teistichki argument slobodne volje

postoji ateisticki argument slobodne volje koji glasi da ako postoji slobodna volja ne postoji sveznajuci bog, jer ako ako bog zna sve, ukljucujuci i buducnost, slobodna volje ne postoji, jer da bi se nesto znalo ono mora da postoji, tj. da bi bog znao buducnost, buducnost mora biti vec odredjena. mene ovakav argument nedodiruje, jer verujem da bog zna sve sto se ikad desilo i sto se desava, ali nezna sta ce se desiti, moze da pretpostavi (i to vrlo dobro- jer je savrseno bice), ali ne i da sa sigurnoscu zna sta ce se desiti, jer buducnost nije odredjena- upravo jer imamo slobodnu volju.

ali nije to tema, vec teisticki argument slobodne volje, a on kaze da ako postoji slobodna volja, onda mora da postoji bog. on krece od aksioma da slobodna volja postoji, tj. da imamo mogucnost da (u bilo kojoj meri) kontrolisemo svoje misli, i sistemom eliminacije (pokazujuci nemogucnost ateizma) pokazuje da bog postoji. eve ga:

1. L(ibertarijanizam) je tachan a D(eterminizam) je netachan

2. ako A(teizam) tachan, onda postoji samo materija (a ne i nematerijalne stvari- tipa bog i dusha), i samo priroda (a ne i natprirodne stvari- tipa bog i dusha).

3a. ja kao teista verujem da postoji dusha (koju je napravio bog kao natprirodni entitet) i da moja dusha [tj. "ja"] (koja je povezana sa mojim mozgom- da bi koristio ovo telo) razmishlja, i te misli se manifestuju kao fizichko-hemijski procesi u mom mozgu.

3b. ateista neveruje u dushu (jer je ona natprirodna), tako da mora da veruje da su ti fizichko-hemijski procesi u mozgu same misli, a ne samo manifestacija misli (kao shto ja verujem).

4. poshto je mozak samo parche materije, njegovo postojanje i funcionisanje je odredjeno prirodnim zakonima, kao i postojanje i funkcionisanje cele materije- chiji je mozak samo mali deo.

5. samim tim, ljudske misli su odredjene prirodnim zakonima, dakle, ispada da je D tachan; tj. da A implicira D

6. a poshto smo krenuli od aksioma da je L tachan a D netachan, samim tim je A netachan.

7. poshto je A(teizam) netachan, onda je T(eizam) tachan, tj. Bog postoji.

dakle, sazeto, ovaj argument kaze da ateizam implicira naturalizam /materijalizam (/fizikalizam) shto implicira determinizam, i da ako neko prihvata da postoji slobodna volja mora da prihvati i da postoji bog.

napomene:

tacka 1, prvo: D znaci da covek nemoze ni u kojoj meri da kontrolise svoje misli, i tacka 1 kaze da je to netacno.

tacka 1, drugo: ovo je argument za postojanje boga. debata da li slobodna volja postoji je druga tema, tako da joj nije mesto u ovoj raspravi.

tacka 1, trece: L i D se odnose iskljuchivo na prirodu misli i kontrolu istih (dakle, na postojanje lichnosti) a ne na odnos licnosti (misli) i spoljnog sveta, pa i samog tela- zato se kao opcija ne navodi kompatibilizam.

tacka 3a: nije deo dedukcije nego uvod i objasnjenje za 3b koji jeste deo same dedukcije.

tacka 3b: "postoje ateisti koji veruju u dusu". pa sta? postoje i sajentolozi. poenta je da je ateizam logicki nespojiv sa verovanjem u postojanje duse, jer je dusa natprirodan koncept. ateista ce teisti da kaze "daj mi dokaz da postoji bog- nemoguce je naucno dokazati da bog postoji", a postojanje duse moze da se naucno dokaze isto koliko i postojanje boga. tako da je ateista koji veruju dusu nedosledan, tj. "no true atheist".

tacka 5: zakoni prirode, zakoni sistema haoticnosti, nasumicnost- svi podrazumevaju D kada govorimo o coveku i njegovim mislima. slobodna volja moze da postoji samo ako postoji neko natprirodno "ja" koje razmislja, ako su moje misli odredjene prirodom, haoticnnoscu, ili nasumicnoscu, u sva tri slucaja ja nemam mogucnost da kontrolisem misli, sto je D.
 

Back
Top