Писани извори на интернету и литература

[korkanj]

Наставак са следећег поста.

Rimokatolička crkva - popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Krmpote-Vodice
Krnica
Kršan
Krstatice
Krug
Kruševo
Kukljica
Kukuljanovo
Kuna
Kunić
Kunić Ribnički
Kupinec
Kutina
Kutjevo
Kuželj
Kuzminec
Labin
Labinci
Ladislav
Lagosta
Lanišće (Buzet)
Lasinja
Ledenice
Legrad
Lepoglava
Lešće (na Dobri)
Leskovac-Barilovićki
Letinac
Lič
Lički Novi
Lički Osik
Lički Ribnik
Linardići
Lipa
Lipice
Lipnik
Lipovljani
Lisac
Ližnjan
Ljubač
Ljubešćica
Lobor
Lokve
Lokvičić
Lombarda
Lonja
Lopar
Lopatinec
Lopud
Lovas
Lovran
Lovreć
Ložišća
Lubenice
Luč
Ludbreg
Ludbreg, Sv. Juraj u Trnju
Ludina
Luka (Zaprešić)
Luka Šipanska
Lukač
Lukoran
Lukovo
Lupoglav
Lupoglav (Pazin)
Mače
Macinec
Mačkovac
Mahično
Maja
Majkovi
Makar
Makarska
Mala Gorica
Mali Iž
Mali Lošinj
Mali Raven
Mali Ston
Mandalina
Maranovići
Marčana
Margečan
Marija Bistrica
Marija Gorica
Marina (Trogir)
Marjanci
Markuševec
Martijanec
Martinšćica
Martinska Ves
Martinski
Maruševec
Maslinica
Materada
Mađarevo
Medovdolac
Medulin
Medviđa
Metković
Međurić
Miholec
Miholjanec
Mihovljan
Miklouš
Milna
Mirca
Mirlović Zagora
Mlini
Mokošica
Molat
Molve
Moravče
Mošćenice
Motičina
Mravince
Mrcine
Mrežnica
Mrkopalj
Mundanije
Mursko Središće
Murter
Murvica (Brač)
Murvica (Zadar)
Nahodište Dubrovnik
Nahodište Split
Nart Savski
Našice
Natkrižovljan
Nedelišće
Nedešćina
Neorić
Nepoznata (Sjeverna Dalmaci)
Nerežišća
Nevest
Nevinac
Neviđane
Nin
Noršić Selo
Nova Bukovica
Nova Gradiška
Nova Kapela
Nova Rača
Nova Vas (Poreč)
Novak
Novaki Motovunski
Novalja (Pag)
Novi Jankovci
Novi Vinodolski
Novi Vukovar
Novigrad
Novigrad Podravski
Novigrad na Dobri
Novska
Nuštar
Oborovo
Obrež (Zagreb-Novi Zagreb)
Obrovac
Odra, Sv. Jurja
Odvorci
Okić
Olib
Omiš
Omišalj (Krk)
Oprisavci
Oprtalj
Opuzen
Orah
Orahovica
Orašac
Orebić (Korčula)
Orehovec, Sv. Petar
Orehovica
Oriovac
Orlec
Orubica
Osekovo
Osijek
Osijek (Donji Grad)
Osijek (Gornji Grad)
Osijek (Tvrđa)
Ošlje
Osojnik (Ragusa)
Osor
Oštrc
Otočac
Otok (Sinj)
Otok (Vinkovci)
Otrić
Pag
Pakoštane
Pakrac
Palanjek
Pašman
Pazin
Perušic
Perušić Benkovački
Pešćenica
Petar u Šumi
Peteranec
Petlovác
Petračac
Petrčane
Petrijanec
Petrijevci
Petrinja
Petrovci
Petrovina
Petrovsko
Pile (Ragusa)
Piškorevci
Pitomača
Plemenitaš
Plešivica
Pleternica
Pločice
Plomin
Podaca
Podbablje
Podcrkavlje
Podgora (Makarska)
Podgorač
Podgrađe (Omiš)
Podjezerja
Podolje (Beli Manastir)
Podravska Moslavina
Podravske Sesvete
Podravski Podgajci
Podstene
Podturen
Podvinje
Pokupsko
Polača (Benkovac)
Poličnik
Poljana (Varaždin)
Polje Čepić
Poljica (Imotski)
Poljica (Krk)
Pomer
Pomorje
Ponikve
Popovac
Popovići (Benkovac)
Poreč (Poreč)
Posavski Podgajci
Posedarje
Postira
Potravlje
Povlja
Požega
Požeške Sesvete
Praputnjak
Predošćica
Pregrada
Preko
Prekrižje Plešivičko
Prelog
Prelošćica
Premantura
Premuda
Preseka
Presika (Labin)
Pribić
Pridraga
Pridvorje
Primošten
Prišlin
Pristeg
Privlaka
Prizna
Prkos
Promina
Prozor
Prozorje (Dugo Selo)
Prugovo
Prvić Luka
Prvić Šepurina
Pučišća
Pula
Punat
Punitovci
Pupnat
Pušća
Rab
Račinovci
Račišće
Radikovci
Radoboj
Radošić (Split)
Radošinovci
Radovin
Ragusavecchia
Rajevo Selo
Rajić
Rakalj
Rakotole
Rakovec
Ramljane
Rašćane Gornje
Rasinja
Rastević
Rava
Ravna Gora
Ražanac
Razne
Rečica
Remete
Remetinec
Resnik
Retfala (Osijek)
Retkovci-Prkovci
Ričice (Imotski)
Rijeka
Roč
Rodaljice
Rogoznica
Rokovci-Andrijaševci
Rovinj
Rovinjsko Selo
Rovišće
Rožat
Rozga
Rude
Runović
Rupe
Ruševo
Sali
Samarica
Samobor
Šandrovac (Bjelovar)
Šarengrad
Sarvaš
Savar
Savudrija
Šćitarjevo
Sela (kod Siska)
Selca (Brač)
Selce
Selina (Zadar)
Selnica (Čakovec)
Senj (Senj)
Senja, Sv. Juraj
Senjska Draga
Šestine
Sestrunj
Sesvete
Šibenik
Šibenik (Bolnica)
Šibenik, Sv. Benedikt
Šibenik, Sv. Duh
Šibenik, Sv. Grgur
Šibenik, Sv. Grizogon
Šibenik, Sv. Trojstvo
Šibenik-Dolac
Šibenik-Grad
Šibenik-Varoš
Sibinj
Sigetec
Sikirevci
Silba
Sinac
Sinj
Široka Kula
Sisak
Sisak, Sv. Križ
Šišan
Šišinec
Šiškovci
Šišljavić
Sitno
Sitno Gornje
Sitno-Sratok
Škabrnje
Skakavac
Škenderovci
Skitača, Sv. Lucija
Skradin
Škrip
Sladojevci
Slakovci
Slano
Slatina
Slavetić
Slavonski Brod
Slivnica
Slivno
Slivno Ravno
Šljivoševci
Slobodnica
Smeljci
Smilčić
Smiljan
Smokovljani
Smokvica
Soblinec (Cerje)
Sobotica
Sokričić
Soline (Zadar)
Soljani
Sopje
Sot (Serbia)
Sotin
Sovinjak
Špišić Bukovica
Split (Pokrajinska Bolnica)
Split, Sv. Dujma
Split-Bol Plokite
Split-Lučac
Split-Stari Grad
Split-Veli Varos
Splitska
Srednje Selo (Split)
Srinjine
Stajnica
Stankovci (Benkovac)
Stara Baška
Stara Gradiška
Stara Plošćica
Stari Grad (Hvar)
Stari Jankovci
Stari Mikanovci
Stari Pazin
Starigrad
Starigrad (Zadar)
Staro Čiče
Staro Petrovo Selo
Štefanje
Šterna
Štitar
Štivan
Štivica
Stobreč
Ston
Stravča
Stražeman
Štrigova
Studenci (Imotski)
Stupnik
Sućuraj
Suhodol
Suhopolje
Suhovare
Sukošan
Šumber
Šumeće
Sunja
Supetar
Supetarska Draga
Susak
Sutivan
Sutlanska Poljana
Sutomišćica
Suđurađ
Sv. Ilija
Sv. Ivanac
Sv. Jakov-Šiljevica
Sv. Marija na Muri
Sv. Martin pod Okićem
Sv. Nedjelja
Svetice
Svetvinčenat
Svibovec
Švica
Svilaj
Svinišće
Svinjarevci
Taborsko
Tar
Tenja (Osijek)
Tijarica
Tijesno
Tinj
Tinjan
Tkon
Tomašica
Topolje
Topolje (Beli Manastir)
Topolo
Topusko
Tordinci
Tovarnik
Tribalj
Tribanj-Kruščica
Tribunj
Trilj
Trnbusi
Trnjani
Trnovitica
Trogir
Trojstvo
Trpanj
Trsat (Rijeka)
Trstenik (Dubrovnik)
Trsteno
Tučepi
Tugare
Tuhelj
Turanj
Turjaci
Turke
Turnašica
Udbina
Ugljan
Unešić
Ustrine
Vabriga
Valpovo
Valtura
Valun
Varaždin, Sv. Nikola
Varaždin, Sv. Vid
Varaždinske Toplice
Vela Luka
Vele Mune
Veli Brgud
Veli Iž
Veli Lošinj
Veli Rat
Velika
Velika Cista
Velika Erpenja
Velika Gorica
Velika Kopanica
Velika Lovrećina
Veliki Bukovec (Ludbreg)
Veliki Grđevac
Veliko Brdo (Makarska)
Veliko Trgovišće
Veliškovci
Veprinac
Vetovo
Vid (Metković)
Vid Miholjice
Vidonje
Vidovec
Viduševac
Viganj
Viljevo
Vinagora
Vinica
Vinjani
Vinjerac
Vinkovci
Virje
Virovitica
Vis
Viškovo
Višnjica
Visoka
Visoko
Vitaljina
Vivodina
Vižinada
Vlašići
Voćin
Vodice (Šibenik)
Vojnić Sinjski
Voloder
Volosko (Opatija)
Vođinci
Vrana
Vranja
Vranjic
Vratišinecz
Vratnik
Vrbanj
Vrbanja
Vrbica
Vrbje
Vrbnik
Vrbovec
Vrgada
Vrgorac
Vrh
Vrhovac
Vrlika
Vrpolje
Vrpolje (Knin)
Vrpolje (Šibenik)
Vrsar
Vrsi
Vrtlinska
Vugrovec
Vukmanić
Vukovar
Žabno, Sv. Ivan
Zabok
Začretje
Zadar
Zadar, Military
Zadar, Sv. Šime
Zadar, Sv. Stošija
Zagorska Sela
Zagreb, Sv. Ivan
Zagreb, Sv. Marija
Zagreb, Sv. Marko
Zagreb, Sv. Petar
Zagvozd
Zajezda
Žakanje
Zakučac
Zanković
Zaostrog
Zapadna Plina
Zapruđe
Zapuntel
Zasiok
Zastražišće
Zaton
Zaton (Šibenik)
Završje Netretićka
Ždala
Zdenci
Ždrelac
Zelina
Zemunik
Žeževica
Živogošće
Zlarin
Zlatar
Zlopolje (Radunić, Hrvatska)
Zlosela
Zmajevac
Žman
Žminj
Zmino
Zrenj
Zrinski Topolovac
Žrnovnica
Žrnovo
Žuljana
Žumberak
Župa
Županja
Zuri
Zverinac (Zadar)
Zvoneće
Ðakovo
Ðelekovec
Ðurići
Ðurđ
Ðurđevac
Ðurđic (Križevci)

ŽIDOVSKA CRKVA - popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Čakovec
Cernik
Karlovac
Koprivnica
Ludbreg
Orahovica
Osijek
Pakrac
Peteranec
Podravska Slatina
Slavonska Požega
Slavonski Brod
Varaždin
Virovitica
Vukovar
Zagreb

Evangelička crkva - popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Brekinjska
Hrastovac
Podravska Slatina
Slavonski Brod
Uljanik
Zagreb

Reformska crkva - popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Kamenac
Karanac
Kneževi Vinogradi
Kopačevo
Korog
Kotlina (Beli Manastir)
Laslovo
Lug (Beli Manastir)
Osijek
Tordinci
Vardarac

Grkokatolička crkva - popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Baljke (Drniš)
Dišnik
Drage (Metlika)
Grabar
Kaniža
Kašt, Sv. Andrije Apostola
Kašt, Sv. Antuna Pustinjaka
Kričke (Drniš)
Križevci
Mrzlo Polje
Petrovci
Prgomelje
Pula
Sibinj
Sošice
Zagreb, Sv. Bazilija

Građanski popis Vencanih,Rodjenih i Umrlih

Spojler

Batina (Beli Manastir)
Bilje
Draž
Duboševica
Lug (Beli Manastir)
Podolje
Popovac (Beli Manastir)

VOJNI popis UMRLIH 1911-1919 god.

Spojler

Bjelovar
Bršadin
Karlovac
Koprivnica
Nepoznata
Nikšić (Crna Gora)
Osijek
Otočac
Pula
Slavonski Brod
Split
Stara Pazova (Srbija)
Stari Bar (Crna Gora)
Vodnjan
Vukovar
Zagreb
Zemun (Srbija)

 

[korkanj]

POPIS SANDŽAKA POŽEGA
1579. GODINE
DEFTER-i MUFASSAL·I LIVA-l POJEGA 987.

Područje istočne Hrvatske za vrijeme osmanske vlasti (od početka 16. do
kraja 17. stoljeća)

Spojler

Zemljopisnu i političku sliku jugoistočne Europe početkom 16. stoljeća zahvatilo
je osmansko osvajanje i njihovi sve jači prodori u srednju Europu. Osmanska se vlast do
16. stoljeća utvrdila sve do rijeka Dunava i Save. Nasuprot Osmanskom Carstvu stajalo
je hrvatsko-ugarsko kraljevstvo. No ono je tada bilo zahvaćeno slabom središnjom vlasti
vladara te regionalnim jačanjem feudalaca. Pad Beograda 1521. godine pod osmansku
vlast donekle je, ali nedovoljno, upozorio europske vladare na opasnost koja je zaprijetiJa
i srednjoj Europi. Porazom hrvatsko-ugarske vojske i pogibijom kralja Ludovika na
Mohačkom polju 1526. godine bio je Osmanlijama (Turcima) otvoren put do Budima i
omogućeno daljnje osvajanje, jer je poslije pogibije hrvatsko-ugarskog kralja država
ostala bez vladara pa se plemstvo i stanovništvo podijelilo na dvije strane: jedna je željeJa
za vladara kuću Habsburg (Ferdinanda), a druga, većinom ugarska, Ivana Zapolju.
Građanski rat i sukobi između pristalica kralja Ferdinanda i Ivana Zapolje omogućili su
Osmanlijama da do sredine 16. stoljeća osvoje više od polovice hrvatskog i ugarskog područja.
Poznato je da je osmanska vojska do kraja 16. stoljeća zaustavljena u daljnjim
osvajanjima na zapadu te se time i granica Osmanskog Carstva utvrdila u prostoru
između Drave i Save, nešto zapadnije od Virovitice i Čazme prema rijeci Ilovi i Savi do
Petrinje, Dubovca, Slunja, Drežnika, te do Zrmanje. Dakako, pod Turcima je bila i sva
Bosna i Hercegovina te istočna i središnja U g arska.
Područje istočne Hrvatske Osmanlije su osvajale od početka pa do sredine 16. stoljeća
-dakle pedesetak godina. Osijek je pao 1526. godine, Ivankovo, Đakovo, Gradiška, Brod,
Pleternica, Našice, Cernik i druga mjesta 1536. godine, 1537. godine pala je Požega i
Požeška kotlina, 1541. godine Našice, 1542. godine Orahovica, Slatina i Drenovac, 1543.
godine Valpovo, 1544. godine Kraljeva Velika, 1545. godine Moslavina i na kraju 1552. godine,
Virovitica te Čazma s okolicom. Tu su Osmanlije zaustavljeni te su osvajali područje
između rijeke Une, Korane i Kupe i tako se približili Sisku, Zagrebu i Varaždinu, glavnim
točkama na putu za Beč. Budući da su Osmanlije 1593. godine doživjele teške poraze kod
Siska, došlo je do prekretnice pri napadu osmanske vojske, koja od tog vremena brani osvojeno.
Konačno je sultan Ahmed I. bio prisiljen sklopiti mir s carem i kraljem Rudolfom I.
1606. godine na utoku rijeke Zitve u Dunav, uz načelo da svaka strana zadrži ono što je do
tada osvojila (uti possidetis). Granica između Hrvatske i Osmanskog Carstva išla je širokim
pojasom opustjelog područja i ničije zemlje te se nije mijenjala do kraja osmanske vladavine
(1687. godine) u Hrvatskoj.'

