Relativnost energija referentnih sustava?

Šta se čudiš? Pa nisam studirao Fiziku.

Pa studirao si kazes elektrotehniku. Ukoliko ti nije poznato elektrotehnika je grana fizike a inache na prvoj godini tih studija se iz predmeta Osnovi elektrotehnike (po planu i programu koji se nije menjao decenijama) uchi se i teorija elektromagnetizma...te stvari ti kao diplomirani inzenjer elektrotehnike morash da imash u malom prstu - sto ocigledno nije sluchaj. Informishi se malo na strani, pogledaj koji su koncepti aktuelni (umesto da smishljash svoje koji ocigledno proizilaze iz krajnje i prosto-mehanickog poimanja) pa se vrati na pojashnjenje kokretnih ideja ako bude nejasnotja... ako ne ostatjesh najobichnija "inzenjerchina" kojoj je sve zadato empirijskim koeficijentima i sve ima SVOJU prostu suvu formulu... od velike slike ni rama.
 
Šta se čudiš? Pa nisam studirao Fiziku.
Pa? :dontunderstand:
Imao si fiziku tokom četiri godine osnovne škole, pa tokom bar tri godine srednje škole, a onda si stvari za koje pitaš učio iz bar tri predmeta na fakultetu. Malo li je? :dontunderstand:
A o matematici da i ne govorim. Matrični račun, sisteme diferencijalnih jednačina i kompleksnu integraciju bi morao da vidiš svaki put kada zatvoriš oči. :roll:

Ono što si ti jeste "crank" ili "crackpot" u stadijumu larve. Što se mene tiče sve tvoje teme proističu iz nepoznavanja fizike i na sve može da se stavi sledeći tekst.
1. Uvod

CrankItUp.jpg


A crank is defined as a man who cannot be turned.
– Nature, 8 Nov 1906, 25/2

Dobru ilustraciju problema kojim se bavi ovaj tekst možemo naći u anegdoti koju je na forumima starog Sezama jednom preneo Dejan Ristanović. Dejan je dugo bio urednik i dopisnik časopisa "Galaksija", koji je dugo bio jedan od retkih izvora informacija o nauci i tehnologiji; između ostalog, povremeno su bili prisutni kratki tekstovi o matematici, sa problemima i rešenjima.

Tako su jednom objavili matematički dokaz u vezi kvadrature kruga, i njene matematičke nemogućnosti.

Rezultat? Redakcija je primila gomilu besnih pisama od raznih "teoretičara" koji su imali svaki svoju ideju kako izvesti kvadraturu. Dejan je najveći broj njih ignorisao, ali je odlučio da odgovori jednom - čovek je po svemu izgledao veoma iskreno, a greška u njegovom "dokazu" je bila veoma jednostavna. Nakon odgovora, prošlo je nekoliko meseci, i Dejan je zaboravio na celu stvar...kada mu je odjednom stigao paket. U propratnom pismu, "teoretičar" mu je objasnio da je prethodna "ideja" bila samo "test"; čestitamo, Dejane, prošao si test, i sada mogu da ti pokažem moju pravu teoriju kvadrature kruga - koja se sastojala od debele gomile sitno ispisanih stranica teksta...

Ovo je standardna ilustracija ponašanja pseudonaučnog "krenka" - čoveka koji iskreno veruje da je neki aspekt "zvanične" nauke potpuno netačan, i da je on pronašao rešenje.

2626244907_a38d9299dd.jpg


U okviru ovog teksta, moj cilj je da obradim neke od poznatih karakteristika krenkova, situacije u kojima krenkovi mogu postati veoma važni u opštoj shemi događaja (proizvodeći dugoročnu, katastrofalnu štetu za društvo), i mehanizme kojima teorije krenkova prelaze u širu javnost.

