Giganti kraljevačke teške industrije na kolenima

Smorisha

Buduća legenda
Moderator
Poruka
40.773
Inspirisala me Tihijeva tema, pa rekoh da vidim kako biste vi digli kraljevacke gubitaske fabrike sa kolena i vratili narod u fabrike.:cool:

I ko je kriv za propast kraljevacke teske industrije?:zelenko:

Jeste stara vest, ali je aktuelna i odgovarajuca, bar mislim, a imam i vest od prosle godine koja kaze da je Magnohrom u stecaju.


Giganti kraljevačke teške industrije na kolenima http://www.blic.rs/vesti/srbija/gig...rije-na-kolenima/bp860lz#.WX2vwQsjWYg.twitter

Nenad Božović | 23. 01. 2013 - 02:00h
| Komentara: 9
Kraljevačka teška industrija, sa “Magnohromom” i Fabrikom vagona na čelu, držala je ceo grad. Samo u ove dve fabrike nekada je radilo preko 13.000 radnika. Ostalo ih je jedva 1.000. Ono što nisu uspele da unište sankcije, dokusurila je privatizacija.

3iGktkpTURBXy9hYjU4NmI3MWZmMmY1ZmM4ZTc0ZDFhYmM5NmM1ZmM4OC5qcGeTlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCw5UH2TIvcHVsc2Ntcy9NREFfLzFkNzRjYjQxNzA1OTUwNDM2NjI5Y2FiZDYwNmY1MGY2LnBuZwfCAA

Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
pin on pinterestshare it
“Magnohrom” spada u preduzeća koja su pretrpela jednu od najproblematičnijih privatizacija u Srbiji. Ugovor sa Mitalovim „Global stilom” raskinut je pre šest godina, ali je svetski gigant za sobom ostavio pustoš. Radnici su upropašćeni, a fabričke peći isečene.

Danas je “Magnohrom” firma u restrukturiranju sa nekih 300 zaposlenih, od kojih stotinak radi u rudnicima magnezita, sa platama koje ne prelaze minimalac.

Neće radnike iz propalih firmi

Na evidenciji Službe za zapošljavanje nalazi se 15.000 ljudi od kojih je skoro polovina starija od 40 godina. Poslodavci ne žele da ih uposle, uglavnom traže mlađe radnike, bez iskustva, jer se plaše Zakona o radu, iako su svesni sposobnosti i znanja koje poseduju ovakvi radnici.

- Najveći broj zaposlenih je u Fabrici elektrotermičkih proizvoda, gde radi polovina od ukupnog broja. Tender za njenu prodaju propao je prošle godine i nemamo informacije kada će biti raspisan novi. Fabrika vatrostalnih materijala je najbliža dobijanju strateškog partnera. Austrijski konzorcijum RHI veoma je zainteresovan za proizvodnju sinter magnezita, ali i za rudnike. Očekujemo da uskoro ponovo pokrenemo rotacionu peć za proizvodnju sinter magnezita, a u toku smo prikupljanja rude - kaže Đorđe Kosanović, zastupnik kapitala u “Magnohromu”, dodajući da ih država prošle godine nije subvencionisala.

Fabrika vagona je doživela sličnu sudbinu. Ukrajinska firma “Azov impeks” dovela je do potpunog uništenja ove fabrike. I Fabrika vagona je u postupku restrukturiranja, a trenutno zapošljava 780 radnika, čija je prosečna plata oko 30.000 dinara.

- Uglavnom popravljamo teretne vagone za „Železnice Srbije“. U toku je izrada i dva vagona - prototipa. Prvi je cisterna za naftu, a drugi za prevoz kontejnera. Krediti koji su nam odobreni iz Fonda za razvoj su spasli fabriku, a država nas nikada nije subvencionisala. Posle raskida privatizacije, nismo se pojavljivali na tenderu. Rok za rešavanje našeg statusa je polovina 2014. godine, ali mislim da nećemo čekati taj rok - kaže za “Blic” Boško Slavković, direktor Fabrike vagona.

5ZjktkpTURBXy8zNzUxYWI1NzdhZWFhNTZmMzQ3OTVlZTYzZTdjOTRmMC5qcGeTlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCw5UH2TIvcHVsc2Ntcy9NREFfLzFkNzRjYjQxNzA1OTUwNDM2NjI5Y2FiZDYwNmY1MGY2LnBuZwfCAA

Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
pin on pinterestshare it
Fabrika opruga Gibnjara, iako je u najbolja vremena zapošljavala oko 500 radnika, bila je ponos Kraljeva, a nije tajna da su plate u njoj i devedesetih godina bile duplo veće. Danas je opustošena nakon što ju je kupila austrijska “Stirija”.

