Ana Brnabiuć ipak imala prethodnicu.šta nas uči istorija ?

Gruban

Buduća legenda
Poruka
41.343
0403foto_wikipedia.jpg
http://www.danas.rs/politika.56.html?news_id=349094&title=Prethodnica+Ane+Brnabi%C4%87+Milka+Planinc
Site name

NOVOPolitikaDijalog
Redakcijski komentar
Kolumne
Lični stavovi
Reakcije
Društvo
Suočavanje
Doniraj danas
Rodna ravnopravnost
EkonomijaSvetSportKulturaScenaŽivotAutoITLjudiBeogradČitaoci
Pisma
Foto vesti
Dodatak Nedelja
Politika
Povodom osporavanja na društvenim mrežama da li Srbija dobija prvu premijerku u istoriji

Prethodnica Ane Brnabić Milka Planinc

* "Gvozdena ledi" na čelu savezne jugoslovenske vlade vodila politiku "velike štednje"

Na vest da će Ana Brnabić biti prva žena premijer u istoriji Srbije, mnogi su se na društvenim mrežama setili Milke Planinc, tvrdeći da nije tačno da ćemo dobiti prvu predsednicu vlade u istoriji.

6
Piše: Bojan Cvejić

Beograd 22. jun 2017. 12:00
Prethodnica Ane Brnabić Milka Planinc
Foto: Wikipedia

Milka Planinc, međutim, nije bila predsednica vlade Srbije, već tadašnje zajedničke države Jugoslavije. Bila je jedina žena na čelu Saveznog izvršnog veća Jugoslavije i tada prva premijerka neke socijalističke zemlje u istoriji.

Planinc, poreklom Hrvatica, postavljena na čelo SIV-a 1982. godine i, kako je pisao DŽon Lempi, republička rukovodstva verovatno nisu očekivala da će jedina žena u SIV biti strog predsednik. Ipak, ona će uskoro primorati grupu neodlučnih republičkih rukovodstava i skupštinskih delegata da se pošteno suoče sa alternativom koju je postavila dužnička kriza, a koja se već obrušila na jugoslovensko rukovodstvo u vreme kad je Milka Planinc preuzela kabinet.

Milka Planinc bila je premijerka države do 1986, a preminula je 2010. u 86. godini života. NJen mandat je značajan po donošenju Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije.

Rođena je u Drnišu 1924, a već se 1930. njena porodica seli u Split, gde je živela do 1947. U Drugom svetskom ratu pristupila je partizanima. Rat je završila kao komesar čete za vezu XI dalmatinske brigade i imala je čin poručnika. Na čelo Centralnog komiteta saveza komunista Hrvatske došla je 1972. U susednoj Hrvatskoj, povodom vesti o smrti, mediji su te godine podsetili da je Milka Planinc ostala u sećanju kao "gvozdena ledi" na čelu savezne jugoslovenske vlade, koja je vodila politiku "velike štednje". Milka Planinc je, kada je stupila na posao u Beogradu, zbog devizne nelikvidnosti cele države uvela drastične restrikcije uvoza i deviznog odliva. Najčuvenije su bile mere zavođenja takse na izlazak iz Jugoslavije i vožnja po sistemu par - nepar na registracionim tablicama uz bonove na benzin, plus limitiranje korišćenja deviznih računa.

Kako je pisao nedeljnik Vreme, politika restrikcija Milke Planinc još tada je pretrpela žestoke kritike, i sa tadašnje liberalne strane, i iz tabora komunističkih konzervativaca. Liberalna, protržišna struja među jugoslovenskim ekonomistima tada je stalno naglašavala da se problemi proizvodnje ne mogu rešavati restrikcijama potrošnje i da je u jednoj siromašnoj zemlji i inflacija bolja od stagnacije koja neminovno prati politiku restrikcija. Tako je pokojni poznati jugoslovenski ekonomista Marjan Korošić ocenio da je program Milke Planinc iz 1982. godine promovisao ekonomsku politiku okrenutu zabranama i restrikcijama, punu naređenja, stezanja kaiša i besmislenih administrativnih mera. Ta politika, pisao je Korošić, "bila je i ostala okrenuta investicijama, a ne akumulaciji; bavi se uvozom, a ne izvozom; cenama, a ne dohocima; veruje planu, a ne tržištu; menja stope doprinosa i poreza, a ne način zadovoljenja javnih potreba; koristi se porezom na promet, a ne porezima na dohotke. Osnovno je da polazi od restrikcija potrošnje, kao da proizvodnja nije osnova sveg ekonomskog i društvenog zbivanja". Poslednjih desetak godina bila je privezana uz invalidska kolica te je retko izlazila napolje i istupala u javnosti.