Upravna podjela Požeškog sandžaka

Spojler

Prije turskih osvajanja Slavonija je bila podijeljena na županije, kotare i općine. No,
ta podjela nije sasvim odgovarala osmanskom sustavu, kao što je bio slučaj u Bosni i Srbiji.
Osmanlije su osvojile Slavoniju u naponu svoje moći i kada su već izgradili svoj sustav
vlasti i uprave, primijenili su ga u Slavoniji i uveli sustav upravne podjele na sandžake, kadil
uke i nahije (prva polovica 16. stoljeća).
Osmanske su upravne jedinice redovito nastale u hrvatskim krajevima pretvaranjem
starih srednjovjekovnih županija u kadiluke i nahije. Ukoliko se kadiluci i nahije
nisu nazivali po imenima starih županija, one se skoro uvijek nazivaju po imenu glavne
utvrde ili prema glavnom naselju u toj županiji. Osim redovnih nahija, postojale su i tzv.
vlaške (stočarske) nahije. To su bile stare geografske (zemljopisne) jedinice, župe ili
oblasti, naseljene pretežno vlaškim stočarskim stanovništvom, s unutrašnjom upravom,
mnogim povlasticama i posebnom vojnom organizacijom. Bile su podvrgnute izravno
sultanu ili sandžakbegu, a unutar organizacije njima su upravljali vojni starješine, vojvode
i harambaše.'
Kadi luk je bio upravna jedinica koja se nalazila između sandžaka i nahije. Ime je dobila
po zvanju kadije. Kadije su prije svega bili prvenstveno predstavnici pravosuđa, te je
kadiluk bio jedinica sudskog uređenja. No, kako su kadije imale vrlo široke nadležnosti, to
se kadiluk protezao i na upravnu djelatnost. Svaki je kadiluk obuhvaćao po nekoliko nahija
u ovisnosti o broju muslimana. Ako je u sandžaku bilo malo muslimanskog stanovništva,
onda su kadiluci obuhvaćali velika područja.
Od preuzetih domaćih naziva Turci su preuzeli zvanje kneza u značenju lokalnog
starješine određenog područja: nahije, varoši ili sela, s potpuno ili pretežno naseljenim
kršćanskim stanovništvom. Naziv knez obično se uzimao u značenju zvanja, ali ne i u geografskom
(zemljopisnom) smislu. Jedino je u vlaškim (stočarskim) nahijama postojao naziv
knežija u smislu određenog područja, kome je na čelu stajao knez. 3

Vjerska i socijalna skupina stanovništva od više sela ili mahala (zaselaka) kao i vojno-
organizacijskajedinica Vlaha zvala se džemat. Zaseoci i manje gradske četvrti zvale su
se mahale, veće gradsko muslimansko naselje zvalo se šehir, a manje kasaba, dok se grad
ili mahala naseljena kršćanima zvala varoš.

Požeški sandžak

Spojler

Turci su na osvojenom području Požeštine 1538. godine osnovali vojno-administrativnu
jedinicu koja je po središtu nazvana Požeški sandžak. Kada je 1541. godine
osnovan Budimski beg1erbegluk, pri po jeni su mu ne samo turski sandžaci u Ugarskoj,
nego i sandžaci Požega, Zvornik, Osijek i Srijem, Smederevo i Vidim.
Kad je Sulejman opet pošao 1543. godine protiv Ugarske, pali su u turske ruke
Voćin, Stupčanica, Bijela Stijena, Podborje (Daruvar), Orahovica i Valpovo, posljednji
slobodan grad u istočnoj Slavoniji, te su priključeni Požeškom sandžaku.
Požeški je sandžak do 1541. godine pripadao Rumelijskom beglerbegluku koji je
bio osnovan još u 14. stoljeću, te je 1541. godine osnovan Budimski pašaluk u čijem je sastavu
ostao Požeški sandžak do 1580. godine, kada je priključen Bosanskom pašaluku.
No, kada je 1600. godine osnovan Kanjiški pašaluk, priključen muje i Požeški sandžak te
je u njegovom sastavu dočekao kraj turske vladavine.'
Prvotno je područje Požeškog sandžaka bilo podijeljeno na tri kadiluka: Požeški,
Brodski i Gorjanski, no kasnije su ustrojeni Podgorač, Orahovica, Osijek i Virovitica.
Požeški kadiluk 1579. je godine imao nahije Požega, Svilna, Kutjevo, Orljavac i
Breznicu.
Brodski kadiluk s nahijama Brod, Vrhovine, Brezna i Ravne.
Kadiluk Gorjani sa sjedištem u Đakovu imao je nahije Đakovo, Gorjani, Jošava,
Dragotin, Prikraj, Poljana, Nivna i Podgorač.
Kadiluk Orahovica: Orahovica, Voćin, Krštošija (Kršinci), Mikleuš, Bukovica,
Sopje, Brezovica, Čađavica, Dolinci (Gobinci) i Valpovo.
Kadiluk Virovitica s nahijama Virovitica, Slatina, Moslavina.
Kadiluk Osijek s nahijama Osijek, Karaševo, Čepin i Erdut.
Kadiluk Valpovo s nahijama Valpovo i Koška.'

Osječki sandžak

Spojler

Neki izvori i pisci navode Osijek kao poseban sandžak. No, teško je utvrditi kada je
osnovan i kada je ukinut osječki sandžak. Dio Srijema već je padom Beograda 1521. godine
došao pod tursku vlast, a poslije pobjede na Mohačkom polju, 1526. godine, zavladali
su Turci cijelim Srijemom, istočnom Slavonijom i razorili Osijek.' No, već 1529. godine
Turci su obnovili Osijek i utvrdili ga da ih osigurava u daljnjim pohodima. Srijem je, kao i
istočna Slavonija do Ivankova, stavljen pod upravu smederevskog sandžakbega i beogradskog
gospodara.
Srijemski je sandžak sa sjedištem u Osijeku osnovan između 1538. i 1540. godine.
No, već od 1545. do 1556. godine Osijek je priključen Požeškom sandžaku, a sjedište je
Srijemskog sandžaka preneseno u Ilok pa se prozvao Iločkim sandžakom.'

 

[korkanj]

Ćazmanski, pakrački ili cernički sandžak

Spojler

Sredinom 16. stoljeća Turci su nastavili osvajanje Slavonije. Tako su 1552. godine
zauzeli Viroviticu, pripojiti je Požeškom sandžaku, a Čazmu i okolna mjesta Bosanskom
sandžaku. Budući da su bile sve češće protunavale Hrvata, to je 1557. godine u Čazmi
ustrojen sandžak Začasna ili Čazmanski sandžak. Područje tog sandžaka bilo je između
Save i Drave uz rijeku Ilovu i Pakru sve do Požeškog sandžaka. Budući da su Turci bili nesigurni
u ~azmi, zbog jakih prodora hrvatskih graničara, već su 1559. godine razorili
tvrđavu u Cazmi, pa su najvjerojatnije sjedište sandžaka službeno prenijeli 1565. godine u
Pakrac. Otada se taj sandžak naziva Pakračkim, premda se još ponekad naziva starim imenom
"Sandžak Začasna (Čazma)".' Najvjerojatnije je 1565. godine imao kadiluk (Kraljeva)
Ve!ika s nahijama: Cernik, Sređani, Bijela Stijena, Podvrška, Pakrac, Sirač, Dobra
Kuća, Caklovac, Stupčanica, Kutina, Šagovina, Podborje (Daruvar) i Drenovac.
Negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća (između 1590. i 1607. godine) sjedište
sandžaka preneseno je iz Pakraca u Cernik i ondje je ostalo do oslobođenja. Taj je sandžak
od svojeg osnutka pa do 1580. godine bio u sastavu Rumelijskog ajaleta, a 1580. godine je
pripojen Bosanskom pašaluku te ostao u sastavu tog pašaluka sve do likvidacije.' Područje
sandžaka bilo je podijeljeno na kadiluk Cernik (dotada u V eli koj) i Pakrac. 10
Orahovica je pala 1538. godine pod osmansku vlast. Godine 1545. prvi se put spominje
kao središte kadiluka u Požeško m sandžaku.'' No, od početka 17. stoljeća Orahovica
se više puta spominje kao središte Orahovičkog sandžaka, dok drugi izvori navode i dalje da
je Orahovički kadiluk u sastavu Požeškog sandžaka. Danas se drži da se tu radi o jednom
sandžaku, ali da su neki požeški sandžakbezi imali sjedište u Orahovici, pa se po tom
sandžak nazivao Orahovičkim. Vjerojatno je sjedište iz Požege preneseno u Orahovicu
1600. godine, kada je taj sandžak pri pojen Kanjiškom ajaletu, kako bi im bio bliže."
Glede navodnog Valpovačkog sandžaka ipak se drži da je njegovo postojanje bez
dovoljnih povijesnih argumenata.

Porezni (katastarski) popisi

Spojler

Nakon što su Turci 1537. godine osvojili Požegu i Požeštinu, uveli su i svoju vlast te
porezni sustav. Prvi je porezni popis Požeškog sandžaka nastao negdje poslije osvajanja
Požege i Požeštine 1540. godine, potom 1545., 1561., i onda ovaj naš, 1579. godine." Za
razliku od sumarnih popisa, ovi opći ili iscrpni popisi donose obilje podataka o demografiji,
gospodarstvu, društvenim odnosima, toponomastici i onomastici, te niz drugih obavijesti
o novom vremenu, životu, stanju pa čak i kulturi te civilizaciji.
Popis iz 1579. godine najcjelovitijije, te se i kasnije smatrao mjerodavnim glede poreznih
obveza raje.
Defter ili osmanski porezni popis može se objaviti na više načina jer arapsko pismo
16. stoljeća daje druge mogućnosti negoli latinično. Ovaj se prijevod može smatrati u velikoj
mjeri doslovnim jer se pokušalo što vjernije zadržati značenje izvornika. No, ostalo je
više upitnika ili navedenih mogućnosti jer jednoznačno rješenje- uz najbolje poznavanje
jezika - nije moguće. Razlozi su raznoliki; sam jezik ili pisar. O svim tim problemima,
načinu i pristupu osmanskom defteru treba vidjeti izvrsnu knjigu spomenutog profesora i
povjesničara osmanističko-turkološkog usmjerenja dr. Nenada Moačanina, Požega i
Požeština u sklopu Osmanlijskog carstva (1537.-1691.).
Nazive upravnih jedinica stavljamo ispred mjesta npr. Sandžak Požega, N ahija Osijek
itd., a ne obratno.
Osmanski je popisivač, smatra se, arapskim pismom bilježio imena i nazive onako
kako ih je čuo (fonetski). To znači da se ovdje donosi fonetski ("zvučni") naziv imena u
kontekstu ondašnjeg vremena i mjesta."
Pogleda li se "konfesionalna" raspodjela imena, vidi se da je kod čitanja muslimanskih
imena manje dvojbi, jer arapsko pismo pisaru više odgovara. Nešto je teže s imenima
koja se mogu pripisati pravoslavnom stanovništvu, no to je mali broj imena, paje manje i
dvojbi. No s imenima stanovnika koje se manje-više može smatrati katoličkim situacija je
pri čitanju vrlo složena. Kako kaže prevoditeljica, a što se može zaključiti i iz samog teksta,
čini se da je pisar vjerno bilježio imena onako kako ih je čuo na terenu. U ono je vrijeme,
osim toga, bio vrlo prisutan mađarski utjecaj. Kako pak kaže dr. Moačanin,
"računovodstveno" pismo sijakat, kojim je pisan ovaj defter, pretežito ne vodi računa o
točkama, njihovom mjestu i broju u odnosu na crte. Posljedica toga je potpuno legitimno
čitanje više kombinacija slova (Borić-Božić-Burić-Jozić-Jurić-Puzić-Nožić-Turić).
Također se "bezazleno" i (od završnoga -ić) može shvatiti kao jedno t ili n, što odmah uključuje
čitanje zadnja dva slova kao: -etić, -itić, -enić, -inić, pa može biti petnaestak
mogućnosti. Primjerice ime "Stephanus" u latinici ne stvara poteškoće, a u turskom se pismo
može javiti na pet načina:
l. Stevan. Takvo je čitanje teško ovdje primijeniti jer se u tom kraju, uglavnom, ne
očekuje, osobito ne često. No, kako je taj oblik na nekoliko mjesta punktiran, to se mora
čitati umjesto s, š, kao Ištvan. Taj je mađarski oblik u ono vrijeme bio popularan;
2. drugi oblik bi mogao biti Ištva, vjerojatnije Štiva (dakle prezime Štivić);
3. ponekad se treba čitati kao Pišta;
4. Stipan;
5. Štefan (možda ponegdje i Stepan). Uz sav oprez, može se prevariti

Kod naziva mjesta zadržano je izvorno čitanje. Ako je ime sela završavalo arapskim
slovima na -fče (Pavlofče), uzeto je čitanje na -vci (Pavlovci).
Iz naziva sela, osobito nestalih, kao i mezra te čiftluka čitatelji mogu lako pronaći
kontinuitet u imenima postojećih rudina, polja, šuma ili drugih lokaliteta, makar su se desile
neke jezične i migracijske promjene kod stanovništva.
To se može još lakše razumjeti i isčitati ukoliko se uzme u obzir daje defter (popis)
pisan fonetski (kako se tada govorilo). A u 16. stoljeću u Slavoniji je bio vrlo velik utjecaj
u jeziku, osobito govornom, mađarski, tim više što je Slavonija i u crkvenom i u gospodarskom
pogledu bila vezana s Mađarskom. Iako su imena većinom izgovarana mađarski, a
zapisi vana osmanskim pismom, većina su kršćanskog porijekla i sadržaja u duhu crkvene
tradicije i mogu se lako razumjeti.

