Euro i Schengen nisu doveli do rasta investicija, lani smo zabilježili pad stranih ulaganja
Ako se u statistici za posljednja tri lanjska mjeseca ne dogodi veliki preokret, 2023. trebala bi pokazati pad izravnih stranih ulaganja u odnosu na godinu prije. U tom slučaju pokazat će se da potpuno integriranje Hrvatske u Europu – s pomoću eurozone i Schengena – nije bilo presudno za veći priljev stranih ulaganja. No za stručnjake to i nije neočekivano; svaki imalo ozbiljniji investitor pri odluci o ulaganju u obzir uzima cjelokupnu ekonomsku, političku i društvenu sliku zemlje.
Tako je bilo i u slučaju Jabila, američke kompanije koja u poslovnoj zoni pored Osijeka gradi tvornicu elektroničkih komponenti. Iako vrijednost ulaganja Amerikanci uporno ne otkrivaju, s otvaranjem 1500 radnih mjesta to će biti uvjerljivo najveća greenfield-investicija u Slavoniji, a jedna od vodećih i od osamostaljenja Hrvatske. Kako nam je nedavno neslužbeno rekao jedan Vladin dužnosnik uključen u Jabilov dolazak, američka je kompanija doslovno pretresla sve uvjete poslovanja u Hrvatskoj, pa je taj proces više sličio testiranju Hrvatske. Koliko je na odluku o gradnji tvornice pokraj Osijeka utjecala činjenica da smo uveli euro te da više nema čekanja na granici, iz Jabila nismo doznali s obzirom na to da je iz kompanije pristigao odgovor da trenutačno neće objaviti ništa više od onoga što je dosad već objavljeno.
Postupno materijaliziranje
Koliko su vrijedila strana ulaganja u 2023., bit će poznato u travnju. Zadnji dostupni podatak Hrvatske narodne banke (HNB) za tri tromjesečja prošle godine pokazuje da su izravna strana ulaganja dosegla 2,6 milijardi eura. Najviše iz Austrije, 705 milijuna eura, a slijede investitori iz Nizozemske (571 milijun eura) te Njemačke s uloženih 471 milijunom eura. Inače, od početka ovog desetljeća godišnji iznos izravnih stranih ulaganja znatno je veći nego prije desetak godina. U 2022. slilo se 3,4 milijarde eura, a 2021. zabilježen je do sada rekordan iznos od 3,95 milijardi eura. Tako smo se opet vratili na razinu iz 2007. i 2008. godine. U HNB-u kažu da smanjenje ulaganja u prvih devet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine poglavito zrcali manja vlasnička ulaganja u financijskoj uslužnoj djelatnosti te manju kupnju nekretnina, koje su proteklih nekoliko godina privlačile iznimno veliki interes stranaca.
– U ostalim djelatnostima bilježi se rast inozemnih ulaganja, i to poglavito u informacijskim uslužnim djelatnostima, energetici i trgovini. Dublja integriranost Hrvatske s ključnim gospodarstvima europodručja trebala bi ojačati domaću konkurentnost, a daljnje unapređenje poslovne i investicijske klime te ulaganja u istraživanje i razvoj potaknuti rast tehnološki intenzivnijih djelatnosti te više privući proizvodno i izvozno usmjerene investicije. Povoljan utjecaj pridruživanja Hrvatske eurozoni i Schengenu na priljev izravnih stranih ulaganja zbog jačanja povjerenja investitora, smanjenja neizvjesnosti i općenito poboljšane poslovne klime trebao bi se nastaviti postupno materijalizirati, pri čemu će intenzitet tog učinka ovisiti o tome koliko će se otklanjati i ostale zapreke za inozemna ulaganja – ocjenjuju u središnjoj banci.
Ej, brate, šta se tučeš oko tih ulaganja,
Euro, Schengen, a rezultat kao da si na iglama,
Lani zabilježen pad stranih ulaganja, jbt,
Kao da su stali na kraj, pa svi nešto stegli prdež.
Sad pričaju kako su integracija u Europu donijela sve,
A kad pogledaš, situacija nije baš sveže,
Jabil, američka firma, odlučila doć' tu,
Pregledavali sve, provjeravali do u tančine, k'o da su birali šta će jest' za ručak, jbt!
Nego, čuj sad, koliko je vrijedilo to ulaganje u 2023.,
Za tri tromjesečja 2,6 milijardi eura, e pa gdje su, u đavola, nestala te lovačke fešte, brate, bježi,
A najviše iz Austrije, Nizozemske, Njemačke, sve neka ekipa,
Ali nije sve kao što izgleda, ima tu trikova, ima tu šema.
Što se tiče izravnih stranih ulaganja,
Bilježi se pad, a neki pričaju o izuzetnoj bajci,
Ali HNB kaže da su manja vlasnička ulaganja u financijskoj uslužnoj djelatnosti,
I manja kupnja nekretnina, kao da su svi odjednom postali škrtica, jbt.
Uglavnom, kažu da će jača integracija s Europom poboljšati poslovnu klimu,
A to će se tek vidjet', neka se ide k'o svaka fora,
Ali evo, možda će se malo popravit' kad se otklone druge prepreke,
Sve u svemu, nije baš da smo se svi popeli na grane, al' nije ni da je sve u banane.
Neka lijepo uokvire certifikat kad ga dobiju.
Prethodno je netko morao nešto imati da bi mogao reći da to traži nazad. 
. Rvacka ce biti obecana zemlja, i mnogi ce roniti suze zbog toga