Na pitanje da li joj je žao što se Jugoslavija raspala, u jednom intervjuu je rekla da u jednu ruku jeste jer je to bila dobra ideja, ali da joj nije žao kada vidi što se dogodilo. "Ustav iz 1974. godine radili smo razmišljajući i svesno i podsvesno o tome da tu državu treba pripremati za raspad, ali ne onakav krvavi koji je sledio. Znam što govorim jer sam ja pisala mnoge amandmane i predloge za taj Ustav, vodeći računa upravo o tome", rekla je Planinc.
 
Poslednja izmena:
Још једна паралела између те 2 жене је што су обе селе на премијерску позицију када су економије и оне и ове државе практично распаднуте, а дугови су превазишли вредност реалног БДП-а и могућност сервисирања.

Другим речима Југославија је те године практично банкротирала, баш као и Србија сада, али се политичким муљавинама то крило и онда и сада.
 
Ta je Milka zavila u crno ekonomiju države.

Није је она завила, већ покојник који спава већ неколико деценија на отетом имању на Дедињу у Београду, она је само добила незахвалну улогу да чупа вруће кестење из ватре
 
0403foto_wikipedia.jpg
http://www.danas.rs/politika.56.html?news_id=349094&title=Prethodnica+Ane+Brnabi%C4%87+Milka+Planinc
Site name

NOVOPolitikaDijalog
Redakcijski komentar
Kolumne
Lični stavovi
Reakcije
Društvo
Suočavanje
Doniraj danas
Rodna ravnopravnost
EkonomijaSvetSportKulturaScenaŽivotAutoITLjudiBeogradČitaoci
Pisma
Foto vesti
Dodatak Nedelja
Politika
Povodom osporavanja na društvenim mrežama da li Srbija dobija prvu premijerku u istoriji

Prethodnica Ane Brnabić Milka Planinc

* "Gvozdena ledi" na čelu savezne jugoslovenske vlade vodila politiku "velike štednje"

Na vest da će Ana Brnabić biti prva žena premijer u istoriji Srbije, mnogi su se na društvenim mrežama setili Milke Planinc, tvrdeći da nije tačno da ćemo dobiti prvu predsednicu vlade u istoriji.

6
Piše: Bojan Cvejić

Beograd 22. jun 2017. 12:00
Prethodnica Ane Brnabić Milka Planinc
Foto: Wikipedia

Milka Planinc, međutim, nije bila predsednica vlade Srbije, već tadašnje zajedničke države Jugoslavije. Bila je jedina žena na čelu Saveznog izvršnog veća Jugoslavije i tada prva premijerka neke socijalističke zemlje u istoriji.

Planinc, poreklom Hrvatica, postavljena na čelo SIV-a 1982. godine i, kako je pisao DŽon Lempi, republička rukovodstva verovatno nisu očekivala da će jedina žena u SIV biti strog predsednik. Ipak, ona će uskoro primorati grupu neodlučnih republičkih rukovodstava i skupštinskih delegata da se pošteno suoče sa alternativom koju je postavila dužnička kriza, a koja se već obrušila na jugoslovensko rukovodstvo u vreme kad je Milka Planinc preuzela kabinet.

Milka Planinc bila je premijerka države do 1986, a preminula je 2010. u 86. godini života. NJen mandat je značajan po donošenju Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije.

Rođena je u Drnišu 1924, a već se 1930. njena porodica seli u Split, gde je živela do 1947. U Drugom svetskom ratu pristupila je partizanima. Rat je završila kao komesar čete za vezu XI dalmatinske brigade i imala je čin poručnika. Na čelo Centralnog komiteta saveza komunista Hrvatske došla je 1972. U susednoj Hrvatskoj, povodom vesti o smrti, mediji su te godine podsetili da je Milka Planinc ostala u sećanju kao "gvozdena ledi" na čelu savezne jugoslovenske vlade, koja je vodila politiku "velike štednje". Milka Planinc je, kada je stupila na posao u Beogradu, zbog devizne nelikvidnosti cele države uvela drastične restrikcije uvoza i deviznog odliva. Najčuvenije su bile mere zavođenja takse na izlazak iz Jugoslavije i vožnja po sistemu par - nepar na registracionim tablicama uz bonove na benzin, plus limitiranje korišćenja deviznih računa.

Kako je pisao nedeljnik Vreme, politika restrikcija Milke Planinc još tada je pretrpela žestoke kritike, i sa tadašnje liberalne strane, i iz tabora komunističkih konzervativaca. Liberalna, protržišna struja među jugoslovenskim ekonomistima tada je stalno naglašavala da se problemi proizvodnje ne mogu rešavati restrikcijama potrošnje i da je u jednoj siromašnoj zemlji i inflacija bolja od stagnacije koja neminovno prati politiku restrikcija. Tako je pokojni poznati jugoslovenski ekonomista Marjan Korošić ocenio da je program Milke Planinc iz 1982. godine promovisao ekonomsku politiku okrenutu zabranama i restrikcijama, punu naređenja, stezanja kaiša i besmislenih administrativnih mera. Ta politika, pisao je Korošić, "bila je i ostala okrenuta investicijama, a ne akumulaciji; bavi se uvozom, a ne izvozom; cenama, a ne dohocima; veruje planu, a ne tržištu; menja stope doprinosa i poreza, a ne način zadovoljenja javnih potreba; koristi se porezom na promet, a ne porezima na dohotke. Osnovno je da polazi od restrikcija potrošnje, kao da proizvodnja nije osnova sveg ekonomskog i društvenog zbivanja". Poslednjih desetak godina bila je privezana uz invalidska kolica te je retko izlazila napolje i istupala u javnosti.

