evo izgleda da je ok za ?...posto je izgleda pod zastitom nekog zavoda za kulturu ili tako neshto.
nishta od gerile??...iz Vremena je text
U pitanju je Znak pitanja
Osporavanje privatizacije društvenih ugostiteljskih preduzeća nije mimoišlo ni najstariju očuvanu beogradsku kafanu – Znak pitanja (“?”). Prema podacima iz monografije dr Divne Đurić-Zamolo “Hoteli i kafane XIX veka u Beogradu” (1988, Muzej grada Beograda), neobičan naziv kafana duguje “trgovcu sveštenim stvarima” Ivanu Pavloviću, koji joj je 1892. dao naziv Kod Saborne crkve, a zatim je, kada je saznao da ga je crkva tužila, u toku noći skinuo firmu i stavio samo znak pitanja.
Aukcijska prodaja preduzeća Varoš kapija, u čijem vlasništvu je pomenuta znamenitost, zakazana je za kraj novembra: “logično”, ovo je izazvalo brzu reakciju zabrinutih boema koji su 10. novembra organizovali protest ispred kafane. Kako su preneli mediji, peticiju protiv prodaje kafane potpisalo je više od 500 poštovalaca mirisa vruće rakije i kuvanog vina, a na skupu su u ime boemskog miljea prestonice govorili glumac Petar Kralj, istoričar umetnosti Miodrag Jovanović, slikar Stijepan Fileki, arhitekta Branko Bojović i slikar Veljko Mihajlović. “Za početak je treba izuzeti iz prodaje, a onda putem tribine, ili nečeg sličnog, videti šta da se uradi sa ovim spomenikom kulture”, rečeno je na tom skupu. Da u ovom slučaju nema šta da se “vidi”, zaključuje se iz stava direktorke Zavoda za zaštitu spomenika kulture, Vere Pavlović-Lončarski, koja je izjavila da nema razloga za paniku jer će novi vlasnik za svaku izmenu, a pogotovo izmenu namene, morati prvo da traži odobrenje Zavoda. Prema njenim rečima, Zavod neće dati saglasnost za prenamenu Znaka. Sličnog mišljenja je i gradski menadžer Bojan Stanojević: “Ne može da se menja namena, objekat je zaštićen kao takav, kao autentična beogradska kafana. Moći će jedino da se renovira, ali samo po strogim propisima Zavoda za zaštitu spomenika. Kraj.”
Zanimljiv podatak je da je Beograd krajem XIX i početkom XX veka imao 24 veća hotela i veći broj manjih. Danas ih ima ukupno 33 što je, posebno upoređujući sadašnju veličinu grada sa onom iz toga doba, ipak lošije stanje. I tada su u priličnom broju Beograd posećivali strani turisti o čemu svedoče brojne anegdote. Jedna iz leta 1857. govori o odsedanju grupe engleskih putnika u hotelu Srpska kruna i “incidentu” koji su oni imali s jednim od zakupaca hotela, izvesnim Stevom Markovićem, koji je bio “uredan i vrlo ispravan, iako malo prek, naročito prema netačnoj posluzi i neuljudnim gostima”. Englezi su u hotelu boravili nekoliko dana: “Jednog toplog dana svi oni siđu na ručak u restoran u donjem vešu, smatrajući da im se to može ovde na Orijentu. Tada je Steva Marković naredio kelnerima da i oni skinu odela i da tako služe Engleze. Videvši ih takve, Englezi brzo ustanu od stola, vrate se u sobe, spakuju i odu iz hotela.”