- Poruka
- 40.773
Inspirisala me Tihijeva tema, pa rekoh da vidim kako biste vi digli kraljevacke gubitaske fabrike sa kolena i vratili narod u fabrike.
I ko je kriv za propast kraljevacke teske industrije?
Jeste stara vest, ali je aktuelna i odgovarajuca, bar mislim, a imam i vest od prosle godine koja kaze da je Magnohrom u stecaju.
Giganti kraljevačke teške industrije na kolenima http://www.blic.rs/vesti/srbija/gig...rije-na-kolenima/bp860lz#.WX2vwQsjWYg.twitter
Nenad Božović | 23. 01. 2013 - 02:00h
| Komentara: 9
Kraljevačka teška industrija, sa “Magnohromom” i Fabrikom vagona na čelu, držala je ceo grad. Samo u ove dve fabrike nekada je radilo preko 13.000 radnika. Ostalo ih je jedva 1.000. Ono što nisu uspele da unište sankcije, dokusurila je privatizacija.
Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
pin on pinterestshare it
“Magnohrom” spada u preduzeća koja su pretrpela jednu od najproblematičnijih privatizacija u Srbiji. Ugovor sa Mitalovim „Global stilom” raskinut je pre šest godina, ali je svetski gigant za sobom ostavio pustoš. Radnici su upropašćeni, a fabričke peći isečene.
Danas je “Magnohrom” firma u restrukturiranju sa nekih 300 zaposlenih, od kojih stotinak radi u rudnicima magnezita, sa platama koje ne prelaze minimalac.
Neće radnike iz propalih firmi
Na evidenciji Službe za zapošljavanje nalazi se 15.000 ljudi od kojih je skoro polovina starija od 40 godina. Poslodavci ne žele da ih uposle, uglavnom traže mlađe radnike, bez iskustva, jer se plaše Zakona o radu, iako su svesni sposobnosti i znanja koje poseduju ovakvi radnici.
- Najveći broj zaposlenih je u Fabrici elektrotermičkih proizvoda, gde radi polovina od ukupnog broja. Tender za njenu prodaju propao je prošle godine i nemamo informacije kada će biti raspisan novi. Fabrika vatrostalnih materijala je najbliža dobijanju strateškog partnera. Austrijski konzorcijum RHI veoma je zainteresovan za proizvodnju sinter magnezita, ali i za rudnike. Očekujemo da uskoro ponovo pokrenemo rotacionu peć za proizvodnju sinter magnezita, a u toku smo prikupljanja rude - kaže Đorđe Kosanović, zastupnik kapitala u “Magnohromu”, dodajući da ih država prošle godine nije subvencionisala.
Fabrika vagona je doživela sličnu sudbinu. Ukrajinska firma “Azov impeks” dovela je do potpunog uništenja ove fabrike. I Fabrika vagona je u postupku restrukturiranja, a trenutno zapošljava 780 radnika, čija je prosečna plata oko 30.000 dinara.
- Uglavnom popravljamo teretne vagone za „Železnice Srbije“. U toku je izrada i dva vagona - prototipa. Prvi je cisterna za naftu, a drugi za prevoz kontejnera. Krediti koji su nam odobreni iz Fonda za razvoj su spasli fabriku, a država nas nikada nije subvencionisala. Posle raskida privatizacije, nismo se pojavljivali na tenderu. Rok za rešavanje našeg statusa je polovina 2014. godine, ali mislim da nećemo čekati taj rok - kaže za “Blic” Boško Slavković, direktor Fabrike vagona.
Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
pin on pinterestshare it
Fabrika opruga Gibnjara, iako je u najbolja vremena zapošljavala oko 500 radnika, bila je ponos Kraljeva, a nije tajna da su plate u njoj i devedesetih godina bile duplo veće. Danas je opustošena nakon što ju je kupila austrijska “Stirija”.
Iako jedinstveni u regionu po proizvodnji gibnjeva i opruga, danas nemaju novca da kupe repromaterijal u većem obimu i zbog toga često propadaju poslovi za inostrano tržište. Država nijednom nije subvencionisala Gibnjaru, a ovih dana na naplatu stužu krediti uzeti iz Fonda za razvoj. Procenjuje se da će oni potpuno dotući ovu fabriku.
Novije
Magnohrom u stecaju http://www.kraljevo.biz/magnohrom-otiao-u-stecaj/l
I ko je kriv za propast kraljevacke teske industrije?
