Nedavni sadržaj od Sven87

  1. S

    Antički Makedonci (helenski identitet i ostalo)

    Izvin'te. Dupli tekst. Samo da provalim kako se briše. 1. Nisam baš siguran da je reč o ''čitavom Balkanu''. Na 162./163. strani knjige ''Balkanski svetovi'' od Trajana Stojanovića, Beograd 1997., piše sledeće: «Seobe su, nadalje, mogle dovesti i do spajanja delimično romanizovanih...
  2. S

    Antički Makedonci (helenski identitet i ostalo)

    Emil Benvenist ''Rečnik indoevropskih ustanova'', Novi Sad 2002., original iz 1969. Pariz, dopunske napomene: A. Loma ; 25., 27./28. strana: «Treća glava: ''Probaton'' i homerska privreda: Sažetak. – Tvrdi se da termin načinjen u grčkom jeziku próbaton označava sitnu stoku, odatle ''ovcu''...
  3. S

    Antički Makedonci (helenski identitet i ostalo)

    Kod Emila Benvenista (''Rečnik indoevropskih ustanova'', Novi Sad 2002., original iz 1969. Pariz, dopunske napomene: A. Loma) u tabeli grananja indoevropskih jezika grčki se deli na jonskoatički (jonski i atički koji su dali ''kojnu'' od koje je novogrčki), mikenski (arkadski, kiparski...
  4. S

    Antički Makedonci (helenski identitet i ostalo)

    Upoređivanje Garašanina sa tekstom Branislava Stefanoskog je mogućno ali nije i zadovoljavajuće iz jednostavnog razloga što Garašanin na više mesta iznosi sumnju da je stepen razvijenosti tadašnje arheologije mogao pomoći razjašnjenju nekih pitanja kulturno-istorijskog stanovišta. Ako sam...
  5. S

    Antički Makedonci (helenski identitet i ostalo)

    Na http://www.rastko.rs/arheologija/dgarasanin-bronza.html (Dr Draga Garašanin ''Bronzano doba Srbije'', tekst iz kataloga izložbe "Bronzano doba Srbije", Narodni muzej, Beograd, 1972.) ukratko su predočene neke teze o složenoj etnogenezi Indoevropljana prilikom kretanja iz Pomoravlja ka jugu...
Back
Top