 

[korkanj]

Наставак претходног поста:

Spojler

Ispred zanimanja nema zareza da ne bi došlo do pomutnje, radi li se o prezimenu.
Istina je da su neka zanimanja već prerasla u prezimena, te će se takav jezični razvitak nastaviti,
i to ne samo prema zanimanju, već i po mjestu, nekoj osobini i sl."
Sam prijevod je gotovo doslovan, jer se poštivao izvornik zbog pravila o objavljivanju
gradiva. Stoga su i neki nazivi kod imena nešto "neusuglašeni" s kasnijim, pa i
današnjim čitanjima, no to će čitatelji ipak razumjeti.
Na ovom mjestu nema potrebe ponavljati pristup, način prijevoda i značenje ovih
popisa za povijest, znanost i kulturu, kad se to može vidjeti u knjizi navedenoga autora N:
Moačanina. Osim toga u njegovoj se knjizi nalaze i drugi izvori i literatura te će ih pronaći
onaj tko želi više saznati o nekim pristupima defterima.
Ono što je posebno za cjelokupan prijevod ovoga izvornoga gradiva daje sama prevoditeljica
mr. sc. Fazileta Cviko-Hafizović, vrsni poznavatelj osmanskog (arapskog i turskog)
jezika i pisma iz 16. stoljeća, djelatnica Orijentalnog instituta u Sarajevu.

POPIS SANDŽAKA (LIVE)
POŽEGA 1579. GODINE

Spojler

U prvoj polovici XVI. stoljeća Osmanlije su, u doba ekspanzije prema srednjoj Europi,
između ostalih prekosavskih krajeva osvojile i Slavoniju. Pod njihovom su vlašću ti
krajevi ostali od sto pedeset do sto šezdeset godina, i za to su vrijeme činili sastavni dio
Osmanske Carevine.
U Slavoniji su bile ustrojene dvije administrativne jedinice :.. sandžaci - Požeški i
Pakrački. Ti su sandžaci sve vrijeme smatrani pograničnim, pa se, prema tomu, najveća
pozornost posvećivala njihovom vojnom ustrojstvu, počevši od vojnih trupa i utvrđenja,
do osobitoga odnosa prema cjelokupnomu stanovništvu sandžaka, koji se ogledao u posebnom
načinu poreznog opterećivanja u odnosu na stanovništvo drugih krajeva unutar
Carevine.
Požeški sandžak, uspostavljen početkom 1538. godine, pripadao je jedno vrijeme
Budimskom, a zatim Bosanskom ejaletu, dok je u XVII. stoljeću povremeno pripadao
Kanjiškom i ponovo Bosanskom ejaletu.
Među primarne izvore (za koje, uz njihovu pravilnu interpretaciju, možemo reći i da
su najvažniji) za povijest zemalja i područja pod vlašću Osmanlija pripadaju katastarski
popisi dotičnih područja (Tapu Tahrir i Defterleri). Opći popisi zemalja Osmanskog Carstva
vršeni su redovito od početka XV. do početka XVII. stoljeća, ali postoje podatci da su
takvi popisi vršeni i nešto ranije. Uglavnom su oni poduzimani uvijek kad je na prijestolje
stupao novi vladar, a zatim i svakih deset godina njegove vladavine. Parcijalni popisi, dakle
oni koji su se odnosili na manje teritorijalne jedinice, poduzimani su češće, ali svaki put
zbog nekog konkretnog povoda; kakav su teritorijalne promjene, promjene u sustavu oporezivanja,
promjene u sustavu dodjele dobara spahijama - feudalcima. Svi su ti popisi
vršeni s jednim najvažnijim ciljem- potrebom da se popišu svi prihodi koji su po bilo kojoj
osnovi pripadali državi.
U kategoriji katastarskih popisa postojali su detaljni, opširni popisi- mufassal defteri
i zbirni, sumarni- mudžmel defteri. Detaljni su popisi rađeni tako što su uz pomoć lokalnih
vlasti registrirane sve osobe koje podliježu oporezivanju, kao i svi izvori prihoda,
dok su sumarni popisi u prvo vrijeme predstavljali prave izvode iz detaljnih popisa iz istog
vremenskog razdoblja, ali bez specifikacije poreza, samo s njihovom ukupnom vrijednošću
u novcu. Uobičajeni kratki opis za te dvije vrste popisa kaže da su mufassal- defteri
popisi raje i njenih obveza, dok su medžmel - defteri popisi askera- vojnika, feudalaca,
kojima raja daje poreze. Oni sadrže izvanredno bogat i značajan materijal za proučavanje
društvene i ekonomske povijesti Osmanskog Carstva uopće, a posebno krajeva na koje se
odnose.
Što se tiče predmeta našega opisa, opširnog katastarskog popisa Požeško g sandžaka
iz 1579. godine (hidžretske 987. godine), on seže u vrijeme kada se osmanska vlast u ovim
krajevima već stabilizirala, te tako u njemu nailazimo na redovne porezne obveze i administrativne
mjere, koje i k9respondirajq takvom stanju. Izvornik se deftera nalazi u Arhivu
Predsjedništva Vlade /Basbakanlik Arsivi/ u Istambulu, pod brojem TD. 672, dok je kopija,
koja je postojala u Orijentalnom institutu u Sarajevu sve do ratnog požara u kojem je
17. svibnja 1992. godine uništeno rukopisno i arhivsko blago Instituta, nosila broj OI No.
10. Vrlo je zanimljivo daje pronađen i drugi primjerak toga popisa (BBA TD. No. 650, OI
No. ll). Naime, prilikom izrade popisa na terenu, jedan je primjerak slan u središnji, a drugi
u pokrajinski arhiv; međutim, rijetki su slučajevi da su do danas sačuvana oba primjerka
. jednog te istog deftera. Ovi defteri nisu preslici u današnjem smislu riječi, ali u svemu
pružaju jednake podatke, i najčešće su i pisani od strane iste osobe, što je slučaj i s
požeškim popisima. Razlika između ta dva ("naša") primjerka jest u tome što popis BBA
TD No. 650 na kraju sadrži popis tapijskih pristojbi dobara u vlasništvu pojedinaca.
Na početku popisa, nakon tugre vladajućeg sultana Murata III. koji je vladao od 1574.
do 1595. godine, donesen je spisak nabija u sastavu sandžaka. Poslije toga donesena je kanun-
nama, zakon o naturalnim obvezama i osobnim porezima raje u sandžaku Požega. Defter
pod brojem TD No. 672 ima kanun-namu koja iznosi 17 defterskih stranica i koja izlaže
šire raj ine obveze, dok defter pod brojem TD No. 650 ima kraću kanun-namu od tri defterske
stranice, samo s najznačajnijim opterećenjima. Vjerojatno se duži tekst kanun-name donosi
u defteru koji je slan u pokrajinsku defterhanu, gdje su detaljna objašnjenja bila potrebnija
nego što je to slučaj s defterom koji je upućivan u središnji arhiv.
Ovaj defter, kao i svi ostali defteri, pruža obilje dragocjenih podataka za povijest
ovih krajeva. Posebna je njegova vrijednost, međutim, u tome što je u njemu zabilježeno
jedno prijelazno razdoblje u kojem je većina v laškog stočarskog stanovništva, ondje koloniziranoga
te zbog toga i povlaštenoga, sada te svoje ranije stečene povlastice gubila i dobivala
status raje.
Defter je obrađen u Orijentalnom institutu u Sarajevu, u okviru projekta u kojem je
bila predviđena obrada više takvih izvora, od kojih je do danas objavljen samo Opširni popis
bosanskog sandžaka iz 1604. godine (sv. I-IV, Sarajevo 2000.).
Iako je rukopis deftera prilično lijep i čitak, postojale su ipak nedoumice kod razIješavanja
pojedinih ligatura, osobito onih koje se odnose na topografske nazive i osobna
imena nemuslimanskog stanovništva. Većinu je njih pisar izuzetno dobro riješio, te se
nameće zaključak da je on osoba s dotičnoga područja. Posebno uspješno pretakanje
mađarskih imena i naziva u osmanski tekst navodi na zaključak da se vjerojatno radi o
Mađaru.
Ako se radilo o pojedinačnim slučajevima dvojbi pri čitanju, najčešće su donesene
moguće inačice, a ako se ime ponavlja više puta, opredjeljivala sam se za onu mogućnost
koja se činila najvjerojatnijom, bilo zbog toga što je na nekoliko mjesta u defteru donesena
(prisutna) ili zbog sredine u kojoj je nalazim.
Popisano se stanovništvo navodi češće osobnim imenom i imenom oca, dok se ponegdje,
i to uglavnom nemuslimansko stanovništvo, navodi osobnim imenom i prezimenom.
Prezime je nastalo prema očevu imenu ili prema zanimanju. S obzirom na to da se u
prvom navedenom slučaju radi o "perzijskoj genitivnoj vezi", moguće je između imena
staviti imenicu "sin". Sukladno hrvatskom jeziku, od očeva je imena u ovom prijevodu izveden
posvojni pridjev (sin Mehmeda -t sin Mehmedov). Turski su nazivi (poput riječi
nabija, čif, baduhava, itd.), ostavljeni u tekstu deftera, a objašnjenje za njih dano je u
rječniku.

 

[korkanj]

POPIS SANDŽAKA POŽEGA
1579. GODINE
DEFTER-i MUFASSAL-1 LIVA-i POJEGA 987.

Zakon o obvezama i porezima raje u
sandžaku (livi) Požega

Spojler

Prema starom je običaju raja spomenute live plaćala porez, fil uriju, kao zamjenu za
džizju - od svake kuće po 60 akči. Godine 97 4. (1566./67.) uzvišenim je ferman om iznos
povećan za lO akči, a 982. (1574.175.) još za 5 akči, te se filurija od svake kuće ukupno
plaćala po 75 akči. Zapisano je da se daje na Jurjev dan prema starom običaju.
Kada sretni i uzvišeni padišah, gospodar svijeta, Božja sjena, u dobar čas i sa srećom
i slavom, naredi carski pohod svojim pobjedničkim rehberima, raja daje vojnicu, a kako se
sefer hardži (vojnica) plaćala po ustaljenom običaju od svake kuće po 60 akči, spomenuta
sefer fil urija i dalje se daje na opisani način.
Stari je običaj da raja iz čitavog vilajeta Budima daje porez zvan res mi kapu (vratnica)
i to 20 akči na Jurjevo i još 20 na Mitrovdan. Nakon što je vilajet ponovo popi san i popis
dostavljen, godine 987. (1579./80.) stigao je uzvišeni ferman u pogledu određivanja
vratnice na opisani način, pa je spomenuta vratnica zapisana prema visokoj zapovijesti.
Od usjeva i žitarica, od sijena, i uopće od svega što uspijeva na zemlji, prema
časnom se šerijatu i uzvišenom zakonu uzima desetina. Od onih vinograda koji se za vrijeme
popisa vilajeta nalaze u posjedu muslimana po svakom se dunumu uzima porez od po
pet akči. Kupi li musliman od kršćanina vinograd, s kojeg se daje utvrđeni ušur (desetina),
on opet daje desetinu. Ako zimmije - kršćani - kupe vinograd od muslimana, oni ipak
daju desetinu. Ne smiju reći: na ovaj se vinograd prije plaćao porez po dunumu, pa ćemo i
mi plaćati takav porez, i ne smiju se sporiti oko toga.
Zakon o porezu na čiftluk (zemljarina), zemljarina uzima se u mjesecu ožujku i nije
svugdje jednak. U većini sandžaka s one druge strane (vjerojatno s druge strane Save) različit
je, negdje je viši, negdje je manji. U ovom se sandžaku od muslimanske raje koja ima
potpun čiftluk uzima za zemljarinu po 22 akče. Od onih koji nemaju cijeli čiftluk uzet će
se tzv. resmi bennak po 12 akči. Potpunije čiftluk 60 dunuma od najbolje zemlje, od srednje
zemlje 80-90 dun uma. Ako je zemlja loša, onda je 120-130 dunuma. Dunum iznosi 40
koraka čifdžije (posjednika čiftluka) u širinu i dužinu.
Posjeduje li netko od stanovnika grada čiftluk u blizini grada, plaća porez. Ne može
reći: "Ja sam građanin, meni neka se ne upisuje zemljarina." Ne treba se obazirati na ono
što građanin kaže, nego treba imati u vidu zemlju. J edino ako zapusti svoj čiftluk i napusti
ga, onda ne treba tražiti porez na čiftluk. Resmi se č i ft ne uzima od imama u mesdžidima.
Od l O košnica uzima se jedna košnica, a od 5 košnica pola košnice. Ako ih je manje
od pet, onda se na jednu košnicu daju 2 akče. Desetina se uzima u vrijeme vršidbe, a pripada
mjestu u kojem se nalaze košnice. Desetina pripada onome na čijoj zemlji košnice stoje
i gdje se vadi med. Ako u vrijeme vađenja meda stoje na drugoj zemlji, a ostalo vrijeme
stoje na timaru spahije, tada ušur pripada vlasniku zemlje, a pola vlasniku timara.
Dok je u starom defteru bilo upisano da se na 2 svinje plaća l akča, 987. godine
naređeno je da se, prema uzvišenoj naredbi, uzima l akča na l svinju kao resmi bid'at. U
starom je defteru bilo upisano da kršćanska raja od zaklane svinje plaća tzv. božićni porez
od 2 akče, a od prodane svinje plaća po l akču tržne pristojbe, te je opet određeno da se
upiše prema starom defteru.
Po starom se običaju, također, od svake kuće daju kola drva ili tzv. porez na drva od 5
akči. Također se od zasijanog bostana lubenica i dinja daju 2 akče kao zamjena za desetinu.

