- Poruka
- 13
Posebno oduševljenje diljem Hrvatske izazvalo je oslobađanje Knina, dugogodišnje središte i simbol srpske pobune, koja je započela u ljeto 1990. godine, blokadom hrvatskih prometnica, da bi s vremenom prerasla u zvjerske napade na hrvatske gradove i sela te ubijanje i protjerivanje nesrba.
Lokalnim Srbima u tome je pomoć pružala tzv. Jugoslavenska narodna armija, čije su snage i naoružanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.
Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugroženosti Srba, priroda pobune pokazala se isključivo velikosrpskom, što je potvrdilo stvaranje paradržave, tzv. RS Krajine, s namjerom priključenja Srbiji.
Višegodišnji pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspješni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije početka Oluje u Ženevi odbili još jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem riješi mirnim putem.
Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je Oluja, koja je započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.
Pred napredujućim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba, što je otvorilo brojne rasprave u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.
Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.
Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o Oluji, kojom je tu operaciju označio kao odlučujuću bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srušila mit o snazi, junaštvu i nepobjedivosti srpske vojske.
Sabor je pozvao na čuvanje sjećanja na Oluju, koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.
Lokalnim Srbima u tome je pomoć pružala tzv. Jugoslavenska narodna armija, čije su snage i naoružanje pristizali iz Srbije i Crne Gore.
Iako skrivana iza fraze o navodnoj ugroženosti Srba, priroda pobune pokazala se isključivo velikosrpskom, što je potvrdilo stvaranje paradržave, tzv. RS Krajine, s namjerom priključenja Srbiji.
Višegodišnji pokušaji da se na miran način reintegriraju okupirani prostori bili su bezuspješni, a predstavnici pobunjenih Srba samo su dan prije početka Oluje u Ženevi odbili još jednu ponudu hrvatskih vlasti da se problem riješi mirnim putem.
Za Hrvatsku politički i gospodarski neodrživo stanje promijenila je Oluja, koja je započela je u petak, 4. kolovoza, u 5 sati ujutro.
Pred napredujućim hrvatskim snagama, iz Hrvatske su u Srbiju i dijelove BiH pod srpskom okupacijom izbjegle tisuće lokalnih Srba, što je otvorilo brojne rasprave u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti.
Srpska strana uvjeravala je da se radilo o spontanom odlasku, no dokumenti i videozapisi govore da je to bio dobro pripremljen i uvježban odlazak.
Hrvatski je Sabor lani donio Deklaraciju o Oluji, kojom je tu operaciju označio kao odlučujuću bitku, koja je Hrvatskoj donijela mir i slobodu, trajno promijenila odnose vojnih snaga u BiH te srušila mit o snazi, junaštvu i nepobjedivosti srpske vojske.
Sabor je pozvao na čuvanje sjećanja na Oluju, koje treba sadržavati i pravo na sustavno i slobodno istraživanje tamnih strana te i svih drugih ratnih operacija.