Bajden zapretio Putinu: "Platiće"

mali-hrvat:
Samo Kalifornija ima veći GDP nego cijela Rusija, a da ne govorimo da je i Njemačka bogatija od Rusije.
Kliknite za proširenje...
Русија је најбогатија земља на свету што се природних ресурса тиче а просечни Американац или Немац су највећи потрошачи тако да ти види ко има бољу перспективу...
 
Велики Комбинатор:
Русија је најбогатија земља на свету што се природних ресурса тиче а просечни Американац или Немац су највећи потрошачи тако да ти види ко има бољу перспективу...
Kliknite za proširenje...
Možda je to najbogatija zemlja s prirodnim resursima ali s najsiromašnijm stanovništvom. Pa mi Hrvati smo bogatiji od Rusa. Imamo veći GDP (ako išta razumiješ) po glavi stanovnika od Rusa.
 
комшија:
Па добиће у том случају и твоја "Мајчица" по глави балистичке ракете. Шта као амери немају атомске бомбе?! Па амери су то и измислили.
Kliknite za proširenje...
Jednom se gine, a Rusi nikada neće dozvoliti da ih NATO i NACI bagra ponizi ... Herojstvo je umret vojnički ...

комшија:
Па амери су то и измислили.
Kliknite za proširenje...
Glupi Ameri nisu izmislili ništa - to je plod znanja Srpkinje Mileve Marić, a Jev Ajnštajn joj je taj patent ukrao ...
 
1646066842086.png




SAD I EU - UJEDINJENI: Nakon sankcija, Rusija je pred finansijskim slomom, ni Kina je ne može spasiti​


EU i SAD su se ujedinili u kažnjavanju Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Sudeći prema dostupnim informacijama, ruska vojska se preračunala i naišla na puno jači otpor nego što su očekivali. Nijedan važniji grad još nije okupiran i vojska je izgubila zalet.

1646066909767.png


Prije 54 min

Osim konvencionalnog rata odvija se i onaj ekonomski, u kojem EU i SAD mogu sudjelovati za razliku od rata na terenu.

Uvedene su sankcije ruskom financijskom sektoru i oligarsima te će biti izbačeni iz globalnog sustava financijske komunikacije. Mete su još transportni te energetski sektor, a otežano je i nabavljanje elektroničke opreme.

Posebno će zaboljeti otežavanje nabavke dijelova za održavanje naftnih i plinskih postrojenja, o kojima Rusija ovisi i u najboljim vremenima.

Ko je sve uveo sankcije Rusiji?

Sankcije su uveli ili najavili njihovo uvođenje još Australija, Novi Zeland, Tajvan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Južna Koreja i Singapur.

Japan će uvesti niz sankcija protiv ruskih financijskih institucija, vojnih organizacija i pojedinaca, najavio je u petak premijer Fumio Kishida. Mjere uključuju zamrzavanje imovine određenih ruskih pojedinaca i financijskih institucija uz zabranu izvoza ruskim vojnim organizacijama.

Australija je uvela sankcije ruskim oligarsima i 300 članova ruskog parlamenta Dume, a najavljeno je i širenje sankcija na Bjelorusiju. Novi Zeland zabranjuje izvoz vojsci i vojnim organizacijama. Tajvan još nije specificirao koje će sankcije uvesti sa svoje strane, ali nagađa se da bi se kao jedan od najvećih proizvođača čipova mogao fokusirati na taj segment.

Južna Koreja zabranjuje izvoz elektronike, čipova, računala, komunikacijske i navigacijske opreme, zrakoplovne i pomorske opreme te senzora i lasera.

Pomoć će od Južne Koreje dobiti i EU jer je ta država najavila prodaju strateških naftnih rezervi te nafte i plina nabavljenih preko LNG-a, što će pomoći u stabilizaciji cijene tih sirovina u EU.

Singapur se kao važno financijsko središte priključio financijskim sankcijama, a ograničit će i trgovinu proizvodima koji se mogu koristiti kao oružje za rat u Ukrajini.

