Događaji dana
ICTY skida oznaku tajnosti s dokumenata sa suđenja Miloševiću?
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) razmotrit će zahtjev za skidanje oznake tajnosti sa spisa suđenja Slobodanu Miloševiću.
Odluka Fausta Pocara, predsjednika ICTY-ja, o razmatranju zahtjeva ne otkriva pojedinosti o dokumentima za koje je glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte 25. travnja zatražila da odsad budu dostupni javnosti, navodi francuska agencija.
Obaviješteni izvori ICTY-ja tvrde da je Del Ponte zahtjev za skidanje oznake tajnosti podnijela nakon što su je pojedini mediji i bivši suradnici optužili da je surađivala s vlastima u Beogradu. Prema tim tvrdnjama, Del Ponte je s vlastima u Beogradu navodno dogovorila da oni mogu Međunarodnom sudu pravde (ICJ) podnijeti nepotpune dokumente u procesu Bosne i Hercegovine koja je Srbiju tužila za genocid.
Bivši haaški tužitelj Geoffrey Nice također je ustvrdio da se Del Ponte 2003. godine suglasila da dokumenti koje Beograd preda sudu ostanu tajnom.
Države redovito traže da pojedini dokumenti koje predaju sudu ostanu djelomice ili čak potpuno tajni za javnost, a takav zahtjev pravdaju državnom tajnom.
Bivši tužitelj Nice je zaključio da su nepotpuni dokumenti koje je Beograd predao ICJ-u spriječili suce toga suda da dobiju cjelovitu sliku o genocidu pa je ICJ 26. veljače presudio da je počinjen genocid nad 8000 Bosnjaka u Srebrenici, ali nije Srbiju optužio kao počinitelja.
Del Ponte se branila od optužbi tvrdnjom da je ICJ zaseban sud koji nema veze s ICTY-jem. Osim toga je ustvrdila da su suci Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju, a ne tužiteljstvo, osobe koji odlučuju o tajnosti dokaza.
Međunarodni sud pravde je u veljači presudio po tužbi koju je BiH podnijela protiv Srbije 1993. godine. U presudi stoji da Srbija nije odgovorna za genocid u BiH tijekom rata od 1992. do 1995., ali u presudi stoji da Beograd nije učinio dovoljno da ga spriječi. Otkako je ICJ donio presudu, brojni promatrači ističu da bi sud odlučio drukčije da je Beograd pružio sudu cjelovite dokumente koji bi trebali otkriti povezanost srbijanske vojske i vojske bosanskih Srba te dokazati izravnu odgovornost Beograda. Pred ICJ-em Hrvatska također tuži Srbiju za zločin genocida tijekom rata. (H)
KOMENTARI
ICTY skida oznaku tajnosti s dokumenata sa suđenja Miloševiću?
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) razmotrit će zahtjev za skidanje oznake tajnosti sa spisa suđenja Slobodanu Miloševiću.
Odluka Fausta Pocara, predsjednika ICTY-ja, o razmatranju zahtjeva ne otkriva pojedinosti o dokumentima za koje je glavna haaška tužiteljica Carla Del Ponte 25. travnja zatražila da odsad budu dostupni javnosti, navodi francuska agencija.
Obaviješteni izvori ICTY-ja tvrde da je Del Ponte zahtjev za skidanje oznake tajnosti podnijela nakon što su je pojedini mediji i bivši suradnici optužili da je surađivala s vlastima u Beogradu. Prema tim tvrdnjama, Del Ponte je s vlastima u Beogradu navodno dogovorila da oni mogu Međunarodnom sudu pravde (ICJ) podnijeti nepotpune dokumente u procesu Bosne i Hercegovine koja je Srbiju tužila za genocid.
Bivši haaški tužitelj Geoffrey Nice također je ustvrdio da se Del Ponte 2003. godine suglasila da dokumenti koje Beograd preda sudu ostanu tajnom.
Države redovito traže da pojedini dokumenti koje predaju sudu ostanu djelomice ili čak potpuno tajni za javnost, a takav zahtjev pravdaju državnom tajnom.
Bivši tužitelj Nice je zaključio da su nepotpuni dokumenti koje je Beograd predao ICJ-u spriječili suce toga suda da dobiju cjelovitu sliku o genocidu pa je ICJ 26. veljače presudio da je počinjen genocid nad 8000 Bosnjaka u Srebrenici, ali nije Srbiju optužio kao počinitelja.
Del Ponte se branila od optužbi tvrdnjom da je ICJ zaseban sud koji nema veze s ICTY-jem. Osim toga je ustvrdila da su suci Haaškog suda za bivšu Jugoslaviju, a ne tužiteljstvo, osobe koji odlučuju o tajnosti dokaza.
Međunarodni sud pravde je u veljači presudio po tužbi koju je BiH podnijela protiv Srbije 1993. godine. U presudi stoji da Srbija nije odgovorna za genocid u BiH tijekom rata od 1992. do 1995., ali u presudi stoji da Beograd nije učinio dovoljno da ga spriječi. Otkako je ICJ donio presudu, brojni promatrači ističu da bi sud odlučio drukčije da je Beograd pružio sudu cjelovite dokumente koji bi trebali otkriti povezanost srbijanske vojske i vojske bosanskih Srba te dokazati izravnu odgovornost Beograda. Pred ICJ-em Hrvatska također tuži Srbiju za zločin genocida tijekom rata. (H)
KOMENTARI