Potrebno je dati jednu napomenu u vezi terminologije. Bitka između nauke i pseudonauke se mnogo duže vodi na engleskom govornom području nego na našem, što je možda najlepše vidljivo ako uporedimo terminologiju. U okviru engleskog, postoji čitav niz suptilno različitih naziva za pseudonaučnike. Recimo, pseudonaučnici iz oblasti fizičkih nauka se zovu "crank" (krenk, "obrtaljka", "čekrk", simbol za uvrnutost), ili za one koji su udaljeniji od stvarnosti, "crackpot" (krekpot, "napukla posuda"). Mnogi fizičari se bave "psihokeramikom", naukom o napuklim posudama, kao hobijem - analiza motivacije i ponašanja crackpota je beskonačno fascinantna oblast. Istovremeno, u medicini se pseudonaučni i natprirodni pristupi obično zovu "woo-woo" (vuvu), a ljudi koji ih zastupaju su "woomeisters".

U okviru srpskog jezika, na žalost, izbor reči je veoma ograničen - možemo da koristimo apstraktnu reč "pseudonaučnik", ili da pređemo na direktno uvredljive termine (budala, neznalica, itsl.). Radi distinkcije važnih termina u daljoj diskusiji (reč "pseudonaučnik" sadrži u sebi reč "naučnik" i otud ne nosi dovoljnu težinu), uvešću anglicizam "krenk" kao oznaku za pseudonaučnike. Ako neko ima predlog za bolji termin - javite! Ovaj termin ću koristiti univerzalno, da označim pseudonaučnike svih boja, oblika i veličina.


2. Opšte karakteristike krenkova.

Prosečnom čoveku fenomen krenkova može izgledati bezopasno ili nevažno. Međutim, krenkovi su veoma iritirajući faktor za mnoge naučnike (odeljenja za matematiku i fiziku dobijaju gomile krenk teorija, a krenkovi povremeno aktivno proganjaju profesore); a još važnije za opšte ljudsko društvo, krenkovi često predstavljaju (kao što će biti pokazano u daljem tekstu) izvor ili podršku mnogih veoma destruktivnih društvenih pokreta.

Otud, ne treba da nas čudi da je o psihologiji i ponašanju krenkova napisano mnogo knjiga, i urađeno dosta studija. Iz ove oblasti istraživanja, možemo da izvučemo neke osnovne zajedničke karakteristike krenkova (koje su praktično univerzalne):

1. Krenkovi precenjuju svoje znanje i sposobnosti, i potcenjuju znanje i sposobnosti eksperata na datom polju. U razgovoru sa stručnjacima, krenku nikada ne pada na pamet da on nešto nedovoljno razume; naprotiv, svi eksperti su propustili da primete problem koji je krenku očigledan.

2. Teorije krenkova uvek napadaju najosnovnije, centralne koncepte u nauci. Krenkovi nikada ne napadaju male probleme, već uvek pokušavaju da uzdrmaju temelje moderne nauke. Njihove teorije predlažu zamenu za teoriju relativiteta, drugačiju kosmologiju, novu strukturu atoma, novu ujedinjenu teoriju materije i energije, itsl. Čak i u slučaju krenkova koji se manje bave zastupanjem neke teorije nego što se bave napadima na postojeće (kategorija u koju spada većina kreacionista), predmet napada je uvek nešto centralno u nauci.

U skladu sa tačkom 1, krenku izgleda sasvim razumno da su svi eksperti slučajno propustili da primete problem koji obara centralnu teoriju njihove nauke iz samog temelja, iako je opis tog problema obično moguće objasniti i šestogodišnjem detetu.

3. Krenkovi retko priznaju bilo kakvu grešku u svojim stavovima ili računicama, bez obzira koliko ta greška bila trivijalna.

4. Krenkovi neprestano pričaju o svojim idejama, koristeći bilo koju mogućnost da počnu razgovor o njima. Istovremeno, krenk nije spreman da sluša ili razume šta bilo ko drugi govori. Iz ovog razloga, potrebna je velika upornost i strpljenje u razgovoru sa bilo kojim krenkom; razgovor često najvećim delom izgleda kao razgovor sa zidom. Iz ovoga sledi i izvod:

4a. Krenkovi ignorišu druge krenkove. Činjenica da hiljadu drugih krenkova daje potpuno drugačije "teorije" na istom polju nema nikakvog uticaja. Na kraju krajeva, krenk vidi da svi eksperti greše i da je samo njemu jasna istina; otud, uopšte nije začuđujuće što ima drugih ljudi koji greše na druge načine. (Primer ovoga imamo u duelu marko3/galet; Marku je jasno da Galetova hipoteza nije tačna, ali pritom zastupa balističku teoriju svetlosti, dok je Galetu očigledno da balistička teorija nije tačna, ali pritom zastupa svoju hipotezu bez pauze.)

