Loengrin
Aktivan član
- Poruka
- 1.190
Nema nikakve sumnje da je Rihard Vagner najveći reformator klasične operske umetnosti.Polazeći od dostignuća svojih prethodnika,pre svega na nemačkom nacionalnom polju(Karla Marije fon Vebera u prvom redu),operu je podigao na najvišu umetničku razinu i sa pravom je ona pod njim (i njegovim velikim savremenikom i suparnikom Đuzepe Verdijem) doživela svoj poslednji i najveći vrhunac.Razvio ju je od romantične opere prve polovine XIX veka do himnične muzičke drame.
Dao je i veliki doprinos simfonijskoj muzici,proširivši značajno operski orkestar i dajući mu obeležja modernog simfonijskog orkestra.Tim dostignućem,napajali su se obilato njegovi veliki sledbenici,eminentni simfoničari Anton Brukner i Gustav Maler.U njegovim operama,radnja se prikazuje u prvom redu muzikom.Likovi u operama-muzičkim dramama,dobijaju više statičko,nego aktivno dramsko obeležje.Od ''Holanđanina Lutalice''(1843),pa do ''Parsifala''(1882),tekao je jedan zanimljiv umetnički,razvojni put.O njemu svedoči i velika Festivalska kuča u Bajrojtu,koja svakog leta okuplja eminentne dirigente i operske umetnike,na svojevrsnu smotru Vagnerovog operskog stvaralaštva.
Iznesimo sada naše pojedinačne utiske i analizirajmo pojedinačno Vagnerova operska dela.
Dao je i veliki doprinos simfonijskoj muzici,proširivši značajno operski orkestar i dajući mu obeležja modernog simfonijskog orkestra.Tim dostignućem,napajali su se obilato njegovi veliki sledbenici,eminentni simfoničari Anton Brukner i Gustav Maler.U njegovim operama,radnja se prikazuje u prvom redu muzikom.Likovi u operama-muzičkim dramama,dobijaju više statičko,nego aktivno dramsko obeležje.Od ''Holanđanina Lutalice''(1843),pa do ''Parsifala''(1882),tekao je jedan zanimljiv umetnički,razvojni put.O njemu svedoči i velika Festivalska kuča u Bajrojtu,koja svakog leta okuplja eminentne dirigente i operske umetnike,na svojevrsnu smotru Vagnerovog operskog stvaralaštva.
Iznesimo sada naše pojedinačne utiske i analizirajmo pojedinačno Vagnerova operska dela.