Iako je još rano za procjenjivati pravi učinak sankcija na gospodarstvo Rusije, pogotovo jer je velik dio njih tek najavljen i nisu ni mogle imati utjecaja, sama očekivanja financijskog i trgovinskog sektora već su snažno pogodila rusko gospodarstvo. Nacionalna valuta gubi na vrijednosti, burza je u padu, zamrznute su devizne rezerve, ljudi čekaju u redovima ispred bankomata i banaka da podignu rublje i zamijene ih za dolare ili eure. Jedino što bi moglo spasiti Rusiju je zlato.

Kolaps nacionalne valute

Ruska nacionalna valuta rubalj izgubila je preko 30% svoje vrijednosti. Početkom godine se tečaj rublja kretao oko 75 za jedan dolar, a trenutni važeći tečaj je oko 100 rubalja za jedan dolar. Većina pada se dogodila u zadnjih nekoliko sati. A to je samo reakcija na najavu financijskih sankcija.

Središnja banka Rusije je kupila na milijarde rubalja da bi stabilizirala tečaj, ali ni to nije bilo dovoljno da spriječi nagli gubitak vrijednosti. Referentna kamatna stopa, koju određuje središnja banka i prema kojoj se ravnaju sve banke u državi za određivanje kamata na kredite, više je nego udvostručena.

Podizanje referentne kamatne stope s 9.5 % na 20% je reakcija Središnje banke Rusije na nagli pad vrijednosti nacionalne valute. Također je savjetovala izvoznim kompanijama da prodaju strane valute što prije zbog pada vrijednosti rublja.

Odluka je donesena na hitnom sastanku u ponedjeljak ujutro prije početka trgovanja, ali nije uspjela zaustaviti kolaps rublja nakon otvaranja tržišta. Središnja banka je poručila da će to omogućiti "podršku financijskoj i cjenovnoj stabilnosti te zaštitu štednje građana od deprecijacije (pada vrijednosti)".
U bjesomučnom trgovanju koje je uslijedilo nakon otvaranja tržišta, rubalj je pao na više od 100 za dolar. Rusi su pokrenuli tzv. "stampedo na banke", žureći podići novac s računa zbog straha da će se ograničiti novac koji se može preuzeti u bankama ili da će čak uslijediti kolaps ruskog bankarskog sektora.

Redovi ispred bankomata i poslovnica banaka diljem Rusije su sve duži.

Središnja banka Rusije pokušava spasiti stabilnost financijskog sustava zemlje

Zamrznuto je 40% od 630 milijardi međunarodnih rezervi i velike ruske banke su isključene iz SWIFT-a, međunarodnog sustava komunikacije u financijskom sektoru preko kojega se odvija većina svjetskog prijenosa novca među financijskim institucijama.

Rusko Ministarstvo financija je priopćilo da će tvrtkama naložiti da prodaju najmanje 80% zarade u devizama na domaćem tržištu, tj. natjerat će ih da kupuju rublje, stvarajući tako potražnju za nacionalnom valutom i zaustavljajući njen pad.

To spada u očajničke poteze Središnje banke Rusije jer joj je zbog zamrzavanja deviznih rezervi ozbiljno ograničeno interveniranje u tržište sa svrhom zaustavljanja pada tečaja rublja. Standardna politika bi bila da Središnja banka Rusije prodaje devize na ruskom tržištu, čime stvara potražnju za nacionalnom valutom rubljom i stabilizira tečaj. No zbog zamrznutih deviznih rezervi ona to ne može efikasno raditi pa prisiljava izvozne kompanije da prodaju devize i kupuju rublje umjesto nje.

Trgovanje na burzi je zaustavljeno isti dan kada je Rusija napala Ukrajinu, u jutarnjim satima na utorak, a isto je napravila burza u Sankt Peterburgu.

Moskovska burza je pala 30% nakon ponovnog otvaranja, s vrijednosti burzovnog indeksa 3000 na 2000 bodova (trenutno na oko 2500 ), dok je MSCI indeks dionica ruskih kompanija kojima se trguje u Londonu i New Yorku pao za 45%. Čak je zabranjeno strancima da prodaju dionice.

Stvara se potpuni kaos

Situacija se mijenja iz dana u dan po pitanju financijskog tržišta u Rusiji. Uvode se mjere na dan-dva pa se ukidaju, prisiljava kompanije da posluju na način koji određuje Središnja banka Rusije, djelomično ili potpuno zabranjuje trgovanje na nekoliko sati.