Pored ovih osnovnih osobina, postoje i dodatne česte karakteristike koje se pojavljuju među krenkovima.

Stav o naučnoj literaturi je podeljen. Veliki deo krenkova je veoma slabo obrazovan, u kom slučaju su njihove teorije često ispunjene tvrdnjama da prethodno znanje ne samo što nije potrebno za nova otkrića, već da aktivno "truje mozak" protiv istine. Ovo je često praćeno verom u razne teorije zavere. Drugi krenkovi imaju težnju da preuveličavaju svoje kredencijale i lična postignuća, ili uzimaju neko postignuće u nepovezanoj grani kao dokaz da je njihova naučna teorija ozbiljna (po ovom principu imamo, recimo, više desetina zubara koji su potpisnici "Discovery Institute" peticije protiv evolucije, kao "stručnjaci").

Krenkovi retko poseduju realno razumevanje oblasti koju napadaju. Diskusija sa praktično bilo kojim krenkom ubrzo pokaže da krenk veoma slabo poznaje oblast protiv koje se bori, ili teoriju koju pokušava da obori. U ređim slučajevima kada krenk poseduje relativno dobro generalno znanje oblasti, on ne poznaje finije distinkcije ili rezultate koji su neophodni za pravilno razumevanje predmeta.

Posebno značajan u ovom smislu je problem udžbeničkog obrazovanja. Naime, među obrazovanijim krenkovima u oblasti fizike, skoro svi (preko 95%) su inženjeri; slično, među obrazovanijim krenkovima u biološkim naukama, skoro svi su zubari ili lekari. O čemu se ovde radi?

Uzmimo kao primer fizičke krenkove koji napadaju teoriju relativiteta. Najveći deo takvih napada je zasnovan na komentarima Majklson-Morli eksperimenta, ili analizama obzervacija zakrivljenja svetlosti iz 1919-te godine. Silne stranice na Internetu su posvećene analizama raznih mogućih grešaka u ovim eksperimentama, i alternativnim interpretacijama koji logički mogu da se uklope u njih. Naravno, ovi eksperimenti su potpuno nebitni za današnju fiziku, ali se skoro uvek nalaze u udžbenicima radi najjednostavnijeg mogućeg objašnjenja. Pošto je krenk naučio sve što zna o fizici upravo iz udžbenika, bez poznavanja moderne fizičke literature ili novijih eksperimenata, ovo mu izgleda kao sasvim razumna meta; krenk onda ozbiljno misli da niko nikada nije proverio ove rezultate tokom zadnjih sto godina, i da nikakvih daljih eksperimenata nije bilo.

Krenk teorije su uvek jednostavnije i intuitivnije. Alternative teoriji relativnosti uvek zaobilaze neintuitivne rezultate, kao što je dilatacija vremena (ovi rezultati se čak uzimaju kao dokaz da osnovna teorija nije tačna, ignorišući činjenicu da se u stvari radi o uspešnom predviđanju obzerviranih rezultata). Takođe, tenzorni račun, teorija polja, i ostala kompleksna matematika prosto nestaje; u krenk teorijama, sve u univerzumu može da se objasni osnovnim integralnim računom ili (mnogo češće) osnovnom algebrom.

Možemo primetiti da su skoro svi krenkovi muškarci. Iz nekog razloga (ovde nemam čak ni hipotezu, u stvari, zašto je tako) žene su česte među pratiocima i vernicima u krenk teorije, ali su veoma retko na čelu takvih ideja. Konačno, mnogi krenkovi pokazuju izraženo smanjenu sposobnost razumevanja humora, pogotovo u vezi teorije o kojoj razgovaraju.
 
