Bitke koje su promenile tok istorije

Nema to veze sa istinom, jedino su mogli pidmornicama da pariraju, ali su Britanci otkrili nemačke šifre i vodili igru do kraja rata.

Ne bih tako lako odbacio tu stvar sa podmornicom. Podsećam na velike gubitke koje je flotama Antante u Prvom svetskom ratu nanelo nekoliko podmornica i relativno malo mina prilikom pokušaja forsiranja Dardanela i kasnije u blizini Galipoljskog iskrcavanja. U jednom danu (1915.) tri velika broda na liniji su potopljena, a još jedan povučen. kasnije je bilo dosta onih koji su torpedovani tamo ili na putu do tamo ili su naleteli na mine.
 
Pa bili su lošiji, ali ne toliko da ne mogu parirati nemačkim. Drugo iskrcavanje nemačkim tenkova ne bi izazvalo blickrig, artiljerija i vazduhoplovstvo bi delovali po njima. Nije baš tako jednostavno kao što se čini.
Ne bi bilo baš tako lako a da su Nemci udarili svom snagom otpor bi trajao kratko i sve bi se završilo pregovorima i brzom kapitulacijom, Britanci nisu Rusi da se bore zagriženo do poslednjeg.
 
Ne bi bilo baš tako lako a da su Nemci udarili svom snagom otpor bi trajao kratko i sve bi se završilo pregovorima i brzom kapitulacijom, Britanci nisu Rusi da se bore zagriženo do poslednjeg.
Kojom svom snagom kada nisu imali mornaricu da preteraju veliki broj tenkova? Nemci su imali uspeha u Francuskoj i u Barbarosi zbog elementa iznenaɗenja, ovde toga ne bi bilo. Pokušali su avijacijom ali su Britanci uspeli i tu da im pariraju.
 
Nemci su mogli Britaniji da zavrnu šiju kao piletu i za mesec dana da piju čaj kod kraljice.
I strateški/taktički to je jedna od najvećih grešaka koja je odredila tok rata.
Hitler je trebalo da shvati da se u Britaniji dobija rat a ne u SSSR-u.
Britanska mornarica je tigar od papira ili barem od bambusa. Koliko su samo nemački brodovi bili bolji pokazao je Bizmark. Uostalom i proboj nemačkih brodova kroz Lamanš '41. kad su se vratili u nemačke luke i kroz noge prošli i ponizili "strašnu britansku mornaricu", pokazao je koliko su šuplji.

Tako je. I pazi, zaista je bilo sličnih operacija

recimo 1864. Prusi su zauzeli Alsen, iako su Danci imali apsolutnu prevlast na moru. Danski brodovi nisu mogli da zaustave gomilu (nekoliko stotina) malih jedinica koje su prelazile moreuz i same su bile uznemiravane od pruske artiljerije, tako da su na kraju morali da se povuku i napuste ostrvo. Rezultat su bili pregovori i primirje.

imamo primer Frankove afričke trupe su 1936. uspele da uz nemačku pomoć pređu Gibraltarski moreuz, iako su republikanci kontrolisali flotu, a time i uže. Prve trupe su dovedene vazdušnim putem sa nekoliko aviona, republički ratni brodovi su potom vazdušnim napadima isterani iz mora, a dalje trupe su prebačene brodovima.

pa tokom perioda o kome je reč, zauzeta su i držana Kanalska ostrva.

dobar primer je i skok na Krit bio je uspešan uprkos britanskoj pomorskoj nadmoći

do 1943. godine, uprkos britanskoj pomorskoj nadmoći i italijanskoj neaktivnosti (nedostatak goriva, naravno), trupe su mogle da se transportuju u severnu Afriku

još 1943. Dodekanez je mogao biti otet od Britanaca i Italijana, iako je bilo malo vazdušne podrške i jedva da je bilo površinskih jedinica.

nezaboravimo da i u Crnom moru je bilo desantnih operacija sa obe strane bez apsolutnog pomorskog i vazdušnog suvereniteta.

i obrnuto: U vreme kada su Nemci kontrolisali kanal, Britanci su izvršili iskrcavanje u Diepu. Sletanje je bilo neuspešno, ali više zato što nije uspelo na kopnu tj pogrešna procena situacije, pogrešna sredstva
 
Kojom svom snagom kada nisu imali mornaricu da preteraju veliki broj tenkova? Nemci su imali uspeha u Francuskoj i u Barbarosi zbog elementa iznenaɗenja, ovde toga ne bi bilo. Pokušali su avijacijom ali su Britanci uspeli i tu da im pariraju.
Nemačka industrija je mogla da napravi invazionu flotu do kraja 41. nije to bio veliki problem. Greška je što je Luftwaffe pokušao da apsolutno zadominira u vazduhu i tu izgubio vremena a pre svega živote iskusnih pilota.
 
Nemačka industrija je mogla da napravi invazionu flotu do kraja 41. nije to bio veliki problem. Greška je što je Luftwaffe pokušao da apsolutno zadominira u vazduhu i tu izgubio vremena a pre svega živote iskusnih pilota.
Pod uslovim da nije napao SSSR. Nemačka industrija nije moga na dva fronta snadbevati vojsku, pogotovu što su to različiti rodovi vojske i zahtevaju potpuno novi tip naoružanja.
 
