobile šamarčinu. Jel' vidite kako imaju podršku u Kremaljskim hodnicima? Malo li je, već se verovatno u Moksvi sastali i pravili plan kako da sruše odluku EU. Šta očekujete od tih seoskih mumijevih piona? Ništa dobro, samo laju i misle da su neki veliki igrači. Kad vidim kako likuju, kao da su osvojili svet, a zapravo samo mašu zastavama po poljanama. Neka uživaju u iluziji dok traje.

Sitna boranija, sprečavaju zemlju da napreduje.

 

[TONOLAN]

Ruski dom iz Beograda postavlja spomenik Vitaliju Čurkinu u Istočnom Sarajevu​

Betadanas 22:14

Ruski centar za nauku i kulturu „Ruski dom“ u Beogradu saopštio je da će ove godine u Istočnom Sarajevu postaviti spomenik nekadašnjem stalnom predstavniku Rusije u Ujedinjenim nacijama Vitaliju Čurkinu.

Rukovodilac ruske državne agencije Rossotrudnjičestvo (Ruska saradnja) Jevgenij Primakov Mlađi rekao je novinarima u prostorijama agencije TASS da Srbi u Republici Srpskoj „gaje posebno poštovanje“ prema Vitaliju Čurkinu (1952-2017), navodi se u saopštenju „Ruskog doma“.

„Uvek na strani srpskog naroda, Čurkin je u Savetu bezbednosti UN glasao protiv priznanja genocida u Srebrenici. To je bio stav naše države. Spomenik će biti postavljen na zahtev srpske strane, te će se u Palama, na mestu spomen-ploče naći spomenik“, kazao je Jevgenij Primakov, unuk istoimenog bivšeg premijera i ministra spoljnih poslova Rusije. ...
https://www.danas.rs/svet/region/ru...pomenik-vitaliju-curkinu-u-istocnom-sarajevu/
------------------------------------
Zar to nije fantastično!


Siguran sam da će u Briselu sa oduševljenjem pozdraviti podizanje spomenika ovom velikanu ruske diplomatije!
Ovo će biti još jedan krupan korak ka ulasku BiH u eu i nato

 

[комшија]

Jel' vidite kako imaju podršku u Kremaljskim hodnicima? Malo li je, već se verovatno u Moksvi sastali i pravili plan kako da sruše odluku EU.

Кремљ се одавно више ништа не пита. Руска Федерација наравно представља војну претњу, али мишљење Кремља о стварима у Европи на Балкану данас је потпуно ирелевантно.

 

[TONOLAN]

Dodik ponovo tvrdi da BiH nije uvela sankcije Rusiji jer je RS protiv toga​

Izvor: Beta
24.01.2024. 15:14

Izvor: Beta / Radivoje Pavicic

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da nije tačna izjava predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je spoljna politika BiH u potpunosti usklađena sa spoljnom politikom EU.​

On je naveo da je jučerašnja poseta predsednice Evropske komisije Sarajevu "dobar znak za BiH i poruka da i EU vidi napore koje sve strane ulažu da se sprovedu potrebne reforme", dodavši da predstavnici RS žele da rade na tome i da su to pokazali.

"Ipak, oko nekih stvari jasno je da ne postoji konsenzus i tokom jučerašnjeg obraćanja mogli smo da čujemo tvrdnje koje nisu istinite, a tiču se usklađenosti sa spoljnom politikom EU", napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks (X).
Naveo je da je RS protiv sankcija Rusiji, ocenivši da BiH nije uvela sankcije Rusiji.

"Nećemo pristati da postanemo poslušnici i radimo sve što od nas neko traži, pa ni Evropa. Očekujemo poštovanje kao prema svakom ravnopravnom partneru, a to znači da politika neutralnosti neće biti dovedena u pitanje", istako je Dodik.
Glasanje ambasadora BiH u međunarodnim organizacijama o uvođenju sankcija Rusiji ili osudi ruske vojne operacije u Ukrajini, on je nazvao "privatnim stavovim Bošnjaka", koji za RS nisu nikakva obaveza.