Pročitajte i ostale poruke koje slede za tom (garantujem vam dobro smejanje):
3. Psihološka podloga krenk fenomena
4. Zbog čega su krenkovi važni, i zašto ih ne možemo (uvek) ignorisati?
Antivakcionizam
5. Kada krenkovi postaju kritični
Ili sledeći tekstovi o ovom fenomenu, koji tako lepo opisuju tvoj lik i delo:
How I found glaring errors in Einstein's calculations
Crank Theories

E, sada, svakako mi se može zameriti da sam preoštro reagovao i da je možda bilo bolje da objasnim prvo osnove fizike korisniku fosilvaso, itd.
Prvo, ja časove naplaćujem.
Drugo, on je stadijumu larve. Da probamo sa šok-terapijom i pokažemo mu kako izgleda faza ka kojoj se razvija. Možda, ako svi mi, uključujući i njega budemo imali zrnce sreće i zrnce pameti, shvati da je ipak potrebno shvatiti osnovu pre nego što se krene dalje.
 
Pročitajte i ostale poruke koje slede za tom (garantujem vam dobro smejanje):
3. Psihološka podloga krenk fenomena
4. Zbog čega su krenkovi važni, i zašto ih ne možemo (uvek) ignorisati?
Antivakcionizam
5. Kada krenkovi postaju kritični
Ili sledeći tekstovi o ovom fenomenu, koji tako lepo opisuju tvoj lik i delo:
How I found glaring errors in Einstein's calculations
Crank Theories

E, sada, svakako mi se može zameriti da sam preoštro reagovao i da je možda bilo bolje da objasnim prvo osnove fizike korisniku fosilvaso, itd.
Prvo, ja časove naplaćujem.
Drugo, on je stadijumu larve. Da probamo sa šok-terapijom i pokažemo mu kako izgleda faza ka kojoj se razvija. Možda, ako svi mi, uključujući i njega budemo imali zrnce sreće i zrnce pameti, shvati da je ipak potrebno shvatiti osnovu pre nego što se krene dalje.

citat sa jednog linka:
Kao završnu tačku na ovaj tekst, vredi istaknuti jedan osnovni princip. Borba protiv krenkova je besmislena, i ulaganje truda u njihovo "preobraćanje" je gubljenje vremena i energije. Cilj je uvek sprečavanje daljeg širenja njihovih pseudonaučnih ideja, i sprečavanje da one dostignu kritičnu tačku širenja u javnost.
-----------------------------
Autor ovoga teksta bi kod Staljina visoko dogurao!:hahaha:
Jeste probali borbu protiv krenkova naučnim činjenicama? Ili se ovakvi pamfleti šire kada nema naučnih prigovora?
 
Autor ovoga teksta bi kod Staljina visoko dogurao!:hahaha:
Jeste probali borbu protiv krenkova naučnim činjenicama? Ili se ovakvi pamfleti šire kada nema naučnih prigovora?

Izgleda da se prihvatanje nauchnih chinjenica od strane skeptika kakav si ti mozhe smatrati njenom najrigoroznijom i konachnom eksperimentalnom potvrdom :P

A kada jedna nauchna cinjenica iznesena ovde zaista za tebe postaje nauchna chinjenica? Problem nije u njihovom iznoshenju vec o tvom upornom odbijanju da ih prihvatish kao chinjenice. Otkud u suprotnom tvoje uporno odbijanje da prihvatish zakon o odrzanju energije koji je najchvrshtji temelj fizike ili recimo obijanje da prihvatish besmislenost apsolutnih referentnih sistema ili konstantno revidiranje nekih fizichkih pojmova da bi bili u skladu sa tvojim trenutnim potrebama za lakshe objashnjenje neke svoje nedoumice? I zasto nisi ni na jedno pitanje odgovorio ne-kontrapitanjem vec elaboratom tvog vidjenja stvari?

Dok god se nesto ne promeni u tom smislu kod tebe sve ove teme nece se baviti sustinom problema onako kako bi se moglo o njoj prichati vec konstantnom a jalovom bitkom za definisanja osnovnih polaznih tachaka za prichu - koje bi trebalo da budu manje-vishe usaglashene - jer inache ne govorimo o istim pojmovima, istim pojavama, velicinama i sl... Npr. ne mozemo da prichamo o zakonu ochuvanja energije koja je i oduvek bila skalar a kod tebe "mozda" vektor koju negde uzimash u obzir a negde jok; o fotonima koji su kod tebe shareni klikeri
koji se opisuju zakonima Njutnove mehanike a ne kvanti elektromagnetnog polja opisani kvantnom elektrodinamikom i sl...