Nemačka industrija je mogla da napravi invazionu flotu do kraja 41. nije to bio veliki problem. Greška je što je Luftwaffe pokušao da apsolutno zadominira u vazduhu i tu izgubio vremena a pre svega živote iskusnih pilota.

jeste i da dopunim da 1940. godine (pre gubitka Repulsa i Princa od Velsa na Dalekom istoku), međutim, nije se zaista znalo koliko su debeli brodovi ugroženi iz vazduha, čak i kada su raspoređeni na moru. Ono što se kasnije odigralo na Pacifiku kao rat na nosačima ne može se porediti sa Evropom.

Tek 1942. godine Luftvafe je posvetio više pažnje opasnim torpednim avionima ili kliznim bombama. Godine 1940, kada su se još uvek koristili štuke ili horizontalni bombarderi, veliki ratni brodovi na moru su možda bili oštećeni, ali jedva potopljeni
 
Tako je. I pazi, zaista je bilo sličnih operacija

recimo 1864. Prusi su zauzeli Alsen, iako su Danci imali apsolutnu prevlast na moru. Danski brodovi nisu mogli da zaustave gomilu (nekoliko stotina) malih jedinica koje su prelazile moreuz i same su bile uznemiravane od pruske artiljerije, tako da su na kraju morali da se povuku i napuste ostrvo. Rezultat su bili pregovori i primirje.

imamo primer Frankove afričke trupe su 1936. uspele da uz nemačku pomoć pređu Gibraltarski moreuz, iako su republikanci kontrolisali flotu, a time i uže. Prve trupe su dovedene vazdušnim putem sa nekoliko aviona, republički ratni brodovi su potom vazdušnim napadima isterani iz mora, a dalje trupe su prebačene brodovima.

pa tokom perioda o kome je reč, zauzeta su i držana Kanalska ostrva.

dobar primer je i skok na Krit bio je uspešan uprkos britanskoj pomorskoj nadmoći

do 1943. godine, uprkos britanskoj pomorskoj nadmoći i italijanskoj neaktivnosti (nedostatak goriva, naravno), trupe su mogle da se transportuju u severnu Afriku

još 1943. Dodekanez je mogao biti otet od Britanaca i Italijana, iako je bilo malo vazdušne podrške i jedva da je bilo površinskih jedinica.

nezaboravimo da i u Crnom moru je bilo desantnih operacija sa obe strane bez apsolutnog pomorskog i vazdušnog suvereniteta.

i obrnuto: U vreme kada su Nemci kontrolisali kanal, Britanci su izvršili iskrcavanje u Diepu. Sletanje je bilo neuspešno, ali više zato što nije uspelo na kopnu tj pogrešna procena situacije, pogrešna sredstva
Nemačka vojska je bila organizaciono, taktičko/tehnički, moralno, i u svakom drugom pogledu bila superiorna . Jednostavno, tako je.
 
Brate ne brukaj se, britanski tenkovi su bili tek obične kante,, 0 naspram nemačkih

Britanski tenkovi koji su postojali 1940. bili su uglavnom veoma lošeg kvaliteta. Jedina stvarno dobra bila je Mathilda, i mnogi od njih su bili ostavljeni u Francuskoj, a ostali u severnoj Africi.

Čerčil je tada prošao kroz razvoj tako brzo da je prva generacija isporučena sa malom knjižicom u kojoj su se proizvođači izvinili za mnoge greške i objasnili kako da se nose sa njima (tj poznatim greškama).
 
Pod uslovim da nije napao SSSR. Nemačka industrija nije moga na dva fronta snadbevati vojsku, pogotovu što su to različiti rodovi vojske i zahtevaju potpuno novi tip naoružanja.
Da, apsolutno rat sa SSSR - om nije smeo da dodje u obzir. Ja mislim da Staljin ni u jednoj varijanti ne bi napao Nemačku, čak bi uživao i nasladjivao se u britanskoj propasti.
 
Kojom svom snagom kada nisu imali mornaricu da preteraju veliki broj tenkova? Nemci su imali uspeha u Francuskoj i u Barbarosi zbog elementa iznenaɗenja, ovde toga ne bi bilo. Pokušali su avijacijom ali su Britanci uspeli i tu da im pariraju.

glavni problem na nemačkoj strani je to što Luftvafe zapravo nije imao nijedan bombarder koji bi bio zaista pogodan za strateške napade velikih razmera, ni po dometu ni po nosivosti. Pored toga, nemački srednji bombarderi su tokom celog rata patili od svog relativno slabog odbrambenog naoružanja. Čak i sa veoma dobrim Ju 188, posade su se i dalje žalile na slabo odbrambeno naoružanje. To se u daleko većoj meri odnosi na avione 1940. godine

Kao rezultat toga, gubici Luftvafea su se povećali i među borcima i među borbenim grupama. Misije zaštite pratnje Jagdvaffea su u velikoj meri patile od ograničenog dometa Bf 109, koji, prvo, nije mogao da prati bombardere do industrijskih centara centralne Engleske i, drugo, u slučaju borbenih sukoba sa sobom je imao samo motorno gorivo oko 10 minuta.