Od ranije se za vodenice koje se okreću na Dunavu, Savi, Vuki i Dravi plaćalo po 50
akči poreza. Od vodenica na drugim manjim rijekama i potocima plaća se porez od 32
akče, ako rade cijele godine, a po 16 akči ako rade pola godme.
Ako netko od raje uz kuću ima vrt, te u njemu za ishranu uzgaja peršun, estragon i
ostalo povrće koje ne prodaje, onda se ne uzima ništa. Ako ga nosi na prodaju, od njega se
uzima desetina.
Oni koji skupljaju šerijatske namete i zakonske poreze od raje, u vri~eme vršid~e i u
vrijeme bran ja vinograda, uzimaju 2-3 akče, što se zove "akča za dopuštenJe", te ne uzimaju
žito i vino u naturi, nego traže zamje~u za d_eseti~~ ~ no~cu, a ~ad ~kup~ osta_le por~~e,
uzimaju "akču za brisanje duga". Sandzakbez1, kad! J~ 1 V?JVode _tJer_aJU raJU da 1~ svOJim
kolima prenosi sijeno i drva te tjeraju raju da stak?~ 1 kohma v~~e SIJeno 1 drva v~š.e dana.
Također prisiljavaju raju na davanje drugi~ stv_an 1 ~~luga. On_!Jelo, mes_o kokoši ~~~talo
za jelo silom uzimaju od raje, a za to n~_d_aJU _n_1 novcića. !akv~ su nameti _nezakomtl !_neprihvatljivi,
te njima na raju ne treba vrs1t1 pn tisak. Tako Je up1sano u stan defter, a upisano
je opet u novi carski defter, na jednak način.
Zakon je svadbarine (mladarine) sljedeći: za djevojku se uzi~a 6~ akči! a za ženu 30
akči. Od siromašne se žene uzima polovica poreza, a od one srednJega Imovmskog stanJa
uzima se, također, srednji iznos. Svadbarinu za djevojku_plaća njezin otac. Odakle_ god
djevojka krenula, porez plaća njezin otac svomu spahiji. Sto se tiče žene, pri plaćanJU s~
poreza uvažava zemlja. Novac za vjenčanje pripada onome na čijem se timaru održi
vjenčanje.
Porez na sitnu stoku je ovakav: na dvije ovce uzima se l akča. Ako u ovom sandža~u
ovce cijelu godinu prebivaju najednom mjestu, njihovi vlasnici na svakih ~eset ovaca ?aJU
jednu akču, odnosno na stotinu ovaca deset akči. Taj je porez nazvan resmi agil (tora~na).
1 resmi otlak (porez na ispašu) pripada mjestu na kojem se ovce kreću, a ne onome mJestu
u kojem stanuje vlasnik ovaca. Na mjestima na koje je upisan remsi otlak ?eka se, p_rema
starom običaju, uzima od svakog stada po jedna srednJa ovca, a od stada koJa dolaze 1~van
područja sandžaka neka se kao porez na ispašu uzimaj~dna ov~a- od vehk~~ sta_da. Cljena
te ovce bila bi 20 akči. Od srednjeg stada neka se uz1ma po Jedna ovca, CIJa ClJena neka
bude 15 akči, a od malog stada neka se uzima jedna jednogodišnja ovca čija cijena neka
bude lO akči. Više od dvadeset akči suprotno je zakonu, neka se ne uzima.
Zakon o poljarini kaže: ako, na primjer, nečiji vol, konj ili mazga uđe u neki usjev,
neka se vlasniku po glavi stoke (koja je napravila štetu) udari po 5 batina i neka se ~zme. 5
akči globe. Ako uđe krava, neka se udare 4 batine i _uzmu 4 akče globe .. Ako uđe JUne 1h
tele, neka se po glavi stoke (vlasniku) udari jedna batma, te neka se uzme Jedna akča gl ob~.
Uđu li ovce, neka se na svake dvije ovce udari jedna batina i uzme jedna akča globe. Ako_ Je
stoka primijećena, treba povikati i upozoriti ju. Nakon ~pozoren~a. stoka se ~e s~IJe
usmrtiti, niti joj se smije odrezati rep ili uho. Neka s~ na .~aJu postupi ~na~o k~k? Je opis~no.
Kaže li tko kako netko (taj i taj) nakon upozorenJa mJe uhvatiO SVOJU zivotmJU, pa Ju Je
ovaj ubio, ili je udario i osakatio, toga treba podrediti svakoj zakonskoj odredbi, a mora
naknaditi i cjelokupnu vrijednost ili dati odštetu. Vlasnik životinje mora dati odš_tetu _za
oštećene usjeve. Ako u blizini sela, između sela, ili između pojilišta za stoku post~)e USJ~vi
vlasnik ih treba ograditi. Ne učini li to, sam je odgovoran za štetu, a vlasmk zivotmJe
n~će biti kriv. Ali ako netko uđe noću ili pokvarivši ogradu namjerno uvede životinju u
usjeve ... /ovdje se tekst prekida/.
Što se tiče zakona o tapiji, on kaže sljedeće: ako jedan rajetin tri godine be~ o~ravdanja
ne obrađuje desetinsku zemlju, koja je inače obrađiva, spahiji je, prema obiČaJnom
pravu, dopušteno uzeti je od njega ("iz njegovih ruku") jer mu je ovaj time nanio štetu, te
dodijeliti zemlju drugome. Potvrdi li vlasnik zemlje tapiju koju su drugi izdali, neka se ne
daje drugome, nego neka se da njemu. Ako se radi o brdovitom i strmom terenu, ili o barama
koje pokriva voda, te ako zemlja nije pogodna za obrađivanje, onda se to zemljište i ne
može vezati za tapiju. Tada nije zabranjeno zapustiti i pretvoriti u meru jedan do dva dunuma
čiftluka nekog raj etina, za njegove volove ili za vršidbu.
Na neke šume upisan je porez zvan žirovina. Što se tiče žirovine brda te kategorije,
upisano je da se uzima po jedna akča po glavi svinja koje noće u šumi. Kao drugi porez, torarina,
uzima se od tora svakog krda po 6 akči i porez je tako zaveden (u defter). Od seoskih
svinja koje se nalaze u okolnim brdima i šumama, a koje su mlađe od 6 mjeseci, kao i
svinja koje danju do gone jesti žir i ne noćiva ju u šumi, ne uzima se ništa. Porez na hrastova
stabla u gajevima u blizini nekih sela, tj. u njihovim granicama, može dokinuti onaj komu
porez pripada i to ako zbog njega ima štetu. Sječa se drveća u šumama ne zabranjuje.
Glede prekršaja i zločina: neka se, nakon što se donese kadijska odluka, za razbijanje
glave uzima l OO akči, a za nanošenje povreda 50 akči. Te i ostale sitne globe neka se uzimaju
onako kako je određeno carskom kanun-namom. One koji su osuđeni na vješanje i
pogubljenje treba, uz znanje suda, predati sandžakbegovim ljudima radi izvršenja kazne.
Treba budno paziti da ne bi uzeli od njih novac i pustili ih.
Kršćanska raja spomenutog sandžaka (live) nahijskoga ćehaju naziva knezom, a seoskoga
starješinu primićurom. Oni se trude oko naseljavanja puste zemlje, prikupljanja
carskih prihoda te pobiranja pristojba (hak ve resim). Zauzvrat su sami oslobođeni davanja
pristojbi, osim što primićuri po kući plaćaju filuriju i vojnicu (hane filurisi i sefer filurisi).

 

[korkanj]

Zakon o tržnoj pristojbi (kopnenoj carini)

Spojler

Stari je običaj od trgovaca uzimati pristojbu od onoga što donese na sajam za prodaju,
i to od konjskog tovara 2 akče, a od kolskog tovara 4 akče. Ako na sajam donesu pšenicu,
travu, rižu, med, sir, ribu, sapun, čizme, papuče i slično, uzimaju se 2 akče pristojbe od
konjskog tovara, a 4 akče od kolskog tovara. Donesu li na sajam ječam, raž, proso i slično,
uzima se l akča pristojbe. Ako se sol dovozi kolima, uzima se 8 akči pristojbe. Od
konjskog tovara običnog masla ili ulja uzima se 4 akče pristojbe. Ako se u samom
sandžaku natovari konj robom bilo koje vrste, osim platna i rube, pa se odvede izvan
sandžaka, od konjskog se tovara uzima 2 akče pristojbe. Od vina koje gradski ili seoski
stanovnici donose kući iz vlastitih vinograda da bi ga pili, ne uzima se porez na bure (porez
na prodaju vina u buradi). Ali, ima li tko viška vina, te ga prodaje, mora platiti pristojbu od
8 akči na svako bure. Za vino koje se dovozi na sajam u buradi uzima se pristojba od 15
akči na svako bure. Ako ga onaj tko ga je kupio ponovo proda, uzima se 12 akči pristojbe
po buretu. Ako se pak vino odvozi izvan grada, neka se po svakom buretu uzmu 4 akče pristojbe.
Dovedu li se u grad ovce i koze, prilikom prodaje neka se od prodavača za dvije
(ovce ili koze) uzme jedna akča. Ako je kupac mesar, pa ih zakolje i prodaje, ponovo treba
uzeti jednu akču pristojbe na dvije (ovce ili koze). Za govedo koje se proda na sajmu neka
se uzmu dvije akče pristojbe od prodavača i dvije akče od mesara, koji govedo kupuje i
kolje za prodaju. Neka se pristojba ne uzima od onih koji nisu mesari, a kupe ovcu, kozu ili
govedo za vlastitu uporabu. Proda li se na sajmu krava koja će se musti, neka se od prodavača
i od kupca uzmu dvije akče pristojbi. Prodaju li se na sajmu svinje, neka se i od kupca
i od prodavača uzme jedna akča pristojbe. Ako se prehrambeni proizvodi ne dovoze na sajam,
nego se prodaju po selima, i to u kućama prodavača, tada se pristojba ne uzima. Ako
se na sajmu proda zarobljenik (rob) ili konj, uzima se pristojba od dvije akče od kupca i
dvije akče od onoga tko prodaje. Prodaju li se na sajmu u kolima balvani, grede, daske i
ostala drvena grada, od svakih se kola uzimaju po dvije akče pristojbe. Ako se izvana doveze
suho grožde, smokve i drugo u kantarskom tovaru, uzima se jedna akča pristojbe od
kupca, a jedna od prodavača. Kupi li proizvode trgovac mješovitom robom, pa ih ponovo
prodaje mjereći vagom, neka se opet uzme jedna akča od kupca, a jedna od prodavača.
Prodaje li ih mjereći vagom, u vrijednosti od pet do deset akči, onda se ništa ne uzima. Ako
rajetini i njihove žene sa sela na leđima ili na glavi donesu na sajam hljeb, kokoš, sir, mlijeko,
jogurt, voće i tome slično za prodaju, od toga se ništa ne uzima. Dovezu li na sajam
nova vo lovska ili konjska kola za prodaju, na dva se kotača uzima jedna akča pristojbe.

Zakon o osječkoj skeli

Spojler

Ako na spomenutu skelu iz drugih vilajeta stigne roba ladom, pa se rastovari, ili se
lada sveže na spomenutom mjestu, pa se prodaje, od robe u vrijednosti tisuću akči uzima
se trideset akči carine. Doveze li se ladom sol, od svakog se komada uzimaj edna akča. Od
riba koje se ulove u rijeci Dravi uzima se desetina. Ako se hrana dovozi vodenim putem,
pa se iskrca u Osijeku, na svake se dvije vreće uzima jedna akča. Na spomenutoj se skeli
kao prijelazna pristojba još od ranije uzima jedna akča na dva pješaka, a prelaze lije konjanici,
na svakog se konja uzimaju dvije akče. Od ljudi koji jašu, te za konje, ne uzima se
ništa. Kada stanovnici samog Osijeka prelaze na drugu obalu sa svojim životinjama, ništa
ne plaćaju za prelazak. Prevoze li se konjska i volovska kola za prodaju na mađarsku stranu,
uzima se jedna akča prijelazne pristojbe na svaki kotač. Od svinja i osušenog svinjskog
mesa uzima se jedna akča prevoznine. Sto se tiče vina, ako se prevoze prazne bačve, na
svaku se takvu uzimaju po dvije akče pristojbe, a od punih bačava uzima se po 12 akči prijevoznine.
Na volove i na kola (koja ih prevoze) ne uzima se ništa. Vuku li volovi kola s rajom,
na svakog se vola uzima jedna akča. Ako se oni u roku od tri dana vrate i prijeđu
ponovo, ništa se ne uzima (za drugi prelazak). Prevozi li se tegleća marva za prodaju, onda
od svake se životinje uzimaju dvije akče. Ako se vino u bačvama dovozi vodenim putem,
od onoga što se doveze od prodavača će se uzeti 15 akči (po buretu), a ako onaj tko ih je kupio
ponovo proda, tada će se uzeti 12 akči. Zakoni o skelama u Svetom Đurđu, Valpovu,
Miholjcu i Moslavini jednaki su spomenutom osječkom zakonu.
U samom je Osijeku još od ranije uobičajeno držanje monopola. Medutim, do sada
porez na monopol nije bio sasvim jasno odreden, pa se raja zbog toga jako žalila na svoje
stanje. Sada je prilikom novog popisa, uz suglasnost raje i prodavača vina, odredeno i upisano
plaćanje poreza na prodaju vina u buradi, i to: od velikog i srednjeg bureta 50 akči (kao
istoznačnica za monopoliju; bede! i monopolya), od medovine 10 akči i od piva 6 akči.
U spomenutoj su livi mnogi ljudi (raja) upisani kod spahija, nakon što bi obradili
zemlju, postajali stolarima, lončarima, čanagdžijima, ribarima, vodeničarima ili kamenorescima,
drugi su posta jali najamnicima (dnevničarima) i na različite druge načine stjecali
zaradu i novac. Netko bi posijao pola kejla, a netko jedan kejl žita, a sve češće, raja napušta
obradu zemlje i žetvu koju bi od zemlje mogla dobiti. Tako od desetine žitarica nema prihoda
za državnu blagajnu, niti za spahiju. Osim što bi ljudi iznevjerili spahiju i državnu
blagajnu, u vilajetu se smanjuje količina žita, pa se čak javlja i glad. Budući da se od te
vrste usjeva ne može uzeti desetina, odredeno je da se kao porez za uništenje čiftluka (resum-
i c;:ift bozanlik) od ljudi srednjega imovnoga stanja uzima 80 akči, a od onih bogatijih
100 akči u gotovom novcu. Budući daje tako bilo zabilježeno u starom defteru, i u novi se
carski defter jednako upisuje.
U spomenutoj se livi od ranije u novcu plaćala zamjena za desetine i poreze. Vlaška
je raja plaćala filuriju, ali kanun-namom nije bilo odredeno vrijeme u koje će se ona davati,
stoga je prilikom novog popisa, na traženje spomenute raje, novim carskim defterom
odredeno da se spomenuta filurija plaća u vrijeme Kasuma (Kasum pada 8. studenoga).
Prema uobičajenoj praksi u spomenutoj livi kejl (mjera za žitarice) žita iznosi 40 oka, paje
zatraženo da ne bude ni više ni manje. Kada je u svezi s tim 987. godine stigla odgovarajuća
carska odredba, u novi je carski defter zabilježeno da se postupa prema uzvišenom
fermanu. Budući da je u spomenutoj livi prihod od arome - ostavštine osoba umrlih bez
nasljednika, arome- ostavštine nestalih i izgubljenih osoba, kao i pristojbe na pronađenu
(izgubljenu) stoku i bjegunce, malen, odredeno je, shodno uzvišenoj zapovijesti koja je
stigla 987. godine, taj prihod upisati timarnicima. Do iznosa od 9.999 taj je prihod arome
(ide u državnu blagajnu), a od 10.000 i više postaje bassa (tj. ide u sultansku blagajnu).
Zakon o voskarnici je ovakav: tko god vadi vosak (iz meda), prodaje ga po cijeni
utvrđenoj od strane države voskaru. Prodavati ga drugima zabranjeno je. Ako trgovci ili
druge osobe u selu kupe neprečišćeni med, njegov će vosak prodati voskaru u tom selu.
Budući da se novac dobiven od toga voska upisuje kao prihod toga voskara, zabranjeno je
vosak dati drugomu.
Starije običaj u svezi s birovima u ovoj livi sljedeći: svake se godine izmedu stanovnika
sela bira biro v, a stanovnici tu službu vrše na smjenu. Rajetin izabran za biro va u svome
selu plaća državne poreze i ostalo što pripada državi, kao i filuriju, ali ne plaća resmove
i desetine. To je oslobođenje od davanja naknada za njegovu službu. U novije carski defter
ponovo upisano prema tom običaju.
U selima vilajeta (budimskog), koja pripadaju spomenutoj livi, običaj ispaše je ovakav:
nakon što se žito požanje i pokupi, pa polja i njive ostanu prazni od žitarica i usjeva,
životinje mogu ići bilo kamo pasti što im se ne smije zabranjivati. Budući da se ondje ne
obraća pozornost na granice, i u novi je carski defter upisano na prethodno izložen način.
Po starom se zakonu od spahija i timarnika, izuzevši zaime i slobodne (timare), uzima
polovica baduhave (globe za sitne prekršaje) njihovih sela za zapovjednika sandžaka,
te je ponovo ubilježeno (da se i dalje radi) na uobičajen način.
Do sada se uzimala desetina od riba ulovljenih u Dravi i Savi, a polovica od onih
ulovljenih u jezercima, te je ponovo upisano (da se uzima) prema starom običaju.

 

[korkanj]

DETALJAN POPIS SANDŽAKA
(LIVE) POŽEGA
l. NAHIJA POŽEGA
KASABA POŽEGA, pripada spomenutoj
nahiji

Mahala časne džamije uzvišenoga i
moćnoga Gospodara 1

Spojler

tJadži Muslihudd, hatib i imam
Sejh Ahmed, mujezin
Pir-Mehmed, mujezin
Abdurahman, muarrif
Husein, čirakčija (osvjetljivač džamije)
Mustafa, poslužitelj džamije
Sulejman, ćehaja posadnika tvrđave
Požega
Mehmed, zapovjednik topnika
Hasan, zamjenik spomenutog
Ken' an, zapovjednik ode
Ali Mehmedov
Hasan Ašikzade
Mehmed iz Bosne, mustahfiz
Oruč, ćehaja
Mustafa, arhitekt tvrđava u livi Požeškoj
Šudža', trgovac
Omer Mehmedov
Hasan, hamamdžija
Hadži Sefer, trgovac
Sulejman, krojač
Ahmed, mustahfiz
Hadži Veli, spahija
Nezir, trgovac
Mustafa-aga, trgovac
Hadži Isa, trgovac
Nezir, trgovac
Mustafa-aga, trgovac
Hadži Isa, trgovac
Oruč, telal
Veli, slastičar
Halil, travar
Mahmud, trgovac
Hadži Husein, s beratom
Šaban Bahramov, trgovac
Sulejman Huseinov
Ibrahim, sarač
Hadži Memi, spahija
Sefer Balijin, krojač
Kejvan, zapovjednik ode
Hadži Hizir, janjičar
Hadži Ali Behramov
Ibrahim, spahija
Alidžan (Alihan), trgovac
Ibrahim, čizmar
Hamza Ali Hadži Mehmedov
Mustafa, trgovac
Velija, sudski privoditelj
Ahmed, potkivač
Sulejman, mustahfiz
Ahmed, trgovac
Abdi, slastičar
Hadži Hizr, spahija
Mezid, slastičar
Hasan Bozadžin
Hasan Crlenkin
Hasan-aga Hamamdžijin
Omer-aga Hasan-agin
Ferhad, telal
Musa, brijač

Mahala druge carske džamije'
Ahmed, imam i hatib

Spojler

Salih, muarrif
Hurrem, mujezin
Hasan, mujezin
Muslihuddin, svječanar
Pir-Sufi, poslužitelj
Ibrahim-hodža, sallahan

1 Go~podar s~ odnosi na sultana u čiju je čast podignuta
džamiJa. Ovdje se radi o sultanu Zakonodavcu. S obzirom.
~a to da se donosi prijevod dokumenata, nećemo
~~a.zttl u raspravu o tome je li džamija podignuta iznova
!h Je pretvorena u džamiju od nekog već postojećeg obJekta.
~ Druga carska džamija nastala je u vrijeme Selima II pa
nosi naziv Seli mija. '

 

[korkanj]

Наставак са претходног поста:

Spojler

Pervane, sallahan
Mustafa, spahija
Ahmed Muradov
Hadži Bekir Hatibzade
Mehmed Turalijin
Hadži Omer, Jeničerizadov
Bali-aga
Mehmed, ćehaja
Veli, faris
Sinan, brijač
Ferhad Nesuhov
Musa, mustahfiz
Pervane, sabljar
Hurrem Uvejsin
Mehmed iz Bosne
Baba Ali Huseinov
Ahmed Hurremov
Mustafa Ishakov
Mehmed ćehaja, spahija
Hasan, čizmar
Bali, čizmar
Memi Mehdijin
Omer Huseinov
Ramadan, krojač
Osman Turalijin
Džafer, mutabdžija
Osman Mahmudov
Ferhad, mustahfiz
Husein, pisar
Osman Alijin
Mehmed, zapovjednik buljuka
Veli-aga, timarlija (erbabi timar)
Šaban, mustahfiz
Isa, faris
Mehmed, sufija
Uvejs, ćehaja
Hizr Huseinov
Kurd Ahmedov
Hasan Ahmedov
Ahmed Mustafin
Redžep Abdullahov
Malkoč Abdullahov
Husein Abdullahov
Pervane Abdullahov

Kuća Hadži Mehmedova u spomenutoj
mahali poznata je kao kuća Petrija i Dobjaka.
Budući da je u starom defteru bila
upisana na njega, i u novom se defteru tako
upisuje.

Zemlja Kurda Džaferovog, zapovjednika
ode, s livadom, godišnje 2.

Kuća Sufi Velije, spahije, u spomenutoj
mahali, temeljem potvrde šerijatskog suda.

Mahala džamije umrlog Jahja-bega 3

Spojler

Alauddin, imam i hatib
Omer, mujezin
Ramadan, mujezin
Osman, sallahan
Sinan, džabija
Sinan, poslužitelj
Ferhad, spahija
Sufi, telal
Bajezid, poslužitelj džamije
Ibrahim, handžija (konukyii)
Hurrem, tabak
Mehmed, trgovac
Hajdar, slastičar
Arslan, tesar
Memi, tabak
Korkud-aga, spahija
Ramadan, ribar
Osman, krojač
Husein, tesar
Ismail, ribar
Hasan, sufija
Turali, azap
Timurhan
Nesuh, čizmar
Kurd, trgovac
Jusuf, kovač (željezar, demirci)
Sufi Iskenderov
Isa Ćehaja
Ali, pekar
Mehmed, topnik
Ibrahim sufija
Nesuh, krojač
Husein, krznar
Mustafa, subaša
Šaban, zapovjednik ode
Hasan, topnik
Hasan, tesar

Kuća Hadži Džaferova u spomenutoj mahali
graniči s jedne strane s aginim posjedom,
s druge strane s posjedom slastičara
Mehmeda, s treće strane s potokom
Vučjak i javnim putem i s jednim dijelom
vrta.

Kuća Hani(je), kćeri Abdullahove, sa štalom
i vrtom te ostalim pratećim (objektima),
u spomenutoj mahali

 

[korkanj]

Mahala Hadži Džaferovog mesdžida

Spojler

Hadži Džafer, imam
Hadži Mehmed, spahija
Husein, krojač
Husein, trgovac
Nesuh, krojač
10114
11/7
Turhan, ugljenar
Veli, tesar
Hasan-hodža, trgovac
Ali, trgovac
Bajezid, slijepac
Omer, brijač
Husein, spahija
Ibrahim Firuza
Hasan, sarač
Jusuf, travar
Kurd, čizmar
Ali Abdullahov
Mustafa Ilijasov
Ferhad, kolar
Ali, trgovac
Osman, krojač
Mehmed, kovač
Kurd, vodeničar
Ferhad, trubač
Firuz Abdullahov

Kuća Nesuha i Sefera, sinova farisa Muse,
u spomenutoj mahali, s vrtom u blizini njihove
kuće, graniči s jedne strane s voćnjakom
Turbana, zapovjednika ode, s druge
strane voćnjakom sufije mutabdžije, s
treće strane voćnjakom krojača Bajezida i
s četvrte strane javnim putom. Upisano
prema starom defteru.

Mahala Orljava

Spojler

Muruvvet, sabljar
Mehmed Alijin
Ali, divane
Behadir Hasanov
Ibrahim, nestao (tebeh-hor)
Kejvan Abdullahov
Turban, pekar
Brzi (ye v ik) Alija

Ali Abdullahov
Husein, čizmar
Mehmed, vjetropir (yelkovan)
Hasan Šudžaov
Pervane Abdullahov
Piri Ahmedov
Veli, faris
Kara-Mehmed, čizmar
!skender, Arnaut
Jusuf-hodža
Hasan, faris
Mehmed Jusufov
Husein, spahija
Džafer Abdullahov
Nesuh Mahmudov
Mustafa, hamamdžija

Mahala mesdžida pisara Muslihuddina

Spojler

Ibrahim-halifa, imam i hatib
Hasan, mujezin
Ejnebegi, zaim
Mehmed, zapovjednik ode
Osman, mustahfiz
Husein, mustahfiz
Nezir, faris
Veli, zapovjednik ode
Ahmed, tkalac (kec;: ec i)
Ibrahim, mustahfiz
Mustafa, krznar
J u suf, faris
Mustafa, mustahfiz
Mehmed, reis
Ali, zapovjednik topnik
Murad, slastičar
Ferhad, krojač
Pir-Ali, čizmar
Veli, faris
Mustafa, bakal
Ibrahim, čizmar
Drugi Murad, slastičar
Firuz, zapovjednik buljuka
Pervane, kovač
Kurd, mustahfiz
Oruč, tabak
Mehmed, zapovjednik buljuka
Piri, sarač
Mustafa, nestao
Uvejs, slastičar
Omer, kalajdžija
Piri, mustahfiz
Murad, sarač
Drugi Mustafa, nestao
Husein, krojač
Alija, tabak
Memija, mustahfiz
Haan, čizmar
Jahja, halvedžija
Husrev, trgovac
Hasan, faris
Gazanfer, reis
Ali, ćehaja
Mehmed, tesar
Ali, faris
Ibrahim, slastičar
Behram, tkalac abe (kečedžija)
Zulfikar, faris
Hasan, krojač
Velija, sarač
Alija, slastičar
Timur, tabak
Sefer, tabak
Hurrem, faris
Velija, mesar
Bali, faris
Mustafa, slastičar
Gazi, slastičar
Mehmed, topnik
Omer, kalajdžija
Sulejman, brijač
Alija, mesar
Firuz, zidar (dunđer)
Husrev, faris
Ibrahim, čizmar
Mustafa, eskindži - staretinar
Uvejs, mesar

 

[korkanj]

Mahala mesdžida Hadži-Alije Balijinog

Spojler

Hizr-halifa, imam
Memi, mujezin
Salih, spahija
Mustafa, faris
Alija, proizvođač oklopa
Husrev, trgovac
Mustafa, spahija
Husein, zapovjednik ode
Murad, spahija
Bali, mustahfiz
Mustafa, tabak
Hasan Lutfizade
Timurhan, ćehaja
Jusuf, kalajdžija
Velija, faris
Mehmed, potki vač
Memišah, trgovac
Mustafa, spahija
Džafer, faris
Mehmed, laki oklopnik (bi.iriimei)
Hamza, zidar
Kurd Abdullahov
Mustafa, halvadžija
Šaban Aga
Džafer Aga
Mustafa Aga
Durmuš, maser
Oruč, mustahfiz
Mustafa-dede
Osman, tkalac abe
Pervane, topdžija
Nesuh, eškindžija
Redžep, trgovac
Lutfi, tkalac abe
Jusuf, trgovac
Mustafa
Ali, sabljar (seyyaf)
Piri, sabljar
Hadži Ferhad
Šaban, zapovjednik ode

Mahala mesdžida vojvode Kejvana

Spojler

Mehmed, imam
Oruč, pucar vune
Murad, slastičar
Husein, maser
Jusuf, kalajdžija
Kara-Sinan
Memi, krojač
Mustafa, zidar
Pervane, kovač (demirci)
Piri Abdullahov
Husein, krojač
Behram, kuhar (pa~;aci)
Ahmed, azap
Hasan, sufija
Hasan, sitničar (c;:erc;:i)
Sefer Abdullahov
Hurrem, zidar
Alija Veledhanov
Ramadan, mesar
Ramadan, izrađivač pokrivača
10/15
(1118)
Redžep, sitničar
Nesuh, sufija
Veli, sitničar
Oruč, sufija
Ali, tesar
Timur Abdullahov
Ferhad, sufija
Mustafa, sarač
Bešir, potkivač
Hasan, sitničar
Timurhan, tabak
Ferhad, krojač
Ahmed Mehmedov

 

[korkanj]

Mahala Bali-aginog mesdžida

Spojler

Muslihuddin-halifa, imam
Hadži-Alija, trgovac
Hadži-Mehmed, spahija
Mustafa, spahija
Oruč, spahija
Mehmed, spahija
Alija, spahija
Mehmed, spahija
Baba-Hajdar, telal
Kurd-Aga
Hadži-Ibrahim, ćehaja
Kurd Jusufov
Mehmed, zapovjednik ode
Osman, slastičar
Ibrahim, mustahfiz
Mahmud-halifa
Hasan, trgovac
Mehmed, slastičar
Mustafa, spahija
Gazija, sitničar
Osman, krojač
Ferhad, sitničar
Budak Abdullahov
Velija Alađuzov
Ahmed, krojač
Omer-hodža
Šahman Karađozov
Turban, zidar
Bajezid, čizmar
Timur Abdul!ahov
Kurd, faris
Alija iz Bosne
Džafer, zapovjednik buljuka (ser-i boliik)

Mahala Hadži-aginog mesdžida

Spojler

Bali-halifa, imam
Kejvan, mujezin
Šadi, spahija
Sina, spahija
Murad, ćehaja
Mustafa Hasanov
Hurrem Gazijin
Mehmed, trgovac
Mustafa, kovač
Ibrahim, kalajdžija
Malkoč Abdullahov
Ibrahim, krojač
Mehmed, krojač
Uvejs Iskenderov
Sefer, sarač
Gazija, sarač
Osman, brijač
Sulejman Ejnehanov
Ibrahim, trgovac
Alija Behramov
Salih, trgovac
Murad Iskenderov
Mehmed Pirijin
Ferhad Iskenderov
Osman Kurdov
Mehmed Huseinov
Alija Mahmudov
Ridvan Abdullahov
Timur Mustafin
Mustafa Ajdinov
Alija Ajdinov
Ibrahim Mehmedov
Omer Hubjarov
Firuz, mustahfiz
Ibrahim Alijin
Ahmed Abdullahov
Bali, krojač
Oruč, tkalac abe
Memi Abdullahov
Turhan Abdullahov
Mehmed Hasanov

Livada Alije, Murata i Ibrahima, sinova
Arslanovih, s voćnjakom i dvorištem. Oni
su, sa svim što im pripada, s jedne strane
ograničeni imanjem Junus-age, s druge
strane imanjem Nesuh-baše, s treće strane
imanjem Bajezida ćehaje i s četvrte strane
javnim putom. U novi je defter uvedeno na
temelju starog.

