Ako ste raspolozeni da mi pomognete da dam odgovore na neka pitanja o srpskoj kulturi, mnogo bi mi znacila raznovrsna misljenja, pa kakva god ona bila! U pitanju je jedno malo istrazivanje koje zelim da napravim o tome kako Srbi shvataju vreme i prostor.
Kako shvataju licni prostor? Kako komuniciraju? Koliko izbegavaju dodir? Kako shvataju slobodno i radno vreme? Sta god Vam padne na pamet! Nadam se da ce bar nekome ova tema biti podjednako zanimljiva!
Hvala!
Vidi Hofstede-va, Trompenmaarsova, Schwartzova i Hallova istrazivanja dimenzija nacionalne kulture, spominju se tadasnji Jugoslaveni, tj. Srbi. Pogledaj i noviju literaturu.
Hofstede:
a) distanca moci (Power distance)
b) izbjegavanje neizvjesnosti (Uncertainty avoidance)
c) kolektivizam – Individualizam
d) musko – zenske vrijednosti (Masculinity- Femininity)
e) dugorocna i kratkorocna perspektiva (Short and long term orientation)
Distanca moci obicno istrazuje odnos prema autoritetu, kolektivizam-individualizam se bavi tematikom odnosa jedinke i kolektiva. Znaci, kolektivizam vise odnosi na socijalnu strukturu kad pojedinac ocekuje da se zajednica brine o njemu i porodici, a individualizam implicira da se svako stara za sebe.
Musko-zenski odnosi su najzanimljivi, tu spadaju muska obiljezja odredjene kulture:, agresivnost, trka za materijalnim dobrima, itd. A zenske su odrzavanje prisnih odnosa medju ljudima, standard zivota, harmonija i sl. Razlika izmedju ovo dvoje je „ciniti“ i „biti“.
Onda, izbjegavanje neizvjesnosti je kad se pripadnik odredjene kulture pronadje ugrozen ili u bilo kojoj situaciji gdje pravladavaju nesigurnost i neizvjesnost, pa se proucava nacin na koji pojedinac reaguje. Znaci, spremnost i voljnost za rizik. Zanimljivo da je upoznavanjem azijskog trzista uvedena nova dimenzija: dugorocna-kratkorocna perspektiva.
Ovdje se takodje uplice Mintzbergova klasifikacija organizacijskih modela: jednostavna struktura, masinska birokratija, profesionalna birokratija, divizionalna struktura, i ad-hoc kratija. Vrlo bitno za odnos izmedju nacionalne kulture i organizacione strukture.
Visoka distanca moci je tipicna za juznoamericke, juznoevropske i balkanske drzave. Niska distanca moci, visoko izbjegavanje je primjetno u germanskim zemljama (tzv. metafora masine), visoka distanca moci, a nisko izbjegavanje na Istoku. Npr. globalna preduzeca prema karakteristikama nacionalne kulture uskladjuju svoj plan poslovanja.
Kao sto je navedeno, Hofstede je pokrio SFRJ, srpsku kulturu odlikuje visoka distanca moci, zenske vrijednosti dijeli sa skandinavskom kulturom. Visoko izbjegavanje neizvjesnosti, kolektivizam vlada - ostatak zadruznog mentaliteta, mada, u novije doba ovo se sasvim sigurno i postepeno mijenja. Nasa kultura generalno je slicna zemljama Latinske Amerike i Juzne Evrope.
Tipican organizacioni model: birokratija, visoka distanca moci (povjerenje prema lideru), zloupotreba polozaja, autoritarni stil (pater familias) nasih menadzera je primjetan, opet, upadom stranih firmi, dosta toga se vjerovatno mijenja.