Na pitanje da li joj je žao što se Jugoslavija raspala, u jednom intervjuu je rekla da u jednu ruku jeste jer je to bila dobra ideja, ali da joj nije žao kada vidi što se dogodilo. "Ustav iz 1974. godine radili smo razmišljajući i svesno i podsvesno o tome da tu državu treba pripremati za raspad, ali ne onakav krvavi koji je sledio. Znam što govorim jer sam ja pisala mnoge amandmane i predloge za taj Ustav, vodeći računa upravo o tome", rekla je Planinc.


:rtfm:


Toliko o tome "Ko je hteo da rasturi exYu" ...!
 
Na pitanje da li joj je žao što se Jugoslavija raspala, u jednom intervjuu je rekla da u jednu ruku jeste jer je to bila dobra ideja, ali da joj nije žao kada vidi što se dogodilo. "Ustav iz 1974. godine radili smo razmišljajući i svesno i podsvesno o tome da tu državu treba pripremati za raspad, ali ne onakav krvavi koji je sledio. Znam što govorim jer sam ja pisala mnoge amandmane i predloge za taj Ustav, vodeći računa upravo o tome", rekla je Planinc.

ово је дивно! антологијска изјава.

и онда кажу како су СФРЈ растуриле стране силе.
 
ово је дивно! антологијска изјава.

и онда кажу како су СФРЈ растуриле стране силе.

Наравно да кажу S&W, јер би и даље да избегну чак и разговоре, а комоли одговорнст за политику који су еихови предходници водили, а волели би и они да воде, али овом приликом у Србији.
Сетимо се да је везано за Милку Планинц у то врреме стигао из Хрватске виц који каже да она није рођења у Дрнишу, него у Нишу, а да оно "др" префикс који је отела од Савке.
 
Није је она завила, већ покојник који спава већ неколико деценија на отетом имању на Дедињу у Београду, она је само добила незахвалну улогу да чупа вруће кестење из ватре


Vama je Tito kriv za kisu, impotenciju, ustajanje na levu nogu...
 
Vama je Tito kriv za kisu, impotenciju, ustajanje na levu nogu...

Дедињски покојник се немилице задуживао и оставио огроман дуг и банкротство у наследство баш тој другој госпођи из теме која се помиње као претходница ове данашње.

Дакле тај чије је име мрско за поменути јесте крив између осталог и за ово што сам рекао. Не кривим га за импотенцију јер је хвала богу немам, млад сам за то, а ви за вашу потражите одговор у апотеци
 
Дедињски покојник се немилице задуживао и оставио огроман дуг и банкротство у наследство баш тој другој госпођи из теме која се помиње као претходница ове данашње.

Дакле тај чије је име мрско за поменути јесте крив између осталог и за ово што сам рекао. Не кривим га за импотенцију јер је хвала богу немам, млад сам за то, а ви за вашу потражите одговор у апотеци



Dobro recimo zaduzivao se, zaduzuje se i Amerika, Rusija pa sta. Bitna razlika je ta sto su se gradila preduzeca iz kog su se krediti vracali, ali tesko to dopire do nekih.
 
Dobro recimo zaduzivao se, zaduzuje se i Amerika, Rusija pa sta. Bitna razlika je ta sto su se gradila preduzeca iz kog su se krediti vracali, ali tesko to dopire do nekih.


Какво црно враћање кредита ?

Па шта је банкрот него немогућност сервисирања дугова, другим речима ондашња држава се задуживала више него што је из текуће производње могла да отплати и ту се може повући паралела са овом садашњом.

Како су се градиле те фабрике ? Као животни споменици локалних комуниста без циља и анализе, само ај да се гради нешто ради градње.

И где се пласирао производ из тих фабрика које су се градиле ? Само на тржишта бивших комунистичких држава која су се упокојила у међувремену и то кроз разне бартер аранжмане и у сиромашне афричке државе које нису биле у стању да плате то што им се "продавало". Да би се лакше разумело ни са једног тржишта нисмо добијали новац за оно што се тамо пласирало.

На развијена тржишта на којима се и правио новац није се могло ни присмрдити, на прсте једне руке се могу набројати производи који су стизали до тамо.
 

Back
Top