Vrt Abdija, slastičara, 3 dun.
Vrt, Ferhada, kolara, 3 dun.
Vrt, Pervane, sarača, 2 dun.
Vrt V elije, mesara, 7 dun.
Vrt tabaka? Sefera, 5 dun.
Vrt Ahmeda mesara, 7 dun.
Vrt samardžije Gazija, 9 dun.
Vrt krojača Mehmeda, 4 dun.
V rt tabaka Huseina 4 dun.
Vrt Abdije Alađuzovog, 4 dun.
Vrt Hadži Badždara, 3 dun.
Vrt Huseina Arnauta, 4 dun.
Vrt Mehmeda Šiermerdovog, l dun.
Vrt Velijina, 6 dun.
Vrt kalajdžije Nesuha, 4 dun.
Vrt halvadžije Memije, l dun.
Vrt halvadžije Balija, l dun.
Vrt halvadžije Uvejsa, l dun.
Vrt Šahmanov, l dun.
Vrt krojača Hasana, l dun.
Vrt Musa-age, 2,5 dun.
Vrt azapa Hasana, l dun.
Vrt Hadži-Mehmed-age, 3,5 dun.
Vrt krojača Mustafe, l dun.
Vrt vodeničara Kurda, l dun.
Vrt čizmedžije Kurda, l dun.
Vrt bra vara Mehmeda, l dun.
Vrt Hasana, Crljenkovog, 3 dun.
Vrt reisa Nezida, l dun.
Vrt Alije trgovca, 2,5 dun.
Vrt Huseina Ahmedovog, l dun.
Vrt Bali-age, 3 dun.
Vrt Ajdinove žene, l dun.
Vrt Emiršahove žene, 1,2 dun.
Vrt sufije Muse, l dun.
Vrt mesara Hasana, l dun.
Vrt Halilov, l dun.
Vrt masara Hizra, 2 dun.
Vrt stolara (durudger), Mehmeda, 6 dun.
Vrt krojača Alije, 4 dun.
Vrt Hasana, Nezirovog, 2 dun.
Vrt u posjedu Sinana, 4 dun.
Vrt Hurrema Seferovog, 1,5 dun.
Vrt mesara V elije, 2 dun.
Vrt pisara Mustafe, l dun.
Vrt Memišahov, l dun.
Vrt krojača Gazija, 3 dun.
Vrt Ali-agin, 8 dun.
Vrt Memije Mahmudovog, l dun.
Vrt Ibrahima Hamzinog, l dun.
Vrt hatiba Muslihuddina, 3 dun.
Vrt Mustafe Nesuhovog, 3 dun.
Vrt Murada Emiršehovog, 4 dun.
Vrt Alidžanov, l dun.
Vinograd Ferhadov, 2 dun.
Vinograd Hasana Dervišovog, 2 dun.
Vinograd čizmara Kurda, l dun.
Vinograd sufije Ti mura, 3,5 dun.
Vinograd Ahmeda Mustafinog, l dun.
Vinograd potki vača Davuda, 2,5 dun.
Vinograd s vrtom u posjedu (der yed-i)
Ibrahimovom, 8 dun.
Vinograd Ilijasov, 2 dun.
Vinograd slastičara Uvejsa, l dun.
Vinograd slastičara Pirije, l dun.
Vinograd Ibrahima Halilovog, l dun.
Vinograd slastičara Mustafe, 2,5 dun.
Vinograd Emirov, 4 dun.
Vinograd Sinan-dedea, 3 dun.
Vinograd Huseina Arnauta, 4 dun.
Vinograd mesara Mustafe, 2 dun.
Vinograd Alije Balijevog, l dun.
Vinograd Alije, Alađuzovog, 2,5 dun.
Vinograd Emirov, 2 dun.
Vinograd Ahmedov, lO dun.
Vinograd Hasana Parmaka, 5 dun.
Vinograd brijača Sefera, 2 dun.
Vinograd nosača (bargir) Alije, 6 dun.
Vinograd Ahmed-hodže, 2 dun.
Vinograd Mehmeda, ? , 4 dun.
Vinograd zidara Mehmeda, 2,5 dun
Vinograd trgovca Mehmeda, 3 dun.
Vinograd Memi-hodže, l dun.
Vinograd Mehmeda, trgovca, l dun.
Vinograd Šudžaov, l dun.
10116
(11/9)
Vinograd brijača Behrama, l dun.
Vinograd sufije Mihallu?, 4 dun.
Vinograd kalajdžije Nesuha, 3 dun.
Vinograd Omera-halife, l dun.
Vinograd Kejvana, poslužitelja (džamije),
1,5 dun.
Vinograd Mustafe Huseinovog, l dun.
Vinograd potki vača Uvejsa, l dun.
Vinograd Deli Murata, l dun.
Vinograd Kurda, zapovjednika tobdžija, l
dun.
Vinograd krojača Huseina, l dun.
Vinograd Baba-kalajdžije, l ,5 dun.
Vinograd kolara Ahmeda (Arabai), l dun.
Livada Ali-čelebije, 5 dun.
Livada Mahmuda Mustafinog, 2 dun.
Livada Ejnehan-hodže, 3 dun.
Livada mujezina Alije, l O dun.
Livada Mehmeda Bajezidovog, 15 dun.
Livada kalajdžije Nesuha, 5 dun.
Livada Mustafa-age, 5 dun.
Livada zidara Mahmuda, 5 dun.
Livada Hasana Parmaka?, 2 dun.
Livada Dizdar-age, 15 dun.
Livada mujezina Huseina, 4 dun.
Livada Hasana baše, 2 dun.
Livada Abdije Siminovog, u blizini rijeke
Orljave, drži je Hasan-reis temeljem šerijatske
potvrde, 2 dun.
Livada Omerova, u blizini rijeke Orljave,
2dun.
Vrt Hadži-Mehmed-age i nekih mustahfiza,
lO dun.
Pusta zemlja u varoši Požega, koristi je
(der uhde!) hadži-Husein, poznat kao
baždar-hadžija, 2 dun.

Vrtovi požeške zavije

Spojler

Vrt mesara V elije, 2,5 dun
Vrt slastičara Ferhada, 2 dun.
Baština Eminova, l dun.
Vrt kolara Ahmeda, l dun.
Vrt Ibrahimov, 4 dun.
Vrt mesara Ahmeda, 3 dun.
V rt Selima, poslužitelja džamije, l dun.
Vrt slastičara Mustafe, l dun.
Vrt mesara Mustafe, 1,5 dun.
Vrt Jusufa čizmara, l dun.
Vrt kalajdžije Mustafe, l ,5 dun.
Vrt pusta, 8 dun.
Vrt tabaka Alije, 112 dun.
Vrt tabaka Sefera, l ,5 dun.
V rt tabaka Ferhada, l dun.
Vrt Uvejsov, l dun.
V rt krojača Hasana, l dun.
Vrt Pir-Alijin, l dun.
Vrt trgovca Saliha, 2 dun.
Vrt Nesuhov, l ,5 dun.
Vrt Hasana Jusufovog, 3 dun.
Vrt Memije, zapovjednika ode, 2 dun.
Vrt Ferhadov, 2 dun.
Vrt mesara Uvejsa, l dun.
Vrt Mehmeda, kalajdžije, l dun.
Vrt Baba-kalajdžije, 2 dun.
V rt oko spomenute zavije, l O dun.

Vrtovi Jahja-bega i Ahmed-bega, sinova
umrlog Arslan-bega, u samoj požeškoj kasabi,
odnose se na livadu koju je spomenuti
pokojnik kupio od Džafera Abdullahova.
Upisano je prema starom defteru.
Vrtovi Jahja-bega i Ahmed-bega, sinova
umrlog Arslan-bega, izvan kasabe Požega,
jest vrt koji je spomenuti pokojnik kupio od
Hudaverdija Abdullahova, 3 dun.
Livada Jahja-bega i Ahmed-bega, sinova
umrlog Arslan-bega, u blizini rijeke Orljave,
livada je koju je spomenuti pokojnik
kupio od sabljara Nesuha i krojača Omera,
i temeljem sudske potvrde, a prema starom
defteru, upisano je i u novi (defter).
Livada hadži-Mehmed Age, dizdara požeš
ke tvrđave, u granicama spomenute kasabe.
Spomenute livade nalaze se i s ove i s
one strane rijeke Orljave, a spomenuti aga
ih koristi (tasarruf) od davnina. Budući da
su i u starom defteru bile upisane na njegovo
ime i u novi se defter opet tako upisuju.

 

[korkanj]

Mahala kršćana kasabe Požega

Spojler

Mihal, knez
Đurko, brijač
Lukač, kovač
Iva Lubelić
Ivan, jabučar
Matijaš, teklič
Ivan Vrančević (Vrapčević)
Ivaniš Balić
Stipan, teklič
Marko Mladac
Matijaš, krojač (terzi)
. Pava!, pridošlica
Đuro Kelemen
Tomaš Kruška
Đuro Nedičić (Bedenčić?)
Mika Guskarić
Steva Skrzenić
Ištvan Vekarić (Većarić?)
J ako b Crnelić
Đura Jakobov
Đura Pudarić
Balaž Ivić
Petar Koper
Petar Mihalov
Đuro, zidar
Ivko, brat spomenutog
Petra Bučarić (Bosarić)
Mitar Dragić
Mati, divane (lud?)
Jakob, krznar
Kuća: 28, knez: l

Mahala kršćana katolika (Frenk).

Spojler

Oni stanuju
na zemljištu (za koje se porez plaća
odsjekom), uvakufljenom za popravak
česme, koju je umrli Mustafa-paša doveo
do Jahja-begove džamije. Upisano temeljem
časne (carske) zapovijesti.
Iva Matinov
Petra, sagrakčija (kožar)
Iva, krojač
Pava! Nikolić
Đuro, iz Bosne
Pava! Andosov
Vid, krojač
Mika Vidnevac
Pava!, pridošlica
Marko, gostioničar
Iva, izrađivač sagova
Mihal, pridošlica
Đuro Martinov
Petar Vesučić
Ivan Crni (karaca)
Siipan Drašković
Stipan, gostioničar
Marko, govedar
Andrijaš Novosel
Mihal Vlah
Mihal Ravelić
Pava! Kukrilević
Pava! Benešić

Spojler

Kuća: 23
Umjesto glavarine, odsjekom (paušalno),
godišnje 1600 (?)-sijeka
Prihod od desetine i resmova 7. 880
Vratnica 28 1.120
Pšenica, ke jia 50 1.400
Napolica, kejla: 35 500
Porez na drva i vrtove kršćana 196
Desetina od košnica 400
Desetina od sijena 320
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe 250
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i bob 150
Desetina od voća s porezom na tapiju 200
Vodenica (radi) cijele godine, žrvnjeva
5po32 160
Vrtovi muslimana, dun. 347 po 5,
porez
Desetina od vina, pinti 136 po 5
1.735
680
Porez na (klanje svinja za) Božić 50
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 71
Granice ispaše (mer'a) stanovnika spomenute
požeške kasabe: u okolici, od potoka
Komušina do potoka Vlaška, zatim od
Svetog Đurđa i gaja Mihalovci do granica
Hemovaca, Drškovaca i Vrhovaca. Navedeni
prostor, izuzevši livade koje temeljem
tapija i hudždžeta pripadaju umrlom
Mehmed-paši (neka mu je zemlja laka!) i
drugima, od davnina je koristilo stanovništvo
spomenute kasabe, dobivši tapiju
od popisivača vilajeta. Iako je tako, stanovnici
sela Komušina često su se svađali
sa stanovništvom kasabe oko nekih mjesta
na spomenutoj ispaši. Svađe i neprijateljstvo
su okončani, i to tako što je određeno
da sporna zemlja bude ispašom za obje
strane. Budući daje tako bilo zabilježeno u
starom defteru, i u novi carski defter uneseno
je na opisan način.
Razlog bilježenju spora je ovaj: Mustahfizi
požeške tvrđave posvađali su se s požeškim
nevjernicima u vezi s livadama i njivama.
Nakon rasprave, svađa i neprijateljstvo su
prekinuti tako što je posadnicima određena
strana jugoistočno (kible tarafi) od Kapije
azapa, mosta Kurda vojvode i potoka Velika,
a sjeverna je strana (određena) za
varošku raju. Nakon što je u vezi s tim izdana
tapija, a kako je to bilo uneseno i u stari
defter, na njihovo traženje sve je zabilježeno
i u novom carskom defteru.
Razlog bilježenju spora je ovaj: raja požeške
varoši i sela Selce sukobila se oko
nekih mjesta koja se nalaze između njih
(sela i varoši). Požeška se raja požalila da
ne može ući (bizim medhalimiz yokdur
deyu) na svoje oranice, livade i vinograde,
koji se nalaze na području Selca. N akon
što su zabilježene i~ave raje Selca, o tome
je izdana tapija, a budući daje to bilo zavedeno
i u starom defteru, na traženje varoške
raje uvodi se u novi carski defter, na
opisan način.

 

[korkanj]

Čiftluk Mahmuda Junusa ćehaje, u blizini
požeške kasabe, pripada spomenutom, 22

Spojler

Vodenica, žrvnja4 po 32
Prihod od desetine i resmova 550
Čiftluk Ahmeda, Alije i Jakuba, u granicama
požeške varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 300
Čiftluk mevlana Muslihuddina, hatiba
Jahja-begove džamije, nalazi se s druge
strane Orljave, s jedne strane graniči s
vrtom Mehmeda i .Šavera ćehaje, s druge
strane livadom Bajezid-age, s treće strane
čiftlukom Arslan-babinih sinova i s četvrte
strane gajem i javnim putem.
(Upisano) prema starom defteru.
Prihod u gotovom novcu l OO
Zemlja crkve Sveti Duh, u blizini kasabe
Požega, pripada spomenutoj
Vodenica na rijeci Velika, žrvnja4 po 42?
Stupa l, po 32
Prihod od desetine i res mova 391

Selo Doljanovci', drugim imenom Prepušte
(Prepoštija), sa žiro vinom u granicama
spomenutog sela, pripada spomenutoj
nahiji

Spojler

Đura Odselac
Petar Pepić
Đuro Petrić
Đuro Godac
Mihal Ilijin
GrikaRumić
Martin Popošta
Matija Ferenić
Đuroš Mihalov
Đurađ Rajčić
Petar Rumenić
Mika Žikulin
Iva Šimunov
Ivak Grgurov ·
Mika Rajčić
Ilijas Alijin
Kuća: 16, kršćana: 15, muslimana l
Prihod od desetine i resmova
Vratnica 15
Pšenica, kejla
Napolica, kejla:
Porez na drva i vrt
Desetina od košnica
5877
600
501400
561120
98
400
Desetina od sijena 50
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 250
Desetina od leće s grahom, desetina
od slan utka i boba 25
Desetina od voća s porezom na tapiju 45
Desetina od vina, pinta 300 po 5 1500
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 300
Baduhava s polj arinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 16
Čiftluk Hadži-Džafera i janjičara H izra,
kod sela Doljanovci, pripada Požegi
Prihod od desetine i resmova

 

[korkanj]

Čiftluk Alije i Sulejmana, sinova Isfendijar-
vojvode, kod sela Dolanovci

Spojler

Prihod od desetine i resmova 780
10118
M ezra Benešinci, u blizini sela Doljanovc~
pripada Požegi
Ajas Velijin, 12
Iva Golenić
Mika Antolov
Petra Rumenić
Kuća: 4, kršćana: 3, muslimana: l
Prihod od desetine i resmova 976
Čiftluk Oruča Musinog, kod mezre Benešinci
22
Prihod od desetine i resmova 31 O
Čiftluk Ibrahima Ferhadovog, zemljište
je poznato pod imenom Bogdinovci, pripada
spomenutoj 22
Husein Ferhadov
Vodenica, žrvanj l, porez 16
Prihod od desetine i resmova 1 250

Selo Vlasje' s obradivim zemljištem Memije
i Omera, pripada spomenutoj nahiji

Spojler

Omer Turhanov, s vlastitim posjedom
(mea tasarruf-i hud)
Kurd Ejnehanov, s vlastitim posjedom
MuruvvetEjnehanov
Bali Iskenderov
Mahmud Kurdov, s vlastitim posjedom
Hizr Sejdijev
Ibrahim Abdullahov
Memi Durakov, s vlastitim posjedom

~Selo Doljanovci drugim imenom Bratušje spominje se u
Tapu defteru iz 1545. g. (Butorac, Josip, Stanovništvo
Požege i okolice 1700-1950, Zbornik za narodni život i
običaje, JAZU, knj. 43, Zagreb 1947., p. 449). Pod istim
imenom i danas selo Doljanovci sjeverno od Kaptola
(Smičiklas, Tade, Dvijestogodišnjica oslobođenja Slavonije,
II. dio, Zagreb 1891., p. 155, l56.,Mažuran, Ive,
Popis naselja i stanovništva u Slavoniji 1698, Osijek
1988. p 363-365).
' Možda Vilić Selo.