Iako jedinstveni u regionu po proizvodnji gibnjeva i opruga, danas nemaju novca da kupe repromaterijal u većem obimu i zbog toga često propadaju poslovi za inostrano tržište. Država nijednom nije subvencionisala Gibnjaru, a ovih dana na naplatu stužu krediti uzeti iz Fonda za razvoj. Procenjuje se da će oni potpuno dotući ovu fabriku.


Novije



Magnohrom u stecaju http://www.kraljevo.biz/magnohrom-otiao-u-stecaj/l
 
Poslednja izmena:
Žrtvuju fabriku zbog zemljišta http://www.blic.rs/vesti/srbija/zrt...u-zbog-zemljista/d2wxz0k#.WX21_Pkqf_s.twitter

Dug fabrike 53 miliona evra

Fabrika bi ušla u stečajni postupak sa dugom od 53 miliona evra. Njena imovina počevši od hala pa do mašina skoro i da ne vredi na tržištu. Procene su da vredi najviše 10 odsto od duga, a to znači oko pet miliona evra. U okviru programa Vlade Srbije za socijalno-ekonomsko zbrinjavanje viška zaposlenih u preduzećima u restrukturiranju, od 730 zaposlenih u FVK, za napuštanje fabrike uz socijalni program izjasnilo se više od polovine radnika.

Veterani FVK tvrde da u fabrici postoje započeti poslovi koji su sticajem okolnosti zastali i koji bi uz minimalnu pomoć države mogli da bar upale odavno ugašeno svetlo u nekadašnjem gigantu domaće mašinogradnje.

- Postoji nerealizovani ugovor za proizvodnju tridesetak vagona za prevoz rolni lima, koji su neophodni Smederevskoj železari i koji bi uz malo sredstava mogli u kratkom roku da se završe. Tu je i ugovor za proizvodnju specijalnog vagona za prevoz teških tereta do 400 tona, dugačkog 65 metara, koji je gotovo 70 odsto završen. Pa, samo od tih poslova fabrika bi prihodovala nekoliko miliona evra, što je dovoljno za obnovu proizvodnje i postepeni oporavak - kaže Božidar Rakić, nekadašnji generalni direktor FVK.
Evo jos nesto o Fabrici vagona.

- - - - - - - - - -

Bivši radnici Magnohroma 'kampuju' u Skupštini Kraljeva http://www.blic.rs/vesti/srbija/biv...upstini-kraljeva/wlj5lvc#.WX23HSTExrQ.twitter
22. 03. 2016 - 21:55h
rRnktkqTURBXy82ODdkY2Q5MWUzY2VhOWU1ODkzMGEwMTNkZmI1MTVkOS5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Desetak bivših radnika „Magnohroma“ iz Kraljeva odlučilo je da noć provede u sali kraljevačkog parlamenta. Međutim, njihov plan je da u njoj ostanu sve do 30. marta, kada je pred Osnovnim sudom u Kraljevu zakazano suđenje po tužbi radnika zbog nepotpuno isplaćenih otpremnina.
Radnici u skupštinskoj sali
Foto: N. Božović / RAS Srbija
Radnici u skupštinskoj sali
pin on pinterestshare it
- Spontano smo odlučili da u skupštinskoj sali ostanemo danonoćno sve do sudskog ročišta. Za sada nas je desetak, ali očekujemo da nam se tokom noći i jutra priključi još kolega – kaže Dušan Vukadinović,bivši radnik „Magnohroma“.

Bivši “Magnohromci” skoro četiri godine traže da im država isplati još 20 odsto dogovorenih, ali nepotpuno isplaćenih otpremnina po socijalnom pogramu. Prilikom njihovog odlaska iz firme, radnici su 2012. godine prihvatili ponudu države da im najpre bude isplaćeno 80 odsto otpremnina, a 20 odsto kada „Magnohrom“ bude uspešno privatizovan i konačno počne da radi. Kako se to još nije dogodilo, bivši radnici nekadašnjeg industrijskog giganta smatraju da su prevareni i zahtevaju da im država isplati ono što im pripada - u proseku po 80.000 dinara sa kamatom.

Poslednje četiri godine, svakog utorka, radnici su se okupljali i protestovali prvo ispred Osnovnog suda, a onda protestnom šetnjom kroz centar grada, protest završavali ispred zgrade Gradske uprave u Kraljevu.

