Da, ali po toj metodi su nastajale prve reči, od onomatopeje zvukova koje su ljudi proizvodili. I homo neandertalis je mogao da proizvodi glasove sličnog raspona kao i moderni čovek, a čak se kod ostalih današnjih primata može primetiti određena vrsta govora, ne toliko tečnog jer nemaju dovoljno razvijene glasnice.
Ne po toj metodi nije nastala nijedna riječ. Ni pašče se ne kaže AV nego pašče, ni za kravu se ne kaže MU nego krava. Onomatopeja je sistem za ispiranje mozgova male đece da se uvedu u odgovarajuće misaone matrice. Sva živa stvorenja imaju nekakvu vrst jezika. Ljudi se uporedo koriste sa nekoliko jezika i to nije nikakav problem. Ti jezici su jezik gestova, mirisa, feromona (Nesvjesni nivo), slikovnih znakova (saobraćajnih, logotiova, grbova, zastava, ...) ...
Nijedan od tih jezika nije smisleni jezik za iskazivanje viših duhovnih procesa.
Samo je ljudski jezik sposoban za to, zato je morao biti urođen stvoren istovremeno kad i ljudska vrsta i od tad se samo degradira.
Teško, morao ga je neko roditi, nije se iz jajeta izlegao.
Naravno kao što su teorije o evolutivnom razvoju jezika (koji je zapravo devolucija) besmislica tako su teorije o evolutivnom nastanku čovjeka besmislica. Zamisli što je prije nastalo palčevi na nogama ili rukama? vjerovatno svi zajedno i odjednom jer u odnosu na predačku vrstu primjerci sa deško deformisanim palčevima (ljudskim palčevima) ne bi pretekli ni mjesec dana. Ili što misliš što je prije nastalo jezik (organ) koji je sposoban da oblikuje glasove ili glasne žice? Pa vjer ovatno istovremeno mada tako deško unakažen primjerak ne bi opstao ni mjesec dana. I tako redom za svaku fizičku karakteristilku ljudskog tijela zar ne?
Zar nije potpuno prirodno da su se sve te promjene odigrale odjednom i da je ljudska vrsta nastala odjednom jer je jedino na taj način mogla opstati kao vrsta. Kad se pojavi kritični broj jedinki koje mogu obezbijediti stabilan produćetak vrste tad vrsta i nastaje, a ne pojavom jedinki. Svaka jedinka izolovana u mnoštvu drugih vrsta ne može opstaniuti pa je moralo nastati kritični broj jedinki koje obezbjeđuju uspješan nastavak vrste. Koja je predačka vrsta uopšte nije bitno a kako postoje priče kojima se može i povjerovati kako su pojedina plemena nastala od različitih životinja nije nemoguće da su predačke vrste različite. Najzad mehanizmi nastanka vrsta su nam potpuno nepoznati jednako kao i mehanizmi promjene genetskog koda koji omogućava nasatanak novih vrsta. Što se tiče toga ličimo kao slijpce koji tumaraju po nepoznatom gradu nesvjesni opasnosti i blagodeti nove sredine u kojoj smo se nšli.
Dobro i da se uzme ta pretpostavka, malo je neshvtljivo da imamo crteže i figure od pre 30.000-40.000 godina a da nema tako starih zapisa.
Čak da se uzmu vinčansko, kinesko ili klinasto proto pismo može se stići najdalje do nekih 6000-8000 godina pre nove ere. Što je opet dosta ranije od mezoameričkih pisama.
Pa ne čini mi se nimalo vjerovatno da je neki čovjek slikao nešto po stijeni i onda zapisao imena ljudi koje je naslikao. Imena su tajna i ona se ne smiju ostavljati na svakom mjestu (tako su ljudi razmišljali u svom početku) a moguće je da su neke izolovane grupe degradirale prije od ostaka ljudi i pozaboravljale sve.
Zar su američki rebusi toliko stari? Zar sve civilizacije u Ameici nijesu zapravo unazad koji milenijum, mlađe od Rima?
Ja bih pre rekao da je to razvitak ljudske rase. A de se sa njom razvijaju jezik i pismo.
Može se tako reći ako se nazadak fizičkih i umnih moći prosječnog čovjeka smatra napretkom. Današnji čovjek je na žalost blijeda slika nekadašnjeg savršenog čovjeka, fizički spremnog za preživljavanje u mnogo grđim uslovima i umno nedostižnog pronalazača svega i svačega od alatki i oružja do filozofije i umjetnosti. Današnji čovjek je nažalost samo blijeda slika nekadašnjeg gorostasnog stvorenja sremnog i kadrog podvizima i u inžinjerskim i naučnim poduhvatima pa do duhovnih postignuća do danas neprevaziđenim.
Manje-više da iz feničanskog.
Evo uporednog razvitka pisama iz feničanskog, na bliskoistočna pisma bez vokala(abdžad) i evropska sa vokalima.
Pa ako je vinčansko starije koji milenijum onda je i feničansko iz njega a i vinčasko je iz nekog prauzora. Ta slova su danas grdna i eko razumljiva jer su zapisivana na grdnoj podlozi. Zamisli koje je bogatstvo boja i oblika bilo na prastarim zapisima azbuke kad su divlji obeznanjeni ljudi zapanjeni njihovom ljepotom svo vrijeme pokušavali imitirati ih.
Neki dokaz tome ? Slikovna pisma predhode slogovnim i slovnim.
Pa zar fonetska pisma nijesu sama po sebi razumljiva, i mala djeca bi se uz malo pažnje vrlo brzo snašla u njihovom čitanju. Slikovna pisma imaju namjenu da sakriju što je na njima napisano, informacije su nedostupne javnosti i dodtupne samo uskom krugu znalaca. Slikovna pima su imala isključivo vjersku upotrebu.
Koje ? Egipatski hieroglifi se ponašaju i kao slikovno pismo i kao abdžad. A ako misliš na demotsko ono se javlja tek kasnije kao uprošćena verzija hieroglifa.
Pa da.
Mezoamerička pisma se javljaju tek oko 1000 godina pne. u kulturi Olmeka.
Iz njega se razvilo nekoliko različitih pisama, i sva su mešavina slikovnog i slogovnog pisma.
Pa da slikovno pismo to i kažem.
Pismo je imalo svoj put preko slika pretočenih u piktograme, dalje uproštenih u logograme koji su svedeni na slova.
Ovo što ti govoriš je nekakva naučna fantastika.
Nije naravno jer nikakve svrhe za piltogramima nije bilo da bi se iz njih razvilo pismo. Najprije je nastalo fonetsko pismo i ono je do danas takvo kakvo je. Potreba sa sličicama i uprošćenim sličicama je potreba za sakrivanjem.