Spojler

Kuća: 8
Prihod od desetine i res mova 2000
Porez na zemlju 176
Pšenica, kejla: 25 700
Napolica, kejla: 30 600
Porez na drva i vrt 96
Desetina od košnica 150
Desetina od sij ena 21
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 30
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 35
Desetina od voća s porezom na tapiju 93
Baduhava s polj arinom i mladarinom 100

 

[korkanj]

Selo Grubišnica', drugo ime Nova,
s vinogradima
na brdu (bayir) Špelenak, izuzevši
vinograde raje sela Slobodčina,
pripada Požeškoj nahij i.
Ivaniš Zvekeš, na vlastitoj baštini sa
šumom za sječu

Spojler

Đuro I vanišev
Tomaš Resečić
Mihal Balažov
Petar Matijin
Mika Ćelić
Živko Martinov
Đane? Pavić, na vlastitoj baštini
Živko Mikić
Ivan Pavlov

Kuća: 10
Prihod od desetine i resmova 3000
Vratnica 10 400
Pšenica, kejla: 25 700
Napolica, kejla: 15 300
Porez na drva i vrt 70
Desetina od košnica 220
Desetina od sijena 50
Desetina od Iana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 230
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 235
Desetina od voća s porezom na tap iju 17
Desetina od vina, pinta 56 po 5 · 280
Vodenica (radi) pola godine, I, porez 16

Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 450
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 127

Selo Bankovci' napušteno, ne obrađuje se,
pripada Požegi.
Čiftluk Aiše i Hasana, u granicama spomenutog
sela, 22

Spojler

Prihod od desetine i res mova ll O
Čestice Harčin, Sujnak (Sovin jak), Okrugljak,
Papradćak (Papratnjak) i Koridćak
(Koritnjak), u granicama spomenutog sela
upisane su u starom defteru kao vakuf i
kao takve se koriste, pa se tako unose i u
novi defter.

Prihod u gotovom novcu 40

 

[korkanj]

Selo Darjanovci', pripada spomenutoj
(nahiji)
Martin I vano v
Iva Mostar, s vlastitim posjedom (!asarruf-
i hud) samo u granicama spomenutog
sela

Spojler

Živko Petrić
Martin Gučić
Đura Ivić
Nikola Stević
Martin Ivić
Živko Mihalov
Nikola Vukšić

Kuća: 9
Prihod od desetine i resmova 2460
Vratnica 9 360
Pšenica, kejla: 25 700
N apo lica, ke jia: 15 200
Porez na drva i vrt 63
Desetina od košnica 50
Desetina od sijena 45

6 Nepoznato.
7Possessio Bankoch 1378., villaBankoch 1435. u sklopu
Požeške županije i vlastelinstva Velika (Cs<lnki, DeszO,
Magyarorszag tOrtenelmi fOldrajza a Hunyadiak koraban,
II. ktitet, Budapest 1894., p. 399). Bankovczi u sastavu
vojvodaluka Velika 1698. (Mažuran, o.c., p. 380).
Bankovci Požeški između Škomića i Kunovaca.
g Daranovczi, Daranovchy 1698. i 1702. (Mažuran, o.c.,
p. 331, 332; Smičiklas, o.c., p. 212-214). Selo Daranovci
kod Brestovca Požeškog.

Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 25
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanu tka i boba 20
Desetina od voća s porezom na tapiju 15
Desetina od vina, pinta 144 po 5 720
Vodenica (radi) pola godine, žrvanj l,
porez 16
Res um na sitnu stoku s torarinom 25
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 120
Baduhava s polj arinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 91

Selo Komarovci', pripada spomenutoj
(požeškoj nahiji)

Spojler

Matija Radušić
Matijaš Radosavov
Kurd-ali Huseinov, 12 (u TD 672 nije upisan
ovaj r. čift)
Kuća: 3
Zemlja Hurrema Huseinovo g, 12 (R. čifta
u TD 672 nema)
Prihod od desetine i resmova l 099
10/19 Vratnica 2 80
Pšenica, kejla: 15 420
Napolica, kejla: 12 240
Porez na drva i vrt 14
Desetina od košnica
Desetina od sijena
12
50
14
Desetina od lana, konoplje, bijelog
icrvenogluka,kupusairepe
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanu tka i boba lO
Vodenica, žrvnja 2, porez 32
Desetina od voća s porezom na ta pij u 20
Resu m na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 168
Baduhava s polj arinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 72
Čiftluk Memije Huseinovog, drži ga Hajdar
Nesu/zov, pripada spomenutoj 22
Prihod od desetine i resmova 280
Mezra Mladin Vrh, pripada spomenutoj
(nahiji)
Prihod od desetine i resmova 300

 

[korkanj]

Selo Neganovci10
, pripada Požegi

Spojler

Andrijaš Križnević
Mika Kovač
Đura Kolesar
Mika, pridošlica
Mihal Doborčić
Filip, pridošlica
Kuća: 6
Porez od desetine i resmova 2745
Vratnica 6 240
Pšenica, kejla: 30 840
Napolica, kejla: 25 500
Porez na drva i vrt 42
Desetina od košnica
Desetina od sijena
130
115
125
Desetina od Jana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanu tka i boba 70
Desetina od voća s porezom na tapiju 45
Res um na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 450
Baduhava s poljarinom i mladarinom te
porezom na vinsku burad 150
Čiftluk u selu Neganovci, u vlasništvu
Hamza-Alije, Emine i Aiše, djece Hadži-
Mehmeda, s vinogradima, po odredbi
starog deftera, pripada spomenutoj 22
Prihod od desetine i resmova 3000

Mezra Lepovci (Lipovci?), pripada spomenutoj
Čiftluk zaima Ejnehana
Čiftluk Mustafe Ilijasovog, dio

Spojler

Mustafa Abdullahov, 12
Džafer, pridošlica
Kuća: 4
Prihod od desetine i resmova 7 50

Spojler

Komarevacz, Komarofzy 1698. i 1702. (Mažuran, o.c.,
p. 363; Smičiklas, o.c., p. 155, 156). Selo Komarovci blizu
Kaptola.
1
" Neganoch, Neganouch u Požeškoj županiji (Csdnki, o.
e., II., p. 418). Nalazili se u okolici Godin jaka blizu Nove
Gradiške. Nestalo

Selo Lipa", obrađuje ga raja iz okolnih
sela, pripada Požegi

Spojler

Čiftluk Mehmeda, zapovjednika bu/juka,
22
Čiftluk Hasana, zapovjednika bu/juka,
22
Čiftluk Mehmeda će/zaje, 22
Ali-aga
Vodenica 3 po 32, porez 96
Prihod od desetine i resmova 2259
Livada hadži-Memije, u granicama
sela Lipa, pripada spomenutom
Prihod od desetine i resmova 20
Obrađiva zemlja Nurullah-age, u
blizini sela Lipa
Prihod od desetine 60
Prihod od vodenice Me v lana Muslihuddinovog
Prihod od desetine i res mova 60

 

[korkanj]

VAROŠ KAPTOL s tržnom pristojbom
od (sezonskih) sajmova
Džemat časne džamije uzvišenog padišaha,
utočišta svijeta

Spojler

Alauddin, imam i hatib
Mehmed, mujezin
Nurullah, mujezin
Husein, poslužitelj džamije
Kurd-aga
11/12
Ali-aga
Husein-aga
Mustafa-aga
Nezir, ćehaja
Veli, zapovjednik ode
Ahmed, pisar
Mustafa, čizmar
Bali Mustafin
Kurd Mustafin
Musa, krojač
Memi, mesar
J us uf, krznar
Isa Ilijasov
Abdi, kovač
Hasan, arhitekt
Mustafa, divane
Durgud Jakubov
Memi Behadirov
Bali Jusufov
Sulejman Mehmedov
Ejnehan Musin
Hajdar Nesuhov
Memi, zapovjednik ode
Jusuf-dede
Uvejs-dede
Omer Huseinov
Ejnehan, zapovjednik buljuka
Umur Mustafin
Nesuh Velijin
Ibrahim Alijin
Mehmed, sufi
Baba Sari (Sari Baba?)
Ejnehan, sufi
Ferhad, sufi
Ramadan Durakov
Šeh var (Šehsuvar?) Hasanov
Jusuf Muradov
Osman Hasanov
Pervane Abdullahov
Džafer Alijin
Ferruh, zapovjednik buljuka
Mehmed Sinanov
Ali, zapovjednik ode
Mehmed Hasanov
Ramadan Alijin
Hasan, sufi
Mehmed Abdullahov
Durmuš Alijin
Ramadan Ramadanov
Bali, iz Bosne
Mehmed, mesar
Muruvvet Jusufov
Mustafa Ahmedov
Osman, iz Bosne
Džafer Davudov
Behram Jusufov
Hasan, krojač
Hasan, vratar
Kuća: 64
Zemlja Žabnjak, u vlasništvu (>>U vlasništvu<<)
spomenutih muslimana
Zemlja u posjedu Husein-age, namjesto
Mike Petačkog, u spomenutoj varoši
Zemlja Odorjanovci, u granicama spomenute
varoši

Lypia, Lipye, Lypye, Lipier u Požeškoj županiji
(Csanki, o.c., p. 416). Lippa 1698. i 1702. (Mažuran,
o.c., p. 335; Smičiklas, oc., p. 229).
Selo Lipa zapadno
od Požege.

 

[korkanj]

l 0120 Mahala kršćana spomenute
varoši

Spojler

Ištvan Benešić
Đura Mihalov
Mika Kademenlić
Mika Đurić.
Mati Đurić
Mihal Ćelušić
Iva Ćelušić
Toma Ivić
Mika Levakov
Ištvan Martinov
Ištvan Antolov
Vinko Marošov
Marko Ivić
Mika Ilić
Mihal Đanešov
Đura(??)
Petar Stipanov
Martin Barić
Marko Kovač
Đura Levačić
Ištvan Dijak
Đura Matošov
Pavli Petrov
Jakov Šokorad
Mikula B urešić
Andrijaš Dragić
Ivan Martinov
Petar Đurić
Đura Mihalov
Ivan Bakošov
Ivan Matkov, na baštini tekliča Matijaša
Baština Đure Ključara, u vlasništvu spomenutih
stanovnika

Baština Mihala Martina Domkovog, vlasništvo
Džafera Musina
Kuća s baštinama: 34
Prihod od desetine i resmova
Vratnica 32
Pšenica, kejla: 300
Napolica, kejla: liO
Porez na drva i vrt kršćanske i
19.440
1280
8400
2200
muslimanske raje 324
Desetina od sijena kršćana i
muslimana 750
Desetina od košnica 560
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe 420
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 150
Desetina od voća s porezom na tapiju 400
Vodenica (radi) pola godine,
žrvnjeva 5, porez 80 oronula l
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 550
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 192
Zemlja Domković, kod varoši Kaptol,
zemlja Balaža svećenika, vinograd, zemlja
2
Prihod od desetine i resmova 400

Čiftluk Mehmeda Huseinovog, kod varoši
Kaptol, 22

Spojler

Prihod od desetine i resmova 1630
Čiftluk Hasana Mustajinog, u blizini
spomenutoj varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 300
Čiftluk Nezira Ejnebegija, kod varoši
Kaptol, pripada spomenutom 22
Prihod od desetine i resmova 550
Čiftluk Bekira, ćehaje, u vlo.sništvu Osman-
age i Mustafa-age, to su mjesta poznata
po imenu
Bistrica i Sloboštica, pripada nahiji
Požega, 22.
Prihod od desetine i res mova 300
Čiftluk Kurd-age, kod varoši Kaptol zemlje
poznate kao zemlje Mikloša, svećenika,
i Đurada Meštra (Meštar) te Apanadine
vodenice, žrvanj I, i mezre
Orahovci i Kešelovina, kod spomenutog
Čiftluka (u TD 650 izostavljeno)

Prihod od desetine i resmova 950
Čiftluk Mehmeda Hasanovog i Fatime,
kod spomenute varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 499
Čiftluk Hasana Iskenderovog, u blizini
Kaptola., 22
Prihod od desetine i resmova 300
11113
Čiftluk Husein-age Jusufovog sa zemljom
Mike Petačkog i zemljištem Đure
Agičića i Marka Novakovog, kod varoši
Kaptol, 22
Prihod od desetine i res mova 1223
Čiftluk Huseinov, kod varoši Kaptol, 22
Prihod od desetine i resmova 290
Čiftluk Murada Huseinovog i Urudže
(Oruče), kćeri Lutfijeve, kod spomenute
varoši
Prihod od desetine i res mova 700
Čiftluk Mustafe sina Ibrahimovog, kod
varoši Kaptol, pripada Požegi, 22
Prihod od desetine i res mova 1400
Čiftluk Alije i Sulejmana, u blizini varoši
Kaptol, pripada spomenutom
Vodenica, žrvnja 3 po 16, porez 48; 22
Prihod od desetine i resmova 1380
Čiftluk Balije Mustajinog i Omera Huseinovog,
kod spomenute varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 300
Čiftluk Muruvveta Jusufovog, u blizini
spomenute varoši, 22
Prihod od desetine i res mova 500
Čiftluk Balije i Ilijasa, kod varoši
Kaptol, 22
Prihod od desetine i res mova 519
Čiftluk Alija i Sulejmana, sinova Isfendijarovih,
kod spomenute varoši - zemlje
poznate po imenu Kudoševci, s bassa-vinogradom,
čestice 2
Prihod od desetine i resmova 460
Čiftluk Ise Ilijasovog, u blizini varoši
Kaptol, pripada Požegi, 22.
Prihod od desetine i resmova 21 O
Čiftluk Sefera i Ilijasa, kod varoši Kaptol,
pripada Požegi,
Prihod od desetine i resmova 200
Dio čiftluka U mura Mustajinog, kod spomenute
varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 455

Dio čiftluka Murada Sulejmanovog, kod
varoši Kaptol, pripada požeškoj nahiji, 22
Prihod od desetine i resmova 200
Čiftluk Zahidin, temeljem sudske potvrde,
u blizini spomenute varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 540
10/21
Čiftluk Hasana Džaferovog, kod varoši
Kaptol, 22
Prihod od desetine i resmova 150
Čiftluk Mehmeda Kurd-aginog, u blizini
Kaptola, 22
Prihod od desetine i resmova 485
{;iftluk Behrama Jusufovog sa zemljom
Zbanić, u posjedu Ivanovom, kod varoši
Kaptol, pripada požeškoj nahiji, 22
Prihod od desetine i res mova 500
Čiftluk Mahmuda Mehmedovog, kod
varoši Kaptol, dio je baštine Matije, svećenika,
pripada spomenutom, 22
Prihod od desetine i resmova 150
Čiftluk Alije Jusufovog, u blizini Kaptola,
pripada spomenutom 22
Prihod od desetine i resmova 450
Mezra Žabjak i ]eršanci (Vršanci?), u
blizini varoši Kaptol, pripada spomenutom
Čiftluk Kurd-age, dizdara spomenute
tvrđave
Prihod od desetine i resmova 1500
Čiftluk Murada i Ars.lo.na, sinova Uvejs-
aginih, na mezri Zabjak (Jeršanci),
pripada spomenutom 22.
Prihod od desetine i resmova 675

 

[korkanj]