- - - - - - - - - -

ŠTRAJK GLAĐU U KRALJEVU Vezao se lancima ispred Gradske uprave http://www.blic.rs/vesti/srbija/str...d-gradske-uprave/819nzey#.WX23lMR3jNA.twitter
e6FktkqTURBXy8zNDEwODE0MzExNTQwZGZmODIwNjQxNDJlZGRlMzRjMS5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Lazar Pavlović, nekadašnji radnik fabrike Magnohrom vezao se danas lancima ispred zgrade Gradske uprave u Kraljevu i započeo štrajk glađu. Na ovaj potez se odlučio jer je protiv njega podneta prekršajna prijava zbog toga što je bez prethodne najave poveo stotinak bivših radnika u šetnju kroz grad ka Osnovnom sudu.
Vezao se lancima i štrajkuje glađu
Foto: N. Božović / RAS Srbija
Vezao se lancima i štrajkuje glađu
Kraljevačka policija je još u maju podnela prekršajnu prijavu protiv Lazara Pavlovića, kao organizatora skupa bivših radnika Magnohroma. U prijavi piše da je Pavlović prekršio Zakon o javnom okupljanju jer je oko 120 radnika, nakon održanog govora ispred Gradske uprave u Kraljevu poveo u šetnju ulicama grada, sve do Osnovnog suda.

- Poslednjih osam godina koliko protestujemo i tražimo da nam država isplati ostatak duga, nikome nismo smetali. Sada sam postao smetnja. Mislim da je to zbog toga što moja tužba protiv države treba da bude

pilot projekat za sve ostale radnike. Jer ako ja dobijem državu na sudu, a to ću i učiniti, onda će po automatizmu i svim ostalim radnicima morati da se isplati dug – kaže Pavlović.

Zbog, kako kaže, zaprećene novčane kazne i do 100.000 dinara, Pavlović se vezao lancima ispred Gradske uprave i otpočeo štrajk glađu.

- Čekam sutrašnje ročište u Prekršajnom sudu. Ovako sa lancima ću otići kod sudije. A sa mnom će i moje kolege – kategorično je rekao ovaj Kraljevčanin.

Osnovni sud je u maju doneo rešenje po kojoj je „Magnohrom“ u obavezi da Lazaru Pavloviću isplati i “ostatak” od 20 odsto dogovorenih, ali nepotpuno isplaćenih otpremnina po socijalnom pogramu iz 2012. godine. Rukovodeći se tom sudskom odlukom bivši „Magnohromci“ se nadaju da će svi koji su tada prihvatili ponudu države i napustili firmu posle pune četiri godine konačno dobiti „zaostali“ deo otpremnina, u proseku po 80.000 dinara sa kamatom.
 
С обзиром да је покренут поступак стечаја, сада је касно, али да није покренут стечај, већ да је фабрика у реструктураирању требало би урадити следеће


1. Фабрика сигурно има далеко веће дугове од своје имовине.
2. Највећи дугови су управо према држави и државним предузећима (порез држави, доприноси за ПИО; за здравствено...), даље, дугови су највећи према ЕПС-у, водоводу, одношење отпада итд..итд.. а после и према банкама, пословним партнерима, дугови радницима за плате итд...
3. Сва та дуговања ставити на папир и сразмерно висини потраживања да повериоци постану власници предузећа.
4. Тако би се сви дугови које фабрика има конвертовали у власништво дужника над фабриком. И свако би имао одређени проценат, сразмерно потраживању које је имао према фабрици. Па би нпр. држава била власник 30 %, ЕПС, власник 5 %, водовод власник 3 %, сви радници заједно власници 7 %, банка власник 8 %, пословни партнер власник 6 % итд..итд...
5. Ако се сав дуг конвертује у власништво над предузећем, онда дугови више не постоје и предузеће је на 0 (на нули).
6. Држава предузећу по последњи пут да обртни капитал.
7. Предузеће креће од 0 дуговања, има обртна средства, има скупштину акционара (држава, ЕПС, комунална предузећа, радници, банка...). Нека изаберу директора и управни одбор и нека послују. На нули су а држава им дала почетни капитал. Ако знају, нека раде, ако не могу са нула дуговања и обртним капиталом да крену, онда и нису за постојање и нестаће у року од годину дана.

А овако, кад су дугови вишеструко већи од имовине фабрике, фирма никада не може да се извуче.

8. Обавезно право на коришћење земљишта превести у право својине у катастру.

- - - - - - - - - -

У овој комбинацији, једини ко би лоше прошао су банке и пословни партнери.

Ал' ко их 'ебе, што нису пазили са ким послују.
 

Back
Top