darda
Elita
- Poruka
- 15.164
Sve je više Hrvata na crnoj listi banaka: Zanimljivo je što se događa kada dužnik premine
Građani za ispunjavanje većih financijskih obveza sve češće podižu kredite. Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem ožujka je ukupna vrijednost kredita iznosila 43,6 milijardi eura. U odnosu na kraj prošle godine, riječ je o pola milijarde eura više. Pritom su kućanstva podigla 22,3 milijarde eura kredita, poduzeća 14,6 milijardi, a država 6,3 milijarde eura. Kad se pogledaju samo kućanstva, krajem ožujka je bila otvorena čak 11,1 milijarda eura stambenih i 8,3 milijarde eura gotovinskih nenamjenskih kredita. U odnosu na isto razdoblje lani, riječ je o rastu od 10,9 posto, odnosno 12,9 posto kod gotovinskih nenamjenskih kredita.
No, kredite, kao i sve druge financijske obveze, primjerice nedopuštene minuse na računima ili dospijeća na karticama, građani trebaju uredno podmirivati. Banke se služe različitim mehanizmima zaštite, kako bi osigurale da svi ispunjavaju svoje obveze na vrijeme. Jedna od metoda kojima se nastoji prisiliti klijente na odgovornost su i takozvane crne liste. Riječ je o internom popisu dužnika kojeg vode kreditne i kartičarske institucije, pritom se vodeći svojim pravilima u određivanju neurednosti u izvršavanju obveza građana.
Podatke o dužnicima kreditne i financijske institucije, odnosno banke, štedionice i kartičarske institucije, razmjenjuju putem Osnovnog sustava registra (OSR sustav), kako bi procijenile kreditnu sposobnost, ali i rizik svojih klijenata. Ti podaci su dostupni samo financijskim institucijama koje su sklopile ugovor s Hrvatskim registrom obveza po kreditima (HROK).
15,5 posto kredita nenaplativo
“Podaci u OSR sustavu nisu dostupni javnosti te uvid u njih imaju isključivo financijske institucije koje imaju sklopljen ugovor s voditeljom razmjene podataka u OSR sustavu, HROK-om. Hrvatska udruga banaka ne raspolaže s podatkom o broju građana čiji se podaci obrađuju u OSR sustavu. Fizičke osobe prema Općoj uredbi o zaštiti podataka, imaju pravo saznati obrađuju li se njihovi podaci u OSR sustavu, kao i koji podaci se obrađuju te koja kreditna/financijska institucija je dostavila podatke u OSR sustav”, objasnili su nam iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Temeljem tih podataka, banke same donose odluke o odobravanju kredita klijentima koji teško ili nikako ne ispunjavaju svoje obveze. Trenutni sustav crnih lista uspostavljen je 2019. godine po vrlo strogim kriterijima. Naime, na crnoj je listi mogao završiti svatko tko nije platio dospjeli iznos duga od najmanje 750 kuna (99,54 eura) najmanje 61 dan od dospijeća. Na listi se nalaze i oni čije su novčane obveze otkazane, utužene, naplaćene od osiguranja ili prodane agencijama za naplatu potraživanja, što je također jedan od načina na koje se banke osiguravaju od gubitaka. Pritom treba reći da se kreditni rizik građana povećava, a alarmi u banci pale, već s 31. danom kašnjenja u otplati zajma ili kredita.
Banke klijente pravovremeno obavještavaju o stanju nepodmirenog duga putem odabranog kanala komunikacije. U cilju ostvarivanja pravovremene komunikacije klijenti su obvezni obavijestiti svoju banku o svakoj promjeni kanala komunikacije, odnosno podataka koji omogućavaju pravovremeno obavještavanje (adresa stanovanja, e-mail i slično). Klijenti koji ne učine prethodno navedeno, a pritom ne zatvore račune koje koriste u banci, izlažu se potencijalnom riziku ocjenjivanja neurednosti u ispunjavanju obveza”, napominju iz HUB-a.
https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-...je-sto-se-dogada-kada-duznik-premine-2420156/ ekonomski tigar