Jeste stara vest, ali je aktuelna i odgovarajuca, bar mislim, a imam i vest od prosle godine koja kaze da je Magnohrom u stecaju.
Giganti kraljevačke teške industrije na kolenima http://www.blic.rs/vesti/srbija/gig...rije-na-kolenima/bp860lz#.WX2vwQsjWYg.twitter
Nenad Božović | 23. 01. 2013 - 02:00h
| Komentara: 9
Kraljevačka teška industrija, sa “Magnohromom” i Fabrikom vagona na čelu, držala je ceo grad. Samo u ove dve fabrike nekada je radilo preko 13.000 radnika. Ostalo ih je jedva 1.000. Ono što nisu uspele da unište sankcije, dokusurila je privatizacija.
Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
Reparacija teretnog vagona u kraljevačkoj fabrici vagona
pin on pinterestshare it
“Magnohrom” spada u preduzeća koja su pretrpela jednu od najproblematičnijih privatizacija u Srbiji. Ugovor sa Mitalovim „Global stilom” raskinut je pre šest godina, ali je svetski gigant za sobom ostavio pustoš. Radnici su upropašćeni, a fabričke peći isečene.
Danas je “Magnohrom” firma u restrukturiranju sa nekih 300 zaposlenih, od kojih stotinak radi u rudnicima magnezita, sa platama koje ne prelaze minimalac.
Neće radnike iz propalih firmi
Na evidenciji Službe za zapošljavanje nalazi se 15.000 ljudi od kojih je skoro polovina starija od 40 godina. Poslodavci ne žele da ih uposle, uglavnom traže mlađe radnike, bez iskustva, jer se plaše Zakona o radu, iako su svesni sposobnosti i znanja koje poseduju ovakvi radnici.
- Najveći broj zaposlenih je u Fabrici elektrotermičkih proizvoda, gde radi polovina od ukupnog broja. Tender za njenu prodaju propao je prošle godine i nemamo informacije kada će biti raspisan novi. Fabrika vatrostalnih materijala je najbliža dobijanju strateškog partnera. Austrijski konzorcijum RHI veoma je zainteresovan za proizvodnju sinter magnezita, ali i za rudnike. Očekujemo da uskoro ponovo pokrenemo rotacionu peć za proizvodnju sinter magnezita, a u toku smo prikupljanja rude - kaže Đorđe Kosanović, zastupnik kapitala u “Magnohromu”, dodajući da ih država prošle godine nije subvencionisala.
Fabrika vagona je doživela sličnu sudbinu. Ukrajinska firma “Azov impeks” dovela je do potpunog uništenja ove fabrike. I Fabrika vagona je u postupku restrukturiranja, a trenutno zapošljava 780 radnika, čija je prosečna plata oko 30.000 dinara.
- Uglavnom popravljamo teretne vagone za „Železnice Srbije“. U toku je izrada i dva vagona - prototipa. Prvi je cisterna za naftu, a drugi za prevoz kontejnera. Krediti koji su nam odobreni iz Fonda za razvoj su spasli fabriku, a država nas nikada nije subvencionisala. Posle raskida privatizacije, nismo se pojavljivali na tenderu. Rok za rešavanje našeg statusa je polovina 2014. godine, ali mislim da nećemo čekati taj rok - kaže za “Blic” Boško Slavković, direktor Fabrike vagona.
Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
Rotaciona peć - nekadašnje srce "Magnohroma"
pin on pinterestshare it
Fabrika opruga Gibnjara, iako je u najbolja vremena zapošljavala oko 500 radnika, bila je ponos Kraljeva, a nije tajna da su plate u njoj i devedesetih godina bile duplo veće. Danas je opustošena nakon što ju je kupila austrijska “Stirija”.
Iako jedinstveni u regionu po proizvodnji gibnjeva i opruga, danas nemaju novca da kupe repromaterijal u većem obimu i zbog toga često propadaju poslovi za inostrano tržište. Država nijednom nije subvencionisala Gibnjaru, a ovih dana na naplatu stužu krediti uzeti iz Fonda za razvoj. Procenjuje se da će oni potpuno dotući ovu fabriku.
Novije
Magnohrom u stecaju http://www.kraljevo.biz/magnohrom-otiao-u-stecaj/l
Poslednja izmena: