dragon x
Buduća legenda
- Poruka
- 46.096
Autorska.
Nedavno je veliku zbrku i pometnju izazvala jedna žena u BiH i 2% većem entitetu FBiH time što je naglas izgovorila istinu o tome kako su Srbi preglasani i kako je zanemareno njihovo pravo glasa te kako su HDZ i SDA zapravo bile odlučne da započnu krvavi rat i sukobe u BiH.
Evo teksta koji sam kopirao a ovome treba dodati kako je skupštinsko zasjedanje kada su Srbi napustili Skupštinu BiH nastavljeno mimo Pravilnika o radu Skupštine BiH jer je presjedavajući Momčilo Krajišnik zaključio zasjedanje. Muslimanski i hrvatski poslanici nisu napustili salu nego su izglasali promjenu Poslovnika o radu i nastavili zasjedanje.
https://www.politika.rs/sr/articles/amp/594410
https://www.visocki.info/ranije-izj...vog-oca-mehu-basica-odgovorila-miri-lazovicu/
Tekst profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. Sabine Silajdžić
1. Mart - Dan nezavisnosti BiH "Historijske okolnosti i činjenice koje su prethodile ratu"
Preambula
Davne '92. godine, mjesec januar-februar, na jednoj od sjednica proširenog Vijeća Bošnjačkih intelektualaca, jedan od nazočnih postavio je pitanje: "Ako dobro shvatam, zalažete se za gradjansku državu, u kojoj bi glasove kupile NACIONALNE stranke, a vlast formirala najbrojnija nacija, silom brojeva. Prostom logikom, pobjednik izbora bi uvijek bila nacionalna stranka sa najvecom populacijom i njen 'koalicioni' narod!? O kakvoj građanskoj državi 'vi' zapravo govorite!? Odista, ne razumijem!" Tišina. Muk! Šta djeca znaju o zavičaju! Dodatno ih priupita:"Dakle, ako sam dobro shvatio, vi ste odlučni za ideju nezavisne, suverene GRAĐANSKE Bosne i Hercegovine, spremni ući u rat, iako bi to nedvojbeno značilo da se borite protiv GRAĐANA te iste DRŽAVE, protiv Srba koji u toj zemlji odvajkada žive!?"
Tad su uslijedile 'paljbe' ostrašćenih nacionalista, o kojim radije ne bih da govorim! U nedostatku logike, u nedostatku prostog rezoniranja zdravog uma, ljudi često posezaju za argumentom 'grlatog' magarca koji riče! Pomenuta pitanja, postavio je moj pokojni otac, prof. dr Meho Bašić. Tada je obnašao funkciju predsjednika Ekonomskog savjeta SDP BiH i člana Predsjedništva istoimene stranke. Tih mjeseci kući se vraćao kasno, shrvan bolom, tugom, nevjericom, usljed svijesti da nedostaje snage razuma, razumijevanja političkog realiteta, ali na koncu i dobre volje da se učini sve, baš sve 'Samo da rata ne bude!' On je tih sumornih noći plakao, unaprijed oplakao 100 000 mrtvih, prema njegovom 'skromnoj' procjeni.
Za one kojima i dalje ostaje nejasno, šta im je moj otac želio poručiti tih večeri, sumiraću kroz postavku o propitivanju moralnog integriteta i o političkom kredibilitetu onih koji su zagovarali građansku BiH, aludirajući tada na napore SDA za ostvarenje sna o građanskoj BiH. Da podsjetim, SDA je prva, ikad registrovana nacionalna stranka u BiH, članice (međunarodnog) Kongresa islamske organizacije, stranka na čijem čelu je bio čovjek koji je svojedobno 'inspiraciju' za vlastiti politički angažman tražio u Islamskoj revoluciji '79 godine!? Pored pomenutog, pokojni otac im je sugerirao da razmisle šta čine, - da u ovoj zemlji žive i drugi narodi, čiju političku volju ne smiju i ne mogu ignorirati. Upravo to se i desilo!
O srpskom nacionalizmu, nacional-šovinizmu koji je prevladavao tih godina zna se mnogo. Oni ga nisu krili. Nego, ko su ovi što su pod izlikom građanske BiH, stvarali političke uvjete prevlasti jednog naroda u BiH. O njima, se, čini se, mnogo manje zna. Zapravo zna se jedna istina, unutar koje se, stranci SDA pripisuje slava borbe za građansku BiH! Pripisuje im se svetost, kroz paradigmu mirotvoraca i pravednika. Da li je odista bilo tako? U nastavku govorim detaljnije o historijskim okolnostima i činjenicama koje se vezuju za 1.mart - Odluku o Referendumu i proglašenje nezavisnosti RBIH. Pa da počnem!
1. Lisabonski proces - mirovni pregovori za spasenje BiH
Nakon priznanja nezavisnosti RSLO i RHR od strane EZ u jan. '92, i intenziviranjem sukoba u Hrvatskoj, EZ je bila odlučna posvetiti punu pažnju pregovorima o postizanju mirovnog riješenja za nezavisnost BiH. Nastavak pregovora predvodio je H. Cutillero u okvirima Konferencije o Yugoslaviji, ranije predvođene Lordom Karingtonom. Pregovori su vođeni u više navrata 14. i 15. februara, 21. i 22. februara , zatim 7. , 18. i 30. marta. Prvi principi dogovaranja i uređenja ustavnog poretka utvrđeni su u Lisabonu, pa je tako ovaj posrednički mirovni poduhvat nazvan Lisabonski proces (Lisabonska konferencija). Mirovni proces je bio uvjetovan:
i) pristankom na očuvanje granica BIH, dakle očuvanje teritorijalnog integriteta BiH,
ii) ali i riješenja o unutarnjem uređenju koje je prihvatljivo za sve tri zajednice. Potonje se odnosilo na uvažavanje prava na samo-opredjeljenje sve tri zajednice, koje je podrazumijevalo prava na političku i kulturnu autonomiju sva tri naroda u okvirima nezavisne države BIH.
Drugim riječima nezavisnost i samostalnost BiH je bila uvjetovana podjelom BiH na teritorijalno-administrativne jedince! Pomenuti princip o ustrojstvu BiH, reflektirao je ranije izneseno stajalište Banditereve komisije, kojim se- pravo na 'samo-opredjeljenje' vezuje za 'formalna' prava jednog naroda na autonomiju, ali unutar granica jedne države. Pomenuto stajalište Banditereve komisije je u duhu, iako 'ograničenog', u praksi dočim uobičajenog tumačenja povelje UN-a, s namjerom da se u stvarnosti preveniraju moguće fragmentacije država, na države manjih ethnonacionalnih skupina. (Napomena: Banditerova Komisija, oformljena od Evropske zajednice (EZ) u decembru mjesecu '91 godine, sa namjerom da nakon propalih političkih procesa i mirovnih pregovora predvođenih Lordom Karingtonom za mirno riješenje exYu, ipak razmatra pravnu osnovanost zahtjeva Republika SFRJ, ali i 'nacija' za samoopredjeljene. Bila je stava da pravo na samo-opredjeljenje (eng.self determination) koje treba biti garantovano svim narodima SFRJ, odnosno ethnonacionalnim skupinama nužno ne implicira pravo na državu. Međutim polemike i rasprave o tome kome pripada nasljedstvo suverenosti dal' naciji u smislu državljanstva, ili naciji u smislu ethnosa i narodnosti, nikad nije do kraja razriješeno. Isto i danas 'mori' pravne filozofe i experte međunarodnog prava. Shodno ovoj Komisiji, samo su Slovenija i Makedonija dobile saglasnost za nezavisnost, predale su zahtjev i RHR i RBiH.)
Sve u svemu, važno je znati da su se u okvirima Lisabonske deklaracije, još u feb '92, usvojili principi uređenja NEZAVISNE i SUVERENE Republike BiH. Konkretno koncenzusom predstavnika sva tri naroda, Cutiller je prvotno izdejstvovao načelnu saglasnost na temelje principe budućeg ustavnog uređenja BiH od kojih, ključni čine:
•BiH će ostati u okvirima sadašnjih granica
•ustavno uređenje će se bazirati na teritorijalnoj podjeli, koja će uključivati nekoliko entiteta razgraničenih na ethnonacionalnom principu,
• centralizirano uređenje države BiH - vlada na državnom nivou zadržava pune nadležnosti u pogledu vanjske politike, ekonomije, energetike, infrastrukture
•EZ ostaje odlučna da posreduje pregovorima, i daje punu podršku riješenju na bazi dogovora sve tri zajednice.
Dva dana kasnije lideri sve tri nacionalne stranke su izrazili zadovoljstvo postignutim kompromisom o principima budućeg ustavnog ustrojstva BiH i izrazili spremnost da tragaju za prihvatljivim riješenjem, na tragu ethno-nacionalne reorganizacije BiH ethnosa. Zvanična i zajednička izjava iz Brisela nedvojbeno je ukazivala spremnost na, i " ...duboku privrženost mirnom i trajnom rješenju o budućem ustavnom uređenju o kojem još nije pstignuta saglasnost". Nastavak pregovora u Briselu, početkom marta, završio je bez konačnog dogovora, sa 'uvjetnom' podrškom i bez konačne saglasnosti SDS-a. Ipak uz ogromne diplomatske napore EZ, 18. Marta u Sarajevu je u okvirima 5. runde pregovora, Cutillero dobio i zvaničnu pisanu saglasnost, svih 'predstavnika naroda', i tada je zvanično postignut i potpisan Sporazum - Izjava o principima za novo ustavno uređenje BiH!
Napori Cutillera su, od strane EZ, ocijenjeni kao iznimno uspješni, iako su lideri sve tri vodeće parlamentarne stranke imali vlastita i 'različita' tumačenja usaglašenih principa. Konačno od strane EZ data je puna podrška nastavku pregovora i iznalaženju konačnog riješenja unutarnjeg uređenja nezavisne suverene republike BiH. Vrijedi napomenuti da je u sklopu gore pomenute Izjave, 30. marta u Briselu usvojen i Aneks o 'ljudskim pravima' koji je predvidio i nezavisne institucije i međunarodnu (EZ) misiju i arbitražu za pitanja zaštite ljudskih prava. Dodatno predviđena je i radna grupa pod palicom EZ koja bi predano radila na prijedlozima i usaglašavanjima stavova u vezi sa teritorijalnim jedinicama (entitetima) u sastavu BiH. Metodologija teritorijalnih razgraničenja za formiranje konstitutivnih jedinica (entiteta) bili su zasnovani na ethnonacionalnom principu, ali i drugim kriterijima (ekonomski, geografski, kulturni, vjerski).
Nedavno je veliku zbrku i pometnju izazvala jedna žena u BiH i 2% većem entitetu FBiH time što je naglas izgovorila istinu o tome kako su Srbi preglasani i kako je zanemareno njihovo pravo glasa te kako su HDZ i SDA zapravo bile odlučne da započnu krvavi rat i sukobe u BiH.
Evo teksta koji sam kopirao a ovome treba dodati kako je skupštinsko zasjedanje kada su Srbi napustili Skupštinu BiH nastavljeno mimo Pravilnika o radu Skupštine BiH jer je presjedavajući Momčilo Krajišnik zaključio zasjedanje. Muslimanski i hrvatski poslanici nisu napustili salu nego su izglasali promjenu Poslovnika o radu i nastavili zasjedanje.
https://www.politika.rs/sr/articles/amp/594410
https://www.visocki.info/ranije-izj...vog-oca-mehu-basica-odgovorila-miri-lazovicu/
Tekst profesorice Ekonomskog fakulteta u Sarajevu prof. Sabine Silajdžić
1. Mart - Dan nezavisnosti BiH "Historijske okolnosti i činjenice koje su prethodile ratu"
Preambula
Davne '92. godine, mjesec januar-februar, na jednoj od sjednica proširenog Vijeća Bošnjačkih intelektualaca, jedan od nazočnih postavio je pitanje: "Ako dobro shvatam, zalažete se za gradjansku državu, u kojoj bi glasove kupile NACIONALNE stranke, a vlast formirala najbrojnija nacija, silom brojeva. Prostom logikom, pobjednik izbora bi uvijek bila nacionalna stranka sa najvecom populacijom i njen 'koalicioni' narod!? O kakvoj građanskoj državi 'vi' zapravo govorite!? Odista, ne razumijem!" Tišina. Muk! Šta djeca znaju o zavičaju! Dodatno ih priupita:"Dakle, ako sam dobro shvatio, vi ste odlučni za ideju nezavisne, suverene GRAĐANSKE Bosne i Hercegovine, spremni ući u rat, iako bi to nedvojbeno značilo da se borite protiv GRAĐANA te iste DRŽAVE, protiv Srba koji u toj zemlji odvajkada žive!?"