Uglavnom se mjere svode na pokušaj održavanja kakve-takve stabilnosti financijskog sektora i traže se optimalne politike za taj cilj. Puno toga se svodi na metodu pokušaja i pogreške, a vode se politike o kojima se ne bi ni razmišljalo u normalnim vremenima jer predstavljaju grubo kršenje normalnih pravila na financijskom tržištu.

Stvara se dojam kako se Rusija približava sustavnom financijskom kolapsu. Redovi ispred bankomata i banaka stanovništva Rusije, koje pokušava što prije podignuti rublje sa svojih računa i prodati ih za dolar ili euro, pokazatelj su toga da Rusi ne vjeruju u stabilnost svoje valute. Više povjerenja imaju u dolar i euro.

Ista situacija se događa prilikom svakog kolapsa nacionalnih valuta. Stanovništvo panično mijenja nacionalnu valutu za neku stabilniju, uglavnom dolar, da bi sačuvali svoju financijsku imovinu od pada vrijednosti. Taj se proces primjerice zadnjih godina događao u Venezueli, gdje je dolar postao "čvrsta valuta" koju građani te zemlje preferiraju. Možda mrze SAD, ali dolar im je drag.

Zlato je jedini spas

Ipak, Rusija ima i 2300 tona zlatnih rezervi. Prema količini zlatnih rezervi Rusija je peta država na svijetu, iza SAD-a (8133 tone), Njemačke (3359 tona), Italije (2452 tone) i Francuske (2436 tona). Još od 2014., kada je imala 1000 tona zlata, počela je ubrzano povećavati svoje zlatne rezerve. Središnja banka Rusije je objavila da će nastaviti kupovati zlato na domaćem tržištu. Ako nešto spasi Rusiju od financijskog kolapsa, to će biti zlato.
Ovo je ipak tek početak sankcija i tek reakcija na najave. Direktni efekti se još nisu osjetili.

Kina u ovom slučaju ne može spasiti Rusiju jer nema razvijeno financijsko tržište kao Zapad, a i sama se bori s problemima na nekretninskom tržištu i oko dovođenja u red tzv. "shadow bankinga". Kada sankcije ostvare svoj puni udar, pitanje je hoće li i zlato biti dovoljno da spasi Rusiju od financijskog kolapsa.
(Index.hr)
 
Компанија Mastercard саопштила је касно у понедељак по америчком времену да је блокирала више финансијских институција из своје платне мреже као резултат санкција уведених Русији због инвазије на Украјину. Mastercard ће наставити да сарађује са регулаторима у наредним данима, наводи се у саопштењу компаније. Такође, компанија Mastercard даће 2 милиона долара за хуманитарну помоћ Украјини.

Извор: The Guardian
 

1646763274201.png


​

BRUTALAN PLAN EU KOJI ĆE UNIŠTITI RUSIJU: Ovo je prijedlog Evropske komiisije za potpuno odvajanje od ruskog plina​


S ciljem postupnog smanjivanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, Komisija predlaže plan pod nazivom “REPowerEU”, koji treba pojačati otpornost energetskog sustava, diversificirati opskrbu plinom većim uvozom ukapljenog plina od drugih dobavljača te pojačati uporabu biometana i obnovljivog vodika.

1377715[1].jpeg


Prije 12 min

Evropska komisija je predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti je potpuno nezavisnom od ruskih fosilnih goriva.

“Moramo postati nezavisni o ruskoj nafti, ugljenu i plinu. Jednostavno se ne možemo oslanjati na dobavljača koji nam izrijekom prijeti”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije, zatim iz Norveške, Kazahstana i Sjedinjenih Država po osam posto iz svake od te tri zemlje.

Trenutno spremišta plina u EU popunjena oko 29 posto​

Europa se već nekoliko mjeseci suočava s velikim rastom cijena energije, najprije zbog povećanja globalne potražnje slijedom ekonomskog oporavka od pandemije covida-19, a sada je ruska invazija na Ukrajinu dodatno pogoršala problem i unijela nesigurnost u pogledu mogućeg prekida opskrbe prije potrebnim energentima.

Sjedinjene Države i dio članica EU traže prekid uvoza energenata iz Rusije kako bi je se i na taj način prisililo da okonča rat koji vodi protiv Ukrajine, međutim, dio članica EU kaže da ne mogu u tako kratkom roku zamijeniti ruski plin.

