Bizarna akcentuacija

Слатко сам се насмејао давних дана када је водитељка Слагалице (мислим да није ниједна од садашњих) рекла Корбизије, као да је Стари Латин :D:D. Уместо да проба са Корбизје, како би било приближно француском оригиналу.
Пре неки дан такмичари нису погодили како се звао један чувени француски шансоњер, па им водитељка објасни - Шарл АЗнавур, са акцентом на првом а, као да је Мађар.
Сирота Милка Цанић се преврће у гробу.
Има ли неког да им стане на пут?
 

OGLASIO SE RTS POVODOM SLAGALICE: Posle burne reakcije javnosti, javni servis poručio samo jedno, pomenuli i VODITELJKU kviza!​


Pop kultura
Aleksandra Miletić 13.12.2021. 08:12h




Veoma oštra i burna rasprava zbog akcenata na društvenim mrežama nakon kviza Slagalica je potresala našu javnost. Takmičar dje ao tačno rešenje u igri Asocijacije, a voditeljka mu je odgovor priznala, ali uz ispravljen akcenat, oglasili su se iz ove medijske kuće tvrdnjom da voditeljka nije napravila grešku.
Iz javnog servisa Srbije su se oglasili i izdali zvanično saopštenje.

Slagalica
foto: Pritnscreen
- Primedbe zbog pravilne upotrebe akcenata u najgledanijoj srpskoj televizijskoj emisiji TV Slagalica upućene Javnoj medijskoj ustanovi Radio-televizija Srbije poprimile su u javnosti neprimerene razmere. Neosnovane optužbe su, paradoksalno, upućene kvizu koji mnogo polaže na tačnost, informativnost i vrednosti obrazovanja, nauke i kulture. Da je došlo do greške ili nepravilne upotrebe akcenata, reakcija javnosti bi bila razumljiva - međutim, greške nema.
RTS kao javni servis ima odgovornost prema jeziku i svest o potrebi poštovanja jezičkih normi, uključujući i one akcenatske. Lektori zaposleni u našoj kući rukovode se svojim profesionalnim znanjem i normativnim priručnicima, pre svega Pravopisom Matice srpske i šestotomnim Pravopisnim rečnikom Matice srpske, koji predstavljaju „ustav“ srpskog književnog jezika.
Često čujemo primedbu da je jezik živa stvar i da se neprestano menja, te da su književni akcenti na kojima mi istrajavamo u nesaglasju sa „stanjem na terenu“. Ovo i jeste pitanje koje zaslužuje da bude najozbiljnije razmotreno, i to od strane institucija koje se bave jezikom – Odbora za standardizaciju jezika, Instituta za srpski jezik i Odeljenja za srpski jezik u Matici srpskoj.
Do tada, dok institucije, eventualno, ovo pitanje ne razreše, Radio-televizija Srbije će nastaviti da se rukovodi akcentskim pravilima koja su još davno utemeljili Đuro Daničić i Vuk Karadžić - piše na sajtu RTS.
Ilustracija
Ilustracijafoto: Printscreen/RTS1

Radio-televizija Srbije će nastaviti da se rukovodi akcentskim pravilima koja su još davno utemeljili Đuro Daničić i Vuk Karadžić
 
Izuzetno inteligentne sagovornice. Milina za gledanje. Jednio mi je žao što dr Kecman nije uspela da objasni problem - Amerika, američki, vatrogasac, vatrogasaca, usisivač. Problem je - "zašto?". Zašto je pravilno raDIjator, a nepravilno aeROdrom i biOskop?
Страшно сам се улијенио, никако да искуцам понешто на овој теми јер тешко може кратко, ова збрка с нагласцима није тако једноставна како се често приказује, а баш ме мрзи... Ајде да само набацам неколико важних ставки или детаља:
– Огромна већина спорних ријечи овог типа су стране
– Сложенице не могу у исти кош, оне су засебне
– Телевизија је у старом („новосадском”) правопису била дублет у односу на нагласак
– Начелно, нимало нисам љубитељ прескриптивности, поготово кад ми је намећу они који ме штрецају с теЛЕвизије, а никад ми не би замјерили нпр. што не жваЧем
– Бавимо се „површином” тј. поштовањем норме, умјесто преиспитивањем немалог броја најблаже речено сумњивих нормативних рјешења

итд...
 