Tad su uslijedile 'paljbe' ostrašćenih nacionalista, o kojim radije ne bih da govorim! U nedostatku logike, u nedostatku prostog rezoniranja zdravog uma, ljudi često posezaju za argumentom 'grlatog' magarca koji riče! Pomenuta pitanja, postavio je moj pokojni otac, prof. dr Meho Bašić. Tada je obnašao funkciju predsjednika Ekonomskog savjeta SDP BiH i člana Predsjedništva istoimene stranke. Tih mjeseci kući se vraćao kasno, shrvan bolom, tugom, nevjericom, usljed svijesti da nedostaje snage razuma, razumijevanja političkog realiteta, ali na koncu i dobre volje da se učini sve, baš sve 'Samo da rata ne bude!' On je tih sumornih noći plakao, unaprijed oplakao 100 000 mrtvih, prema njegovom 'skromnoj' procjeni.
Za one kojima i dalje ostaje nejasno, šta im je moj otac želio poručiti tih večeri, sumiraću kroz postavku o propitivanju moralnog integriteta i o političkom kredibilitetu onih koji su zagovarali građansku BiH, aludirajući tada na napore SDA za ostvarenje sna o građanskoj BiH. Da podsjetim, SDA je prva, ikad registrovana nacionalna stranka u BiH, članice (međunarodnog) Kongresa islamske organizacije, stranka na čijem čelu je bio čovjek koji je svojedobno 'inspiraciju' za vlastiti politički angažman tražio u Islamskoj revoluciji '79 godine!? Pored pomenutog, pokojni otac im je sugerirao da razmisle šta čine, - da u ovoj zemlji žive i drugi narodi, čiju političku volju ne smiju i ne mogu ignorirati. Upravo to se i desilo!
O srpskom nacionalizmu, nacional-šovinizmu koji je prevladavao tih godina zna se mnogo. Oni ga nisu krili. Nego, ko su ovi što su pod izlikom građanske BiH, stvarali političke uvjete prevlasti jednog naroda u BiH. O njima, se, čini se, mnogo manje zna. Zapravo zna se jedna istina, unutar koje se, stranci SDA pripisuje slava borbe za građansku BiH! Pripisuje im se svetost, kroz paradigmu mirotvoraca i pravednika. Da li je odista bilo tako? U nastavku govorim detaljnije o historijskim okolnostima i činjenicama koje se vezuju za 1.mart - Odluku o Referendumu i proglašenje nezavisnosti RBIH. Pa da počnem!
1. Lisabonski proces - mirovni pregovori za spasenje BiH
Nakon priznanja nezavisnosti RSLO i RHR od strane EZ u jan. '92, i intenziviranjem sukoba u Hrvatskoj, EZ je bila odlučna posvetiti punu pažnju pregovorima o postizanju mirovnog riješenja za nezavisnost BiH. Nastavak pregovora predvodio je H. Cutillero u okvirima Konferencije o Yugoslaviji, ranije predvođene Lordom Karingtonom. Pregovori su vođeni u više navrata 14. i 15. februara, 21. i 22. februara , zatim 7. , 18. i 30. marta. Prvi principi dogovaranja i uređenja ustavnog poretka utvrđeni su u Lisabonu, pa je tako ovaj posrednički mirovni poduhvat nazvan Lisabonski proces (Lisabonska konferencija). Mirovni proces je bio uvjetovan:
i) pristankom na očuvanje granica BIH, dakle očuvanje teritorijalnog integriteta BiH,
ii) ali i riješenja o unutarnjem uređenju koje je prihvatljivo za sve tri zajednice. Potonje se odnosilo na uvažavanje prava na samo-opredjeljenje sve tri zajednice, koje je podrazumijevalo prava na političku i kulturnu autonomiju sva tri naroda u okvirima nezavisne države BIH.