Neposredno prije invazije na Ukrajinu, veleprodajne cijene plina bile su oko 200 posto veće nego prije godinu dana, a slično je bilo i s cijenama električne energije.
Trenutno su spremišta plina u EU popunjena oko 29 posto, što je dovoljno do kraja ove sezone grijanja. Međutim, duži poremećaj u dotoku ruskog plina mogao bi pogoditi ekonomiju i dovesti do zatvaranja tvornica.

Plan EU za potpuno odvajanje od ruskog plina​

“Moramo djelovati sada kako bismo ublažili učinak rasta cijena, diversificirali dobavu plina za sljedeću zimu i ubrzali prelazak na čistu energiju. Što prije prijeđemo na obnovljive izvore i vodik, u kombinaciji s energetskom efikasnošću, to prije ćemo zaista postati nezavisni i ovladati našim energetskim sustavom”, kaže Von der Leyen.

S ciljem postupnog smanjivanja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, Komisija predlaže plan pod nazivom “REPowerEU”, koji treba pojačati otpornost energetskog sustava, diversificirati opskrbu plinom većim uvozom ukapljenog plina od drugih dobavljača te pojačati uporabu biometana i obnovljivog vodika.

“Već do kraja ove godine REPowerEU mogao bi smanjiti potražnju EU za iznos jednak dvjema trećinama ruskog plina uvezenog prošle godine”, navodi Komisija.

Komisija je najavila da će do kraja ovoga mjeseca predstaviti zakonodavni prijedlog kojim će se propisati da kapaciteti skladišta plina u EU budu popunjeni najmanje 90 posto do 1. oktobra svake godine, kako bi se smanjila neizvjesnost oko opskrbe prije sezone grijanja. Prema procjenama Komisije, puna provedba prijedloga u okviru paketa “Spremni za 55 posto” smanjila bi godišnju potrošnju plina za 30 posto, što je oko 100 milijardi prostornih metara plina do 2030. godine.

Plan za ovu godinu - ukapljeni plin iz SAD-a i Katara​

Uvozom plina od drugih dobavljača i ukapljenog plina iz zemalja poput Sjedinjenih Država i Katara ove bi se godine mogla zamijeniti oko 60 milijardi prostornih metara plina, što je više od trećine godišnjeg uvoza iz Rusije (155 milijardi prostornih metara).

Novi projekti vjetroelektrana i sunčanih elektrana mogli bi ove godine zamijeniti 20 milijardi prostornih metara ruskog plina, navodi Komisija.
Jedna od preporuka zemljama članicama jest da oporezuju ekstra dobit energetskih kompanija i dio tako prikupljenih sredstava usmjere za zaštitu potrošača i industrije od visokih cijena električne energije.

Cijena električne energije u EU određuje se prema cijenama najskupljeg energenta, plina, iako se plin u manjoj mjeri koristi za proizvodnju električne struje, zbog čega su proizvođači struje ostvarivali nevjerojatno velike profite. Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi se takvim potezom moglo prikupiti oko 200 milijardi eura ove godine.
 
kapetanmark:
moze li neko da mi pojasni, kako je to amerika uvjek u pravu?
sada se po svaku cjenu namjece prica o celovitosti ukrjaine, dok su u srbiji izveli potpuno suprotno.

putin je otvoreno rekao da ga ne zanimaju njihovi dvostruki arsini .

slazem se sa tim.

ne mozes na jednoj strani ciniti jednu stvar a na drugoj dijametralno suprotno.

mozes, jer se silis, ali ostrica ima dve strane...
Kliknite za proširenje...
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Тихи
Трамп испунио обећање Путину: САД обуставиле испоруке оружја Украјини
2
Odgovora
26
Pregleda
361
Тихи
Тихи
Black Hand
Zelenski Putinu: Niste bezbedni u Moskvi 9. maja
Odgovora
22
Pregleda
763
acabg
acabg
Blues Brothers
Kakav epski dil Vučića i Makrona: 1,9 milijardi evra platiće građani Srbije za Vučićevo pranje biografije
2
Odgovora
25
Pregleda
519
kapetanmark
K

Back
Top