"Pitanje odmetnute grupe ambasadora biće rešeno", naglasio je Dodik.
Prema njegovim rečima, BiH ne može ići napred s politikom "koja svaki dan ide s nekim podmetanjima i lažima".

"Za napredak ka EU ključno je poverenje između svih nas, pre svega Republike Srpske i Federacije BiH, kao i tri naroda, Srba, Bošnjaka i Hrvata, koji su konstitutivni u BiH. Ovakvim pristupom koji pokazuju Bošnjaci to poverenje se svaki dan sve više topi. Što se tiče RS, za nas je možda to i bolje, jer tako nas više niko neće moći sprečiti da sami idemo napred", zaključio je Dodik.

https://novimagazin.rs/svet/region/...e-uvela-sankcije-rusiji-jer-je-rs-protiv-toga

 

[TONOLAN]

Izgleda da od "preporuka" nema ništa

 

[електрика]

Што се грби роди време не исправи

 

[електрика]

Грбо, грешка.

 

[zemunski kej]

Svi u EU. I mirna Bosna a i Hercegovina.

 

[комшија]

Trivić: BiH uvodi sankcije Rusiji uz punu saglasnost predstavnika RS, mada oni tvrde drugačije​

Beta 24.01.2024. 13:58

Predsednica Narodnog fronta (NF) Jelena Trivić izjavila je da Bosna i Hercegovina uvodi sankcije Rusiji uz potpunu saglasnost predstavnika Republike Srpske, mada zvaničnici tog bh. entiteta navode drugačije.

„Iako nas režim već duže vreme uverava da je navodno protiv sankcija Rusiji, stvarnost je potpuno drugačija, sankcije BiH su uvedene Ruskoj Federaciji uz potpunu saglasnost predstavnika iz Republike Srpske“, navela je Trivić, saopšteno je iz NF-a.

Ona je podsetila da su predstavnici EU, koji su juče boravili u BiH, jasno istakli da je spoljna politika BiH u potpunosti usklađena sa EU, posebno kada je reč o odnosu prema Rusiji.

„Željka Cvijanović, srpski član Predsedništva BiH, nije juče nakon sastanka sa evropskim zvaničnicima demantovala takvu ocenu, kao ni bilo ko od srpskih ministara u Savetu ministara BiH, koji dolaze iz stranaka režima u RS“, kazala je Trivić.

Prema njenim rečima, napadi na Zlatka Lagumdžiju, amabasadora BiH pri Ujedinjenim nacijama, „služe tek kao dimna zavesa da bi se prikrila laž, koja se više od godinu i po dana plasira javnosti od režima u RS, da su oni protiv sankcija i da BiH nije uvela sankcije Rusiji“.

„Da je drugačije, ne bi se predstavnici režima zaustavili samo na verbalnim osudama Lagumdžije, ranije (bivšeg ambasadora BiH u UN) Svena Alkalaja i drugih koji su u međunarodnim organizacijama u ime BiH glasali za sankcije Rusiji, već bi pokrenuli konkretne akcije, kojih nije i neće biti, jer se radi o političarima kojima je laž osnovni obrazac političkog delovanja, bilo da je reč o unutrašnjoj ili spoljnoj politici“, zaključila je predsednica NF-a.

Ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija potpisao je zajedničku izjavu 47 zemalja, kojom se Rusija poziva da „prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine“.

Srpski član Predsedništva BiH, kao i predsednik RS Milorad Dodik, juče su izjavili da Lagumdžija nije imao ovlaštenja da to učini, jer o tome nije bilo stava Predsedništva BiH, koje je po Ustavu jedini nadležan za vođenje spoljne politike države.

Istovremeno, predsednica Evropske komisije Ursula von der Lajen pohvalila je juče u Sarajevu BiH za „stopostotnu usklađenost sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU“.

 

[комшија]

 

[комшија]

Извори из Брисела: БиХ ће да отвори преговоре са Европском унијом