Apneja u snu – tiha opasnost

RužnaKoLopov

Buduća legenda
Moderator
Poruka
43.724
Neliječena apneja u snu ima posledice
Redovan, miran noćni san od suštinskog je značaja za naše zdravlje. Obrnuto, to znači da poremećaji sna negativno utiču na kvalitet života i svakodnevno blagostanje.
Ako se apneja u snu ne leči, to povlači niz ozbiljnih posledičnih oboljenja – slično kao kada se obori jedan domin kamenčić, pa se ostali redom ruše. Na kraju, izostanak lečenja apneje u snu smanjuje životni vek, što su pokazale različite naučne studije.

Moguće posledice apneje u snu – pregled:

  • Poremećaji srčanog ritma
  • Koronarna bolest srca
  • Srčani udar
  • Srčana insuficijencija
  • Iznenadna srčana smrt
  • Moždani udar
  • Teško ili nemoguće kontrolisan visok krvni pritisak
  • Patološko povećanje broja crvenih krvnih zrnaca
  • Erektilna disfunkcija (impotencija)
  • Depresivne epizode, depresija

Pored fizičkih, ne treba potceniti ni psihičke probleme. Počevši od emocionalne i mentalne iscrpljenosti pa sve do depresije, SBAS (sindrom bučnog apnejičkog spavanja) može ozbiljno narušiti duševno zdravlje i psihičku ravnotežu.
Socijalne posledice mogu biti pogubne za obolelog: zbog nedostatka motivacije, tromosti, smanjene spremnosti za angažovanje i stalnog umora dolazi do konflikata s okolinom.
Gubitak posla (zbog slabih performansi), problemi na radnom mestu, u porodici i među prijateljima mogu takođe biti posledica apneje u snu.
Nedostatak kiseonika dovodi do povišenog krvnog pritiska. Slično kao kod gojaznosti, bolesti srca i krvnih sudova i apneja u snu mogu se međusobno uslovljavati i pojačavati. Redovni noćni prekidi disanja opterećuju srce i krvotok: zbog nedostatka kiseonika raste krvni pritisak, a srčani mišić se dodatno napreže. Umesto potrebne regeneracije, organizam se dodatno opterećuje.
Hronično noćno prenaprezanje može, na primer, dovesti do poremećaja srčanog ritma pa čak i do srčanog udara. S druge strane, apneja u snu može dugoročno biti uzrok bolesti srca i krvnih sudova. U starijem dobu raste rizik od iznenadne srčane smrti ili moždanog udara tokom sna.
Postoji i direktna veza između SBAS-a i visokog krvnog pritiska: medicinska istraživanja pokazuju da između 50 i 70 procenata pacijenata sa apnejom u snu pati od trajno povišenog krvnog pritiska. Istovremeno, skoro trećina osoba sa hipertenzijom ima i apneju u snu. Dakle, apneja u snu zaista može biti uzrok visokog krvnog pritiska.
Ako se usmerite ka zdravom načinu života i ka odmornom snu, vaše srce će vam biti zahvalno. Ukoliko vam je već dijagnostikovana bolest srca i krvnih sudova, a imate trajne probleme sa snom, obavezno se obratite svom lekaru opšte prakse ili specijalisti.
 
Neliječena apneja u snu ima posledice
Redovan, miran noćni san od suštinskog je značaja za naše zdravlje. Obrnuto, to znači da poremećaji sna negativno utiču na kvalitet života i svakodnevno blagostanje.
Ako se apneja u snu ne leči, to povlači niz ozbiljnih posledičnih oboljenja – slično kao kada se obori jedan domin kamenčić, pa se ostali redom ruše. Na kraju, izostanak lečenja apneje u snu smanjuje životni vek, što su pokazale različite naučne studije.

Moguće posledice apneje u snu – pregled:

  • Poremećaji srčanog ritma
  • Koronarna bolest srca
  • Srčani udar
  • Srčana insuficijencija
  • Iznenadna srčana smrt
  • Moždani udar
  • Teško ili nemoguće kontrolisan visok krvni pritisak
  • Patološko povećanje broja crvenih krvnih zrnaca
  • Erektilna disfunkcija (impotencija)
  • Depresivne epizode, depresija

Pored fizičkih, ne treba potceniti ni psihičke probleme. Počevši od emocionalne i mentalne iscrpljenosti pa sve do depresije, SBAS (sindrom bučnog apnejičkog spavanja) može ozbiljno narušiti duševno zdravlje i psihičku ravnotežu.
Socijalne posledice mogu biti pogubne za obolelog: zbog nedostatka motivacije, tromosti, smanjene spremnosti za angažovanje i stalnog umora dolazi do konflikata s okolinom.
Gubitak posla (zbog slabih performansi), problemi na radnom mestu, u porodici i među prijateljima mogu takođe biti posledica apneje u snu.
Nedostatak kiseonika dovodi do povišenog krvnog pritiska. Slično kao kod gojaznosti, bolesti srca i krvnih sudova i apneja u snu mogu se međusobno uslovljavati i pojačavati. Redovni noćni prekidi disanja opterećuju srce i krvotok: zbog nedostatka kiseonika raste krvni pritisak, a srčani mišić se dodatno napreže. Umesto potrebne regeneracije, organizam se dodatno opterećuje.
Hronično noćno prenaprezanje može, na primer, dovesti do poremećaja srčanog ritma pa čak i do srčanog udara. S druge strane, apneja u snu može dugoročno biti uzrok bolesti srca i krvnih sudova. U starijem dobu raste rizik od iznenadne srčane smrti ili moždanog udara tokom sna.
Postoji i direktna veza između SBAS-a i visokog krvnog pritiska: medicinska istraživanja pokazuju da između 50 i 70 procenata pacijenata sa apnejom u snu pati od trajno povišenog krvnog pritiska. Istovremeno, skoro trećina osoba sa hipertenzijom ima i apneju u snu. Dakle, apneja u snu zaista može biti uzrok visokog krvnog pritiska.
Ako se usmerite ka zdravom načinu života i ka odmornom snu, vaše srce će vam biti zahvalno. Ukoliko vam je već dijagnostikovana bolest srca i krvnih sudova, a imate trajne probleme sa snom, obavezno se obratite svom lekaru opšte prakse ili specijalisti.
Sve si rekla osim šta je apneja
 
Evo ja ću

Apneja u snu je ponavljajući prestanak disanja tokom spavanja. Može izazvati glasno hrkanje, dnevnu pospanost i jutarnje glavobolje, i povećava rizik od visokog krvnog pritiska, srčanih oboljenja i moždanog udara.

Najčešći tip je opstruktivna apneja u snu (OSA), gde se disajni putevi kolabiraju ili blokiraju, dok centralna apneja u snu nastaje kada mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima za disanje.

Mogućnosti lečenja uključuju promene načina života, CPAP aparate i hiruršku intervenciju.

1764120752659.png
 
Tipična CPAP mašina

1764120929921.png

Da bi testirao apneju u snu, lekar će prvo proceniti simptome i može zatražiti dijagnostičke testove, koji su obično ili laboratorijsko istraživanje spavanja (polisomnografija) ili kućni test apneje u snu.

Laboratorijsko istraživanje se smatra zlatnim standardom, prateći širi spektar telesnih funkcija, dok je kućni test jednostavniji i može biti dobra polazna tačka, iako možda nije pogodan za osobe sa drugim medicinskim stanjima i može biti manje precizan kod blažih slučajeva.
 

Back
Top