Evo i malog priloga o rasi...
Pitomi džin
Doge su “giganti” medu psima, na prvi pogled nekome zastrašujuci, za neke cak i neprivlacni u poredenju sa ljupkom pudlama ili veselim kokerima.
Uprkos tome, one su životinje vedre i druželjubive naravi, koje se sa lakocom uklapaju u porodicnu atmosferu, a sa decom su strpljivi i poslušni drugari. Ali, ako vas ovaj pas ne poznaje, ni u kom slucaju se ne oslanjajte na pomenutu miroljubivost, jer je kod njih je instinkt cuvara izuzetno jak, pa se nemojte ni šaliti, cineci neki pokret koji bi pas mogao protumaciti kao da napad na njegovog vlasnika.
Apolon medu psima
Italijani, Nemci i Francuzi dugo su se sporili kome ce pripasti “ocinstvo” nad dogom. Pas je zapravo nastao na podrucju današnje Nemacke za potrebe lova na divlje svinje. 407. godine p.n.e. deo Nemacke Galicije, deo Italije i Španije naselili su Alani, azijatsko pleme, koji su sa sobom doneli i izuzetno snažne pse nalik mastifima. Njihovi psi su ukrštani sa Irskim hrtovima i tako je vremenom nastala istovremeno i gigantska i elegantna rasa pasa.
Današnje ime ove rase - grand Danois na francuskom jeziku znaci veliki Danac mada sama rasa direktne veze sa Danskom nema. To ime je samo jedno od 5-6 imena koja su za ovu rasu vekovima korišcena u Francuskoj. 1891. godine u Nemackoj je ustanovljen precizni standard tj. opis idealnog primerka doge.
Ukoliko želite dogu za porodicnog kucnog ljubimca napravicete dobar izbor ali trebali bi da znate i nekoliko važnih detalja. Što se tice izgleda, teško je bilo šta novo dodati. Hvaljena je njihova lepota, elegancija i gracioznost pokreta. Doge govore ocima i citavim bicem, a odlicno "citaju" i vaše pokrete tela.
Jedan od najpoznatijih poklonika ove rase bio je i “gvozdeni” kancelar Oto fon Bizmark, koji je doge zbog neobicne druželjubivosti smatrao za jedine prijatelje. Ovaj impresivni džin lako se pretvara u nežno stvorenje, pruža vam šapu, poput kakvog šteneta koje želi da se pomazi sa drugarom.
Zapravo, doga nudi i traži sigurnost. Ako zamišljate da pas cuvar treba da reži i laje, doga nije pas za vas. Doga ne glumi svirepost. Ona svojim dostojanstvenim držanjem uspešno cuva poverenu joj teritoriju, a ako je neophodno ima i snagu i volju za manje diplomatsko ponašanje.
I kao štene, doga je prilicno pažljiva. Odrasla obicno teži izmedu 70 do 80 kg pa ipak može da živi komotno u stanu bez izazivanja neželjenih lomova pokucstva. Štaviše, veoma se spretno krece izmedu stolova, stolica i ostalog nameštaja. Naglašavamo ovaj detalj pošto se cak i od iskusnijih kinologa i odgajivaca drugih, manjih rasa, mogu cuti komentari kako doga svojim velikim i jakim repom lomi sve oko sebe po stanu. Istina je ipak nešto o drugacija pa se nepredvidena šteta može ocekivati samo ukoliko je pas jako iritiran, nervozan i sl.
Zaštitnik svog gospodara
Pravo je zadovoljstvo imati ovakvog psa u porodici. Društven je i veoma brzo se i lako adaptira na život u gradu pod uslovom da ga dovoljno cesto izvodite u prirodu. U kontaktima sa malim psima takode je obazriv, ali ne podnosi siledžije i galamdžije. Uživa u dugim šetnjama po prirodi, a specificno je što tada pravi seriju koncentricnih krugova oko vlasnika, kao da oko njega postavlja nevidljivu zaštitu.
Tek rodeno štene doge teži oko 800 grama a kada napuni treci mesec vec ima dvadesetak kilograma pa je normalno da tada zaista deluje malo nesrazmerno i nezgrapno. Pravilno izbalansirana ishrana u ovom slucaju je od izuzetnog znacaja, jer ce svaki nedostatak, najcešce kalcijuma, ali i drugih vitamina i minerala, kasnije izazvati ozbiljne zdravstvene probleme [problem sa nedostatkom kalcijuma imaju uglavnom izuzetnio velike i izuzetno teške rase].
Doge žive od 10 do 14 godina, a polno sazrevaju izmedu 24. i 36. meseci starosti. Telo im je kvadratno, kompaktno i snažno, ali i pored toga ostavlja utisak elegancije. Grudni koš je izuzetno širok i dubok. Glava je izdužena i monumentalna, vrat je dugacak, mišicav, uši su visoko postavljene, dok su oci srednje velicine. Dlaka je kratka, gusta i glatka, a postoje cetiri osnovne boje - tigrasta, siva ili plava, crna i arlekin koja na cisto beloj osnovi ima `poprskane` crne tacke izlomljenih kontura koje moraju biti srazmerne. Arlekin doga je najcenjenija podvrsta istovremeno i najteža za selekcioniranje.
Ko je jednom imao dogu nikada se nece odluciti za neku drugu rasu pasa, tako bar kažu [sa pravom] ponosni vlasnici. Jedan od razloga za tu smelu tvrdnju je što dogu opisuju kao perfektnog porodicnog prijatelja, smirenog pratioca, koji je siguran u sebe, smeo, lagan za obuku i izuzetno poslušan.
Pošto doge rastu veoma brzo, štene vec sa 6 meseci necete moci da podignete rukama, stoga se na vreme treba pobrinuti za odgovarajucu obuku. Veoma je važna i socijalizacija pošto su doge sklone povlacenju u sebe i mogu da izrastu u nepoverljiva bica ukolikio se na vreme ne upoznaju sa drugim psima, ljudima i pravilima koja vladaju u okružennju.
Bizmarkove doge
Za svoj poslednji intervju, objavljen juna 1890. u Dejli Telegrafu [Daily Telegraph], Oto fon Bizmark novinara je primio u društvu svoje dve doge. Njegova ljubav prema ovoj rasi datirala je još iz studentskih dana kada ova rasa još nije imala zvanicno ime. Oto je tada imao svog prvog psa Vilhelma, a njegov naslednik - Mustang, pridružio se kancelaru u vreme rata 1870. Inace, mnogi su smatrali Bizmarka svirepim tiranom. "Kada vidite kako ovaj covek deli svoju hranu sa voljenim psom, pocinjete da sumnjate da se radi o istoj osobi koja teroriše citav grad", pisale su novine.
Posle Mustanga je usledio Sultan, pa Tajras koga je skulptor Klajn ovekovecio u statueti, zajedno sa starim kancelarom. Tako je i ostao zauvek u secanju – “gvozdeni” kancelar i njegov verni pas.
Jasmina Kneževic
http://en.wikipedia.org/wiki/Great_Dane