Страшно сам се улијенио, никако да искуцам понешто на овој теми јер тешко може кратко, ова збрка с нагласцима није тако једноставна како се често приказује, а баш ме мрзи... Ајде да само набацам неколико важних ставки или детаља:
– Огромна већина спорних ријечи овог типа су стране
– Сложенице не могу у исти кош, оне су засебне
– Телевизија је у старом („новосадском”) правопису била дублет у односу на нагласак
– Начелно, нимало нисам љубитељ прескриптивности, поготово кад ми је намећу они који ме штрецају с теЛЕвизије, а никад ми не би замјерили нпр. што не жваЧем
– Бавимо се „површином” тј. поштовањем норме, умјесто преиспитивањем немалог броја најблаже речено сумњивих нормативних рјешења

итд...
Vidiš, to k u žvak je, izgleda sekundarno. Ovde je tzv. onomatopejni minimum ŽVT odakle ŽIVOT (up. sa ruskom rečju za želudac), ŽIVATI, PREŽIVATI, IZŽIVATI (pljuvati), UŽIVATI, pa tako i ŽVATATI - ŽVATAM/ŽVAĆEM. Ima u Našem jeziku članak o glagolu žvatati.

Страшно сам се улијенио, никако да искуцам понешто на овој теми јер тешко може кратко, ова збрка с нагласцима није тако једноставна како се често приказује, а баш ме мрзи... Ајде да само набацам неколико важних ставки или детаља:
– Огромна већина спорних ријечи овог типа су стране
Verovatno bi trebalo preispitati normu po pitanju tuđica jer ne robuje se pravilima kada je u pitanju odstupanje od jednačenja po zvučnosti na granici morfema. Ovde na Jeziku je o tome pisao diskutant M. Rokvić.

https://forum.krstarica.com/threads/podforum-ili-potforum.324397/
 
Poslednja izmena:
Vidiš, to k u žvak je, izgleda sekundarno. Ovde je tzv. onomatopejni minimum ŽVT odakle ŽIVOT (up. sa ruskom rečju za želudac), ŽIVATI, PREŽIVATI, IZŽIVATI (pljuvati), UŽIVATI, pa tako i ŽVATATI - ŽVATAM/ŽVAĆEM. Ima u Našem jeziku članak o glagolu žvatati.
Што би у квизу рекли – да, али није битно. Слободно ту ставку измијени нпр. као:
– Начелно, нимало нисам љубитељ прескриптивности, поготово кад ми је намећу они који ме штрецају с теЛЕвизије, а никад ми не би замјерили нпр. кад престанем жваТати

Verovatno bi trebalo preispitati normu po pitanju tuđica jer ne robuje se pravilima kada je u pitanju odstupanje od jednačenja po zvučnosti na granici morfema. Ovde na Jeziku je o tome pisao diskutant M. Rokvić.

https://forum.krstarica.com/threads/podforum-ili-potforum.324397/
Ух... опсежна тема... Савремени проблем (који раније није постојао) је страховито брзо ширење новотарија преко разних медија. Довољно је да неко „лупи” неку нову или веома ријетко кориштену страну ријеч у српском језику, слиједи бјесомучно copy/paste било у писаном (буквалном) облику било у папагајском понављању... и ето како се нешто „уобичаји” зачас па ти послије исправљај криву Дрину...
 
Ja sam nastavnik srpskog jezika i knjizevnosti.
Ne radim u struci, ali sam u novinarstvu.
Skolovan sam po tom starom, novosadskom pravopisu i gramatici...
Bio sam, sa dosta uspeha, i clan Lige mladih lingvista.
Ovo sto profesorka govori je tacno po novom pravopisu, ali tako NE UCE DECU u skoli.
Pardon, nas nisu ucili...imali smo pre par godina OBAVEZNA predavanja SVI novinari i spikeri...
Ljudi koji su 30 i vise godina staza imali su se cudili, ali prihvatili.
I onda su privatno govorili kao takmicar iz kviza, a na poslu kao voditeljka Slagalice.
Cemu frka? Ljudi zaduzeni za ovo pitanje ce to resavati...
sada imamo vaznijih pitanja, cak i u jezickoj sferi...
pre svega, regulisanje upotrebe cirilice...sto ukljucujje i uredjaje koji MORAJU imati mogucnost menjanja pisma.
Ja to na ovom sto koristim nemam...
 

Back
Top