- Poruka
- 953
Bosanski jezik je nacionalni standardni jezik Bošnjaka. Bosanskim jezikom govori od 2.4 miliona do preko 3 miliona ljudi: u Bosni i Hercegovini ( 2 miliona ), Srbiji i Crnoj Gori (245.000 - 400.000 ) i Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi , te neutvrđen broj iseljenika u Turskoj. U bosanskome jeziku danas se koriste dva pisma: latinica i ćirilica.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/f/f1/DijalektiStokavskogNarecja.jpg
Dijalektološka karta štokavskog narječja, Autor: Pavle Ivić
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/2/2f/Narjecja.jpg
Bosanski jezik kao sistem dijalekata
Bošnjaci su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv.
Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta, no, približno se može navesti sljedeće: većina Bošnjaka u Bihaćkoj regiji, zapadnoj Bosni općenito, kao i srednjoj i južnoj Bosni (Travnik, Bugojno, Zenica, Livno,..) i sjevernom dijelu Hercegovine govornici su bosansko-dalmatinskog dijalekta; stanovnici širokoga pojasa koji se proteže južno od Sarajeva do Tuzle na sjeveru, sa središtima u Sarajevu, Kladnju, Brezi, Srebreniku, Tuzli, Zavidovićima, Olovu, Visokom, Fojnici, Kaknju,..izvorni su govornici istočno-bosanskog dijalekta; Bošnjaci u području srednje i istočne Hercegovine (Čapljina, Stolac, Nevesinje,..), oaza u istočnoj Bosni (Goražde), te u većem dijelu Crne Gore i dijelu Srbije (Nikšić, Pljevlja, Prijepolje,..), kao i stanovnici većih gradove (uključujući i one protjerane iz gradova kao Teslić, Prijedor, Banja Luka, Doboj, Zvornik, Vlasenica,..)- govornici su istočnohercegovačko-krajiškog dijalekta; dok su Bošnjaci koji nastavaju istok Crne Gore i jugozapad Srbije (Podgorica, Bijelo Polje, Novi Pazar,..) govornici zetsko-južnosandžačkog dijalekta.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/f/f1/DijalektiStokavskogNarecja.jpg
Dijalektološka karta štokavskog narječja, Autor: Pavle Ivić
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/bs/2/2f/Narjecja.jpg
Bosanski jezik kao sistem dijalekata
Bošnjaci su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv.
Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta, no, približno se može navesti sljedeće: većina Bošnjaka u Bihaćkoj regiji, zapadnoj Bosni općenito, kao i srednjoj i južnoj Bosni (Travnik, Bugojno, Zenica, Livno,..) i sjevernom dijelu Hercegovine govornici su bosansko-dalmatinskog dijalekta; stanovnici širokoga pojasa koji se proteže južno od Sarajeva do Tuzle na sjeveru, sa središtima u Sarajevu, Kladnju, Brezi, Srebreniku, Tuzli, Zavidovićima, Olovu, Visokom, Fojnici, Kaknju,..izvorni su govornici istočno-bosanskog dijalekta; Bošnjaci u području srednje i istočne Hercegovine (Čapljina, Stolac, Nevesinje,..), oaza u istočnoj Bosni (Goražde), te u većem dijelu Crne Gore i dijelu Srbije (Nikšić, Pljevlja, Prijepolje,..), kao i stanovnici većih gradove (uključujući i one protjerane iz gradova kao Teslić, Prijedor, Banja Luka, Doboj, Zvornik, Vlasenica,..)- govornici su istočnohercegovačko-krajiškog dijalekta; dok su Bošnjaci koji nastavaju istok Crne Gore i jugozapad Srbije (Podgorica, Bijelo Polje, Novi Pazar,..) govornici zetsko-južnosandžačkog dijalekta.