Muskarci vise vole plavuse i to traje već duze od deset hiljada godina, tvrde naučnici.
Najnovije antroplosko istrazivanje otkriva da su se plavuse pojavile krajem ledenog doba u severnoj Evropi s podlom, iako evolucijski opravdanom namerom, da brinetama i crnkama preotmu muskarce.
Studija objavljena u časopisu 'Evolucija i ponasanje ljudi' pokazuje da je prva plavusa rođena pre 10-11 hiljada godina, i to zbog genske mutacije, koja je dotadasnju tamnu kosu pećinski zena promenila u svetlu.
Bilo je to nuzno prilagodjavanje na uslove zivota. Oskudica hrane nakon povlačenja leda i opasnosti lova na bizone, jelene i mamute severnu Evropu je doslovno 'očistila' od muskaraca i ostavila zene u nezavidnom polozaju da biraju potencijalne partnere iz vrlo uskog područja.
Za razliku od Evrope, u Africi, gde se mutacija nije dogodila, osnovu prehrane činile su bobice i voće, do kojih se moglo doći bez opasnosti i većih problema, pa se nije pojavio ni nedostatak muskaraca.
Iznenadna promena boje kose i depigmentacija koze zena iz severne Evrope pokazala se vrlo korisnom. Nasim praprecima su se plavuse sviđale. Njihove sanse za razmnozavanje uvelike su porasle, pa je i broj plavusa sve vise rastao, navodi antropolog Piter Frost.
Pojava plave boje kose dogodila se neverovatno brzo - za manje od 30.000 godina. Poređenja radi, prosečno vreme potrebno da se takva genska mutacija pojavi prirodnim putem i prosiri među populacijom gotovo je 850.000 godina. Stručnjaci, međutim, predviđaju da će plavuse veoma brzo nestati.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, one će izumreti u narednih 200 godina, jer sve manje ljudi nosi gen koji kontroliše tu boju kose. Procenjuje se da će se poslednja prirodna plavusa roditi u Finskoj 2202. godine.