Drugim riječima nezavisnost i samostalnost BiH je bila uvjetovana podjelom BiH na teritorijalno-administrativne jedince! Pomenuti princip o ustrojstvu BiH, reflektirao je ranije izneseno stajalište Banditereve komisije, kojim se- pravo na 'samo-opredjeljenje' vezuje za 'formalna' prava jednog naroda na autonomiju, ali unutar granica jedne države. Pomenuto stajalište Banditereve komisije je u duhu, iako 'ograničenog', u praksi dočim uobičajenog tumačenja povelje UN-a, s namjerom da se u stvarnosti preveniraju moguće fragmentacije država, na države manjih ethnonacionalnih skupina. (Napomena: Banditerova Komisija, oformljena od Evropske zajednice (EZ) u decembru mjesecu '91 godine, sa namjerom da nakon propalih političkih procesa i mirovnih pregovora predvođenih Lordom Karingtonom za mirno riješenje exYu, ipak razmatra pravnu osnovanost zahtjeva Republika SFRJ, ali i 'nacija' za samoopredjeljene. Bila je stava da pravo na samo-opredjeljenje (eng.self determination) koje treba biti garantovano svim narodima SFRJ, odnosno ethnonacionalnim skupinama nužno ne implicira pravo na državu. Međutim polemike i rasprave o tome kome pripada nasljedstvo suverenosti dal' naciji u smislu državljanstva, ili naciji u smislu ethnosa i narodnosti, nikad nije do kraja razriješeno. Isto i danas 'mori' pravne filozofe i experte međunarodnog prava. Shodno ovoj Komisiji, samo su Slovenija i Makedonija dobile saglasnost za nezavisnost, predale su zahtjev i RHR i RBiH.)
Sve u svemu, važno je znati da su se u okvirima Lisabonske deklaracije, još u feb '92, usvojili principi uređenja NEZAVISNE i SUVERENE Republike BiH. Konkretno koncenzusom predstavnika sva tri naroda, Cutiller je prvotno izdejstvovao načelnu saglasnost na temelje principe budućeg ustavnog uređenja BiH od kojih, ključni čine:
•BiH će ostati u okvirima sadašnjih granica
•ustavno uređenje će se bazirati na teritorijalnoj podjeli, koja će uključivati nekoliko entiteta razgraničenih na ethnonacionalnom principu,
• centralizirano uređenje države BiH - vlada na državnom nivou zadržava pune nadležnosti u pogledu vanjske politike, ekonomije, energetike, infrastrukture
•EZ ostaje odlučna da posreduje pregovorima, i daje punu podršku riješenju na bazi dogovora sve tri zajednice.
Dva dana kasnije lideri sve tri nacionalne stranke su izrazili zadovoljstvo postignutim kompromisom o principima budućeg ustavnog ustrojstva BiH i izrazili spremnost da tragaju za prihvatljivim riješenjem, na tragu ethno-nacionalne reorganizacije BiH ethnosa. Zvanična i zajednička izjava iz Brisela nedvojbeno je ukazivala spremnost na, i " ...duboku privrženost mirnom i trajnom rješenju o budućem ustavnom uređenju o kojem još nije pstignuta saglasnost". Nastavak pregovora u Briselu, početkom marta, završio je bez konačnog dogovora, sa 'uvjetnom' podrškom i bez konačne saglasnosti SDS-a. Ipak uz ogromne diplomatske napore EZ, 18. Marta u Sarajevu je u okvirima 5. runde pregovora, Cutillero dobio i zvaničnu pisanu saglasnost, svih 'predstavnika naroda', i tada je zvanično postignut i potpisan Sporazum - Izjava o principima za novo ustavno uređenje BiH!
Napori Cutillera su, od strane EZ, ocijenjeni kao iznimno uspješni, iako su lideri sve tri vodeće parlamentarne stranke imali vlastita i 'različita' tumačenja usaglašenih principa. Konačno od strane EZ data je puna podrška nastavku pregovora i iznalaženju konačnog riješenja unutarnjeg uređenja nezavisne suverene republike BiH. Vrijedi napomenuti da je u sklopu gore pomenute Izjave, 30. marta u Briselu usvojen i Aneks o 'ljudskim pravima' koji je predvidio i nezavisne institucije i međunarodnu (EZ) misiju i arbitražu za pitanja zaštite ljudskih prava. Dodatno predviđena je i radna grupa pod palicom EZ koja bi predano radila na prijedlozima i usaglašavanjima stavova u vezi sa teritorijalnim jedinicama (entitetima) u sastavu BiH. Metodologija teritorijalnih razgraničenja za formiranje konstitutivnih jedinica (entiteta) bili su zasnovani na ethnonacionalnom principu, ali i drugim kriterijima (ekonomski, geografski, kulturni, vjerski).
Poslednja izmena od moderatora:
