Barok i slikari

id-54-Portret-Yana-Breygelya-Starshego.-Mezhdu-1613-i-1615-768x1008.jpg

Rubens-Jan Brojgel stariji sa porodicom 1613-1615 g
 

Astronom(oko 1668)

Johannes Vermeer

Astronom je slavno ulje na platnu , koje je naslikao nizozemski barokni slikar Johannes Vermeer oko 1668 godine.
Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intezivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom ateljeu.
1455003151_large-image_johannes-vermeer-the-astronomer-lg.jpg


Muškarac ima dugačak, ravan nos i pune usne, odjeven je u kućni ogrtač - kojeg je Carski sud izdao nizozemskim trgovcima koji žive u Japanu u vrlo ograničenim količinama.
Astronom na globusu mjeri udaljenost palcem i srednjim prstom, te zapravo prikazuje očaranost geografijom i znanošću koje su u 17. stoljeću promijenili svijet. Kao i mnogi Vermeerovi likovi, astronom je smješten kraj prozora.
Ruke mu pokreću kretanje tijela prema naprijed, a na licu se odražava trenutak otkrića.
Opća fizionomija, neopisive osobine, neuredna kosa i odijelo privlače pogled na osvijetljeno lice mislioca, u sobu u kojoj je jedino svjetlo znanje.
Osim toga, na stolu se još nalazi i nekoliko knjiga, a ona otvorena mu služi kao vodič. (Identificirana je kao drugo izdanje Adriaena Metiusa iz 1621. god.: „Istraživanje ili opažanje zvijezda“,) Pored knjige je i astrolab.

Prozor je ukrašen vitražima ukrasne biljke.
Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje.
Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena.
Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom;
( Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”)
Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća:
modernu i tradicionalnu....
 

The Last Supper, 1568 - by El Greco​

the-last-supper.jpg

Tajna večera predstavlja primer El Grekovog manirističkog stila. Manirizam, koji se pojavio u
kasnoj renesansi u Evropi, slavio je umetničku maštu nad prirodnijim prikazima fizičkog sveta;
ovde su crte lica iskrivljene, figure su tanke i izdužene, a umetnik koristi bogatu, živu boju ili „kiselinsku“ boju kako se ponekad naziva. U poređenju sa Tajna večera Leonarda da Vinčija,
koja naglašava proporciju, ravnotežu i idealnu lepotu, El Grekova Tajna večera daje prednost kompozicionoj napetosti i nestabilnosti, a ne ravnoteži i jasnoći ranijeg renesansnog slikarstva. Manirizam preuveličava takve kvalitete, često rezultira kompozicijama koje su asimetrične ili neprirodno elegantne

Pod pojmom manirizam podrazumeva se pravac u istoriji umetnosti koji se javlja na prelazu iz visoke renesanse u barok i koji se razvijao u evropskim zemljama.
 

Back
Top