Mnogi avioni su tada izgubljeni zbog nestašice goriva
 
Britanski tenkovi koji su postojali 1940. bili su uglavnom veoma lošeg kvaliteta. Jedina stvarno dobra bila je Mathilda, i mnogi od njih su bili ostavljeni u Francuskoj, a ostali u severnoj Africi.

Čerčil je tada prošao kroz razvoj tako brzo da je prva generacija isporučena sa malom knjižicom u kojoj su se proizvođači izvinili za mnoge greške i objasnili kako da se nose sa njima (tj poznatim greškama).
Britanci naprave stvar nepotrebno komplikovano, nefunkcionalno. Nemci su majstori za njih, jednostavno naprave bolje.
Meni se od britanskog naoružanja svideo jedino Spitfajer i ništa više.
Vidi koliko su dalekovidi bili Nemci u svemu što su radili. Počev od maskirne uniforme, pešadijskog naoružanja stg 44,... A neću ni da pominjem naučnu fantastiku u vidu mlaznih aviona itd
 
Da, apsolutno rat sa SSSR - om nije smeo da dodje u obzir. Ja mislim da Staljin ni u jednoj varijanti ne bi napao Nemačku, čak bi uživao i nasladjivao se u britanskoj propasti.
Ali bi Hitler za koju godinu sigurno napao SSSR posle osvajanja Britanije. Jednostavno bio je opsednut širenjem na istok. A Britanija je bila bitna jer je služila kao baza za američku vojku. Da nije bilo Amerikanaca nikada se Britanci ne bi iskrcali u Normandiji.
 
Britanci naprave stvar nepotrebno komplikovano, nefunkcionalno. Nemci su majstori za njih, jednostavno naprave bolje.
Meni se od britanskog naoružanja svideo jedino Spitfajer i ništa više.
Vidi koliko su dalekovidi bili Nemci u svemu što su radili. Počev od maskirne uniforme, pešadijskog naoružanja stg 44,... A neću ni da pominjem naučnu fantastiku u vidu mlaznih aviona itd

apsolutno se slažem. Mada recimo inovacija poput elektronske navigacije pomoću radio farova razvijena je u Drugom svetskom ratu tako da je navigacija Severnim morem bila lakša čak i kada je vidljivost bila loša. Ovo je takođe pomoglo savezničkim bombarderskim formacijama da se vrate kući nakon naleta iznad Nemačke. te karte su razvijene za navigaciju, kako na moru tako i u vazduhu, tako da je bilo potrebno manje proračuna da bi se znalo gde se nalazite. DŽepni kalkulator tog vremena bio je klizač

Jedino mi smeta da se skoro sve Nemcima pripisuje, uključujući i raketni pogon. Otac te inovacije je sin pravoslavnih Poljaka Konstantin Zilkovski tj sovjetski pronalazač. on bi se trebao ubrajati među pionire svemirskih putovanja i pionire raketa. Ziolkovski je bio osnivač moderne kosmonautike. Međutim, njegova tehnička dalekovidost postala je poznata tek pred kraj njegovog života

Ironija istorije raketnog pogona da je 1928 prvi let sa Lippisch-Ente sa raketnim pogonom, avion sa kanarskim krilima, prvobitno napravljen kao jedrilica, ušao u istoriju vazduhoplovstva prvim letom rakete sa ljudskom posadama, a 4/5 dana pre početka rata prvi let sa mlaznim motorom u He178, pa se to smatra kao inovacija nemaca
 
Mohačka bitka vođena je 26. avgusta 1526. godine između osmanske vojske predvođene sultanom Sulejmanom Veličanstvenim i ugarske vojske predvođene kraljem Lajošem II. Ugarska vojka brojala je oko 26 000 ljudi dok je vojska Sulejmana Veličanstvenog brojala od 50 000-65 000 ljudi. Bitka je trajala oko dva sata i gotovo cela ugarska vojska stradala je na bojištu dok su gubici osmanske vojske bili od 14 000-20 000 vojnika. Osmanska vojska je bila mnogobrojnija i mnogo bolje opremljena od ugarske vojske jer su Turci Osmanlije koristili topove koji su naneli ogromne gubitke ugarskoj vojsci. I sam kraljLajoš je stradao u ovoj bici udavivši se u reci prilikom povlačenja.

Bitka je značajna jer su ovom odlučnom pobedom Osmanlije zacementirali svoje mesto na Balkanu za narednih nekoliko vekova a Ugarska je od jedne od najmoćnijih zemalja Evrope izbrisana sa mape Evrope jer je kasnije postala deo Habzburške monarhije. Tek če nakon Prvog svetskog rata obnoviti državnost porazom Centralnih sila. Sama Mohačka bitka ima posebno mesto u ugarskoj istoriji kao na primer Kosovska bitka u srpskoj istoriji.

Mohačka bitka, turska minijatura koja se nalazi u zamku u Mađarskoj
Battle_of_Mohács,_Turkish_miniature.jpg

Mo;a
 

Back
Top