Selo Iljaševci" (Ilijaševci), pripada Požegi

Spojler

11114
Martin Pavosanov
Iva Radešić
Jakob Slanić
Pavao Lorincov
Lore Jakobov
Iva Kosević
Iva Valić
Đuro Agišić
Mihal Ružić (Zorić?)
Mihal Kovač
Matija Jelenar
Kuća: ll
Prihod od desetine i resmova 2500
Vratnica 11 440
Pšenica, kejla: 30 840
Napolica, kejla: 20 400
Porez na drva i vrt 77
Desetina od košnica 80
Desetina od sijena 20
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenogluka,kupusa i repe 30
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 20
Desetina od voća s porezom na tapiju 15
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 328
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 250
Zemlja Gavešić, u posjedu Džafera Kasimovog,
kod spomenutog sela Ilijaševci, 22
Prihod od desetine i res mova 700
Čiftluk Ibrahim-age, Alije, zapovjednika
ode, i Balije Ajdinovog. To su zemlje Balatačkog,
pripadaju Požegi, 22
Prihod od desetine i res mova 900

Selište Illiasevczi 1698. (Mažuran, o.c., p. 318). VjeroM
jatno napušteno 1687. god. Možda rudina Oljasa južno
od Kutjeva

Selo Orljavica" s vinogradima izvan (sela),
pripada spomenutoj (nahiji)

Spojler

Pava! Vranićev
Mihal, pridošlica
Jakob Mihalov
Petar Ružić (Zorić?)
Ivaniš Matković
Pa val Mikić
Vuk, pridošlica
Martin Ćelić
Pervan e Abdullahov, 12
Kuća: 9
Prihod od desetine i resmova 1590
Porez na zemlju 12
Vratnica 8 320
Pšenica, kejla: 8 320
Napolica, ke jia: l O 200
Porez na drva i vrt 70
Desetina od košnica 80
Desetina od sijena 20
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 25
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 21
Desetina od voća s porezom na ta piju 15
Desetina od vina, pinta 15 po 5 75
Porez na sitnu stoku s torarinom 40
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 127
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 55
Čiftluk Sulejmana i Elvide, temeljem
sudske potvrde. To su zemlje Marušića,
Petra Komića, Mihala Bocarića, Đure
Hrabačevog i Petra Ostruganića, 22
5
Prihod od desetine i resmova 470
Čiftluk Džafer-age Bajezidovog, temeljem
sudske potvrde, u blizini sela Orljaviea.
To je zemlja Ive Dobarijana, pripada
spomenutoj, 22
Prihod od desetine i resmova 250

Aryauicha, Oryauicha, Oryauica. Oryauycha u Požeškoj
županiji (Csanki, o.c., ll., p. 419, 420). Orliavicza
1698. (Mažuran, o.c., p. 211,121). Danas selo Pavlovci
nedaleko od Komorice

 

[korkanj]

VAROŠ VETHI" s hassa-vinogradom i
čiftlukom Bahtijar-age te sa žirovinom u
granicama spomenute varoši.

Spojler

Balaž Rančić
Novak Mihalov
Tomaš Perušić
Mika Ivanov
Pavle Đurić
Matija Petrović
Mihal, pridošlica
Andrijaš Đurić
Iva Kovačić
Pišta Jaković (Baković?)
Petra Valušić
Balaž Pavlov
Balaž Ferenčić
Mika Lukačev
Vuk Kostolović
Đura Kostolović
Martin Ivanov
Mikloš Elečić
Ferenac Kovač
Mihal Markov
Petar Blaginov
Pava! Blažić
Petar B laž ić
Mika Dijak
Marko Hrvat
Mika, Vlah
Baština svećenika Mikloša, u vlasništvu
Džafera, Balije i Šabana
Kuća s baštinama: 27
10/22

Vehto, Vehti 1698. i 1702. (Mažuran, o.c., p. 309, 3!0;
Smičiklas, o.c., p. 157, 162·164, 186, 188). Selo Vetovo
istočno od Kaptola

Mahala muslimana spomenute varoši

Spojler

Ti muslimani zajedno s kršćanima popravljaju
put za Vethi do vrha brda. U zamjenu
za to oslobođeni su izvanrednih poreza i
običajnih davanja.
Murad Alađuzov, 12
Ejnehan Šabanov, 12
Husein Tur-Alijin, 12
Džafer Balijin, 12
Hasan Nesuhov
Abdi Ismail ov, 12
Ali Huseinov, 12
Bali Abdullahov, 12
Memi, iz Bosne, 12
Turhan, iz Bosne, 12
Mehmed Ferhadov, 12
Ferhad, iz Bosne, 12
Kuća: 12
Vlasništvo Mehmeda Alijinog
Vinograd, dun. 5
Vodenica, žrvanj l
Livada Mehmed-čelebije, dun. 2
Prihod od desetine i resmova 7530
Porez na zemlju 132
Vratnica 26 1040
Pšenica, kejla: l O 1800
Napolica, kejla: 80 1600
Porez na drva i vrt sa muslimanskom
rajom 210
Desetina od košnica 150
Desetina od sijena 60
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 120
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba liO
Desetina od voća s porezom na ta piju 50
Desetina od vina, pinta 330 po 5 1650
Vodenica, žrvnjeva 8 po 16, porez 144
Vinogradi muslimana, dun. 7, porez 35
Resum za svinje s pristojbom za
prodaju i za božićno klanje 214
Baduhava s polj arinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 250
11/15

Čiftluk Mevlana Muslihuddina, hatiba,
po odredbi starog deftera
Prihod od desetine i resmova l OO

Spojler

M ezra Posafije, čiftluk Alije i Džafera sinova
Bahtijarovih, zemlje su koje koristi
(tasarruf) Husein, u blizini varoši Vetovo,
porez na zemlju, 22
Prihod od desetine i resmova 2195
Čiftluk Rahime, žene Ihtijar-agine, temeljem
sudske potvrde, kod spomenute
varoši, 22
Prihod od desetine i resmova 51 O
Čiftluk Oruč-age, Ibrahima i Halila, u
blizini spomenute varoši Vetovo zemlje i
izgoni poznati po imenu Lukač evci i Partuševe
i, 22
Prihod od desetine i resmova l 000
Zemlja Martin-Goranci, čiftluk Arnauta
Hasana, pripada spomenutom
Prihod od desetine i resmova 308

Selo Treštanovci" sa zemljom Dijakovština,
pripada Požegi

Spojler

Mahmud Ibrahimov, 22
Murad Mehmedov, 22, sa čiftlukom Dijakovština
Murad Musin, na čiftluku Dijakovština
Bekir Isin, 22
Turhan Šinnerdov, 22
Nesima, kći Turhanova, 22
Džafer Mustafin, 22
Mahmud Abdullahov, 22
Timurhan, pridošlica, 22
Ahmed Ferhadov, 22
Durmuš, 22
Dursun Mustafin, 22
Kuća: 12
Prihod od desetine i res mova
Porez na zemlju
Pšenica, kejla: 25
Napolica, kejla: 20
Porez na drva i vrt 2535
Desetina od košnica 264
Desetina od sijena 550
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe 240
Desetina od leće s grahom, desetina 91
so 85
Sl
od slanutka i boba 75
Desetina od voća s porezom na tapiju 25
Vodenica, žrvnja 2 po 16, porez 32
Baduhava s polj arinom i mladarinom 77
Meua Petevalci (Petovalci?), kod spomenutog
sela, pripada Požegi
Dio čiftluka Fatime, kćeri Abdullahove,
22
Dio čiftluka Memije sina Džaferovog, 22
Prihod od desetine i resmova 1400
Meua Gradiška, kod spomenutog sela
Prihod od desetine i resmova 328

"Trescsinovacz, Treschanovacz, Treschinovaczi 1698. i
1702. (Mažuran, o.c., p. 254, 265; Smičiklas. o. e., p. 69,
154, 155). Selo Treštanovci sjeverno od Požege.

 

[korkanj]

Selo Dimitrovica16
, pripada Požegi

Spojler

Kasim Huseinov, 22
Bali Iskenderov, 22
Husein Hasanov, 22
Umur Abdullahov, 22
Ali Bajezidov, 22
Bali iz Bosne, 22
Husein Abdullahov, 22
Kurd Abdullahov, 22
Ramadan Pervanov, 12
Kuća: 9
Livada Mehmeda Huseinovog,
godišnje 6
Prihod od desetine i resmova 3000
Porez na zemlju 178
Pšenica, kejla: 45 1260
Napolica, kejla: 30 600
Porez na drva i vrt 63
Desetina od košnica 212
Desetina od sijena 35
Desetina od lana, konoplje, bijelog
icrvenogluka,kupusairepe 100
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 71
Desetina od voća s porezom na tap iju 42
Vodenica (radi) cijele godine 2, pola
godine l , porez 80
Baduhava s poljarinom i mladarinom 359
Meua Vujkovac, kod sela Dimitrovice,
pripada spomenutoj
Čiftluk Kasima Huseinovog na spomenutojmezri
Prihod od desetine i res mova 250
Meua Sviračka, pripada spomenutom
Prihod od desetine i resmova 348

Mitrovacz, Mitrovicsa 1698. i 1702. (Mažuran, o.c., p.
372, 375, 376; Smičiklas, o.c., p. 71, 147, 148). Danas
Trenkovo sjeverno od Požege

 

[korkanj]

Selo Gornji i Donji Gučan17 s mezrama
Grabarje i Podgaje, pripada Požegi

Spojler

Hasan Mahmudov, 22
Kurd Abdullahov, 22
Behram Džaferov, 22
Ferhad Bajramov, 22
Gazi Bajramom, 22
10/23
Umur Šahmanov, 22
Ali Ibrahimov, 22
Ali Jusufov, 22
Hurrem Džaferov, 22
Kurd Mahmudov, 22
Husein V elijin, 22
Husrev Gazijin, 22
Jusuf Turalijin, 22
Mustafa Abdullahov
Husein Kejvanov
Omer Ahmedov
Hasan Abdullahov
Memi Džaferov
Dragobrad Pavlov
Niko (Nenko?) Ostojin
Dragić, pridošlica
Kuća: 21, muslimanskih: 18, kršćanskih: 3
Prihod od desetine i resmova 4449
Porez na zemlju 286
Vratnica 3 120
Pšenica, kejla: 52 1456
Napolica, kejla: 45 900
Porez na drva i vrt 91
Desetina od košnica 350
Desetina od sijena 35
Desetina od lana, konoplje, bijelog i
crvenog luka, kupusa i repe 125
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 50
Desetina od voća s porezom na tapiju 75
Desetina od vina, pinta 70 po 5 350
11/16 Vrtovi muslimana, dun. 30
po S, porez 150
Porez na sitnu stoku sa tovarinom 235
Vodenica, žrvanj l, porez 16, oronula l
Resum na svinje s pristojbom na
prodaju i na božićno klanje 52
Baduhava s poljarinom i mladarinom
te porezom na vinsku burad 158
Zemlja Tota Andrijaša, u blizini tvrđava
Rudine, pripada Požegi
Prihod od desetine i res mova 20
Mezra Ivandol, čiftluk Iskenderbega, 22,
pripada spomenutoj
Prihod od desetine i resmova 150

Guchany, Kugyani, Kucsany, Gucsani 1698. i 1702
(Mažuran, o.c., p. 329-332; Smičiklas, o.c., p. 70, 214,
215). Selo Gučani između Busova i Zakorenja

Selo Gornji Klanić" (Kalanić), nenastanjene
rajom (hali ez raiyyet)
Prihod od desetine i resmova 800

Selo Donji Klanić (Kalanić), nenastanjene
Prihod od desetine i resmova 1310

Galesich, Galissich 1698. i 1702. (Mažuran, o.c., p.
257,259,260, 371; Smičiklas, o.c., p. 69, 154, 155, 164).
Selo Kalenić južno od Mihaljevca

 

[korkanj]

Selo Donja Komušina", pripada spomenutoj

Spojler

Bali, zapovjednik ode, 22
Lutfi Huseinov, 22
Ali Ajdinov
Ferhad Ajdinov
Veli Ajdinov, 12
Kurdali Ahmedov
Sefer Ilijasov
Kuća: 7
Prihod od desetine i resmova 2000
Porez na zemlju 78
Pšenica, kejla: 20 560
Napolica, kejla: 24 480
Porez na drva i vrt 42
Desetina od košnica 60
Desetina od sijena 25
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka,kupusa i repe 165
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanutka i boba 31
Desetina od voća s porezom na tapiju 142
Vodenica, žrvnja 2 po 16, porez 32
Vrtovi muslimana, dun. 6, porez 24
Desetina od vina, pinta 30 150
Baduhava s poljarinom i, mladarinom Ill
Zemlja izmedu Komušine i Selca; livade,
njive i vrtovi poznati po imenu svećenika
Petra, Bradića Mikloša i Domankoša.
Prihod od desetine i resmova 150

Komusina 1702. (Smičiklas, o.c., p. 137, 138). Selo
Komušinajužno od Požege

Spojler

Selo Gornja Komušina, pripada spomenutoj
Kurd Ismailov 22
Murad Hasanov 12
Timurhan Ferhadov 12
Kuća: 3
Prihod od desetine i resmova 1775
Porez na zemlju 46
Pšenica, kejla: 20 560
Napolica, kejla: 18 360
Porez na drva i vrt 21
Desetina od košnica 120
Desetina od sijena 45
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe 125
Desetina od leće s grahom, desetina
od slanu tka i boba 21
Desetina od voća s porezom na tapiju 42
Vodenica l, porez 16
Vrtovi muslimana, dun. 5, porez 20
Desetina od vina, pinta 75 375
Baduhava s polj arinom i mladarinom 40

Čiftluci u selu Gornja Komušina (TD
672: kod sela G. Komušina)

Spojler

Behrama Mehmedovog, 22
Ibrahima Sinanovog, 22
Hasana Malkočevog, 22
Memije Sinanovog, 22 i
Ejnehana iz Bosne, 12
Prihod od desetine i resmova 350
Čiftluk Hajdara i Bešira, kod granica
sela Gornja i Dolnja Komušina, pripada
spomenutom, 22
Prihod od desetine i resmova 400
M ezra Bistra s Kobasanovcima, u blizini
varoši Kaptol, pripada Požegi
Čiftluk Ibrahima Sinana šejha, 22
Čiftluk Memije šejha Sinana, 22
Hasan Malkočev, 22
Ejnehan iz Bosne, 12
Prihod od desetine i resmova 1500

 

[korkanj]

Selo Čakotić" sa zemljom Marka Đurice,
pripada spomenutoj nahiji

Spojler

Omer Mehmedov, vlastiti čiftluk s pola
Đurićeve čestice
Hasan Abdullahov, 22
Ali Abdullahov
Gazi Kameršahov, pola Đuri cine čestice u
vlasništvu spomenutog, 22
Ibrahim Ishakov, 22
Derviš Huseinov, 22
Kuća: 6
10/24
Prihod od desetine i resmova 3150
Porez na zemlju 88
Pšenica, kejla: 45 1260
Napolica, kejla: 40 800
Porez na drva i vrt 31
Desetina od košnica 250
Desetina od sijena 125
Desetina od lana, konoplje, bijelog
i crvenog luka, kupusa i repe 230
Desetina od leće s grahom, slanutka i
boba 121
Desetina od voća s porezom na tapiju 200
Vodenica pola godine, l, porez 16
Baduhava s poljarinom i mladarinom 71

Csakaticsh, Csakotich, Csakutich 1698. i 1702.
(Mažuran, o.c., p. 69, 314; Idem, Popis zapadne i srednje
Slavonije 1698. i 1702 .. Osijek 1966., p. 145; Smičiklas,
o.c., p. 70, 165, 202). Selo Čakutić kod Jakšića, netragom
nestalo