Nishta lichno, bez uvrede...
 
Isto tako, po njemu može biti materija ili energija. Ako nije materija onda je energija, a ima vektor brzine....

O cemu pricas covece ? :confused:
Foton je elektomagnetni talas iz vidljivog dela spektra . Osnovna karakteristika elektromagnetnog talasa koje bi trebalo i osmaci da znaju jeste da je EM talas dualne prirode , odnosno da ima i cesticnu i talasnu prirodu odnosno ponasa se i kao cestica (ima svoju masu, brzinu, impuls) i kao talas (talasna duzina, frekfencija oscilovanja, ....) . Jel i dalje pokusavas da mi dokazes da je Ek vektorska velicina ili kako ? :think:
 
Isto tako, po njemu može biti materija ili energija. Ako nije materija onda je energija, a ima vektor brzine....

fosilvaso, da li ti je poznato da su materija (mada korektan termin koji bi trebalo da upotrebish je supstancija) i energija samo razliciti oblici jedne te iste stvari (za koju postoji termin a koji ti pogresno upotrebljavash: materija)? Granica izmedju onoga sto mi dozivljavamo kao nesto supstancijalno od onoga sto je cisto energetsko je na kvantnom nivou zamutjena do nerazlikovanja. Evkivalent tog dualiteta supstancije i energije su i korpuskularnost i talasnost cestica (korpuskularnost->supstancija : talasnost->energija). Foton kao kvant elektromagnetnog polja je dualne "talasno-korpuskularne" prirode (ali nemoj pogresno da shvatish: svi kvanti "necega" su takvi). Od toga na koji nacin ga - uslovno receno - isprovocirash (kakvoj ga interakciji podvrgavas) foton (elektron, proton, neutrino,...) on ce pokazati ili svoj talasni ili cestichni karakter... To talasno svojstvo se ne vidi u ogromnim ansamblima cestica (tj. makroskopskim objektima tipa auto, kutja, pos'o...) ali je vrlo primetno u mikroskopskim objektima.

Proguglaj bre malo ako te vishe interesuje zapanjitjesh (daj bozhe!) se koliko su tvoje predstave o tome nemashtovite...
 
Naplaćuješ li i konstruktivne odgovore na forumu, ili ih ne daješ, ili?
Dajem ih kada ima svrhe. Na primer, moja prethodna poruka je bila dovoljno konstruktivna da na osnovu tvoje reakcije na nju revidiram svoju ocenu tebe - izgleda da si prešao u stadijum izleglog crank-a.



citat sa jednog linka:
Kao završnu tačku na ovaj tekst, vredi istaknuti jedan osnovni princip. Borba protiv krenkova je besmislena, i ulaganje truda u njihovo "preobraćanje" je gubljenje vremena i energije. Cilj je uvek sprečavanje daljeg širenja njihovih pseudonaučnih ideja, i sprečavanje da one dostignu kritičnu tačku širenja u javnost.
-----------------------------
Autor ovoga teksta bi kod Staljina visoko dogurao!:hahaha:
Jeste probali borbu protiv krenkova naučnim činjenicama? Ili se ovakvi pamfleti šire kada nema naučnih prigovora?
E, vidiš... ovo m i govori da imaš problem konceptualnog razumevanja teksta.
Reč je o tome da je besmisleno pokušavati crank-a dozvati pameti i nauci, jer je reč o slučajevima koji se u tolikoj meri emocionalno investiraju u svoje ideje, da nisu sposobni za racionalno i kritičko preispitivanje svojih ideja.
Jasno u tekstu stoji da je cilj sprečavanje širenja pseudonaučnih ideja, a to se upravo čini iznošenjem naučnih činjenica. Problem je što su crank-ovi potpuno nezainteresovani za iste.
 
Ako govorish o onim tvojim teoretisanjima za koje postujesh linkove: treba li obarati svaku napisanu recenicu ili je dovoljno pomenuti kljuchne tachke na kojima ti se slama svaka dalja pricha? A takvih sugestija si imao na vagone... :P

Neke sugestije su uzimane u obzir, stranice su dorađivane, na jednoj još uvek stoji napomena o pogreškama, nije došla na red za reviziju....
 

Back
Top