Pozdrav,
Evo jedan clanak iz blica, pa iz njega zakljuci sta ces upisat:
NEZAPOSLENO 30.000 FAKULTETLIJA
Na zaposlenje ceka duze od 10 godina 1.266 ljudi sa fakultetskom diplomom.
Na posao u proseku najduze cekaju inzenjeri poljoprivrede, a za njima slede lekari opste prakse i masinski inzenjeri.
Blic, 18. maj 2004. godine.
Nezaposlenih sa zavrsenim fakultetom u Srbiji ima 29.039, podaci su Nacionalne sluzbe za zaposljavanje. Iako visoko kvalifikovani, fakultetlije na zaposlenje cekaju, u proseku, dve godine i sedam meseci.
Vise od trecine fakultetski obrazovanih ljudi na posao ceka manje od jedine godine, tacije 10.873. Sledeci po stazu cekanja su oni koji su na evidenciji biroa izmedju jedne i dve godine. Njih je 7.598. Izmedju dve i tri godine ceka oko 3.800 svrsenih studenata, nesto vise od 3.000 na evidenciji je izmedju tri i pet godina, a staz cekanja izmedju pet i osam godina ima 1.725 nezaposlenih sa sedmim stepenom strucne spreme. Izmedju osam i deset godina na posao ceka njih 699, a posebno zabrinjava podatak da 1.266 ljudi sa fakultetskom diplomom na zaposlenje ceka duze od deset godina.
Na posao najduze cekaju diplomirani inzenjeri poljoprivrede, koji, u proseku, na birou provedu tri godine i cetiri meseca. Iza njih su lekari opste medicine sa stazom cekanja od 33 meseca. Nesto bolja situacija je sa diplomiranim masinskim inzenjerima ciji prosek cekanja iznosi 31 mesec; 2.802 pravnika na posao u proseku ceka 30 meseci; 280 diplomiranih elektroinzenjera energeticara - 29 meseci; 3.286 ekonomista - 27 meseci; 279 elektroinzenjera za telekomunikacije - 19 meseci.
Na osnovu lanjskih podataka o broju nezaposlenih, potraznji poslodavaca za odredjenim zanimanjima i broju onih koji su uspeli da se zaposle, strucnjaci Nacionalne sluzbe za zaposljavanje napravili su listu suficitarnih i deficitarnih zanimanja. Medju suficitarnim zanimanjima sa sedmim stepenom strucne spreme (broj nezaposlenih veci od broja slobodnih radnih mesta) nalaze se ratarski tehnolozi, agroekonomisti, inzenjeri poljoprivrede za stocarstvo, organizatori zastite na radu, oficiri, profesori spanskog, kineskog i japanskog jezika, profesori opstenarodne odbrane, sociolozi, politikolozi, biolozi, glumci, istoricari umetnosti, arheolozi i etnolozi.
Veci broj slobodnih radnih mesta od broja nezaposlenih na listu deficitarnih zanimanja je sledeci: masinski inzenjeri i inzenjeri konstruktori, inzenjeri elektrotehnike za energetiku i elektromehaniku, inzenjeri geodezije, arhitekture i gradjevinarstva, pravnici i ekonomisti, informaticari, profesori srpskog, nemackog i engleskog jezika, profesori defektolozi za mentalno retardirane, profesori muzickog, likovnog, matematike i fizike, orkestarski instrumentalisti i diplomirani farmaceuti.
Visnja Helajzen, savetnik direktora nacionalne sluzbe za zaposljavanje, za "Blic" kaze da na osnovu lanjskog kretanja na trzistu radne snage, a i iskustva prethodnih godina, proizilazi da je sa stanovista relativno brzog zaposlenja najbolje upisati i naravno zavrsiti masinstvo ili elektrotehniku. Sto se pravnika i ekonomista tice, koji su takodje na listi deficitarnih zanimanja, ona navodi da je stanje vec duze vreme takvo da koliko god se novih pravnika i ekonomista iskoluje, priblizno toliko se i zaposli. Deficitarnost profesorskog kadra se, kako ocenjuje sagovornica "Blic"-a, moze smatrati vrlo uslovnom, jer, kako kaze, profesora ima dovoljno, samo zbog malih plata ne zele da rade u skolama vec se bave prevodilastvom i drugim poslovima koji su bolje placeni.
LJudi dajte komentar.