Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

mišomor1:
Smiju ući, kao i druge EU ribarice, u skladu sa EU ribarskom politikom (kvote, lovostaji,...). Ribari van EU ne mogu.
No, taj dio možemo kontrolirati isključivo mi. Da se tamo nađe plin ili nafta, to pripada RH.
Kliknite za proširenje...
Ah, vrlo zanimljiva observacija.

Izgleda da pitanje ribarstva i eksploatacije resursa mora biti pažljivo balansirano u okviru EU ribarske politike, s obzirom na kvote i lovostaje.

Međutim, ključno je da se očuva kontrola nad tim resursima, pogotovo ako se radi o potencijalnoj eksploataciji plina ili nafte, koja pripada Republici Hrvatskoj.

Očigledno je da su ovi aspekti ne samo ekonomski značajni, već imaju i dublje geopolitičke implikacije koje treba uzeti u obzir.
 
Ako DP uđe u tal s HDZ-om, brojat će mjesece kad će ih HDZ rastaviti na atome.

Ionako su oni nezadovoljna djeca HDZ-a koji nisu dobili dovoljno bombona.

Zvuči možda bogohulno za DP, ali DP bi imao veći utjecaj na politiku da pod Milanovićem uđe u igru s lijevim centrom jer SDP nije toliko jak kao HDZ, a Milanović bi bio balanser jer je svojim djelovanjem za vrijeme predsjedničkog mandata sebe pozicionirao kao leftwing nationalist što bi se reklo.

Ono što je nevjerojatno je izjava Marija Radića da on ne može s onima kojima je Tito ispred Stepinca. Stepinac i Tito, pa 2024. godina je.:hahaha:
Budale, kao da su Tito i Stepinac važni za budućnost Hrvatske. To je preko pola stoljeća stara prošlost.

Zbilja ima idiota u politici više nego pametnih.

Isto tako mi nije jasna pozicija Mosta koji sa svojih 11 mandata inzistiraju na Grmoji kao predsjedniku vlade, a SDP koji ima preko 40 mandata ne inzistira na Grbinu kao mandataru vlade u slučaju koalicije. Kažu Grmoja je najglasniji bio protiv korupcije HDZ-a. Je, ali poslije Zokija jer im Zoki vadi mast jače i glasnije. Toliko ih je izmaltretirao da su sada i javno iskompromitirali Ustavni sud samo da Zoki ne bude mandatar vlade.

Eto dokle seže mafijaška organizacija HDZ ako to nekomu do sada nije bilo jasno.

Ona slika Šeparovića, Butkovića, Šeksa itd sve govori.
 
mišomor1:
Smiju ući, kao i druge EU ribarice, u skladu sa EU ribarskom politikom (kvote, lovostaji,...). Ribari van EU ne mogu.
No, taj dio možemo kontrolirati isključivo mi. Da se tamo nađe plin ili nafta, to pripada RH.
Kliknite za proširenje...
na ovome sam diplomira:hahaha:

Epikontinentalni pojas( morsko dno i njegovo podzemlje) je jedno, to je razgraničeno(proglašeno) u doba SFRJ i to je isljučivo naše, samo mi ekspaltiramo rude u i na morskom dnu.
Epikontinentalni + isključivi gospodarski pojas je ovo zeleno:

rg.png



Isključivi gospodarski pojas je proglašen kada smo ušli u EU, on je stupac mora iznad epikontinentalnog pojasa. Tu pravo ribarenja imaju ribari država članica EU(i nitko više), isto kao što hrvatski ribari imaju pravo ribarenja na gospodarski pojasima svih EU zemlja, a to je deboto cijelo Sredozemlje, Baltik, Atantik itd....

RH ribari imaju pravo slobodno ribarit za tamno plavim područjima:

European_Union_Exclusive_Economic_Zones.PNG
 
Poslednja izmena:
BDP u 2023. PORASTAO ZA 3,1%

Revidirani podaci za BDP po tromjesečjima za 2023.​

Prva procjena pokazuje da je BDP Republike Hrvatske u 2023. u odnosu na 2022. realno veći za 3,1% i iznosi 76,5 milijardi eura.

Screenshot_20240422_112237.jpg

U 2023. deficit konsolidirane opće države iznosio je -528 milijuna eura, odnosno 0,7% BDP-a, dok je u 2022. suficit iznosio 88 milijuna eura ili 0,1% BDP-a.
U 2021. deficit je iznosio -1 486 milijuna eura ili 2,5% BDP-a, dok je u 2020. deficit bio jednak -3 687 milijuna eura ili 7,2% BDP-a.

Konsolidirani javni dug na kraju 2023. iznosio je 48 191 milijun eura ili 63,0% BDP-a, dok je u 2022. iznosio 46 346 milijuna eura, odnosno 67,8% BDP-a.
U 2021. dug je iznosio 45 629 milijuna eura, odnosno 77,5% BDP-a, dok je u 2020. iznosio 43 882 milijuna eura, odnosno 86,1% BDP-a.
 

Hrvatska je udjelom duga u BDP-u znatno ispod EU prosjeka. Najgoru situaciju imaju Grci i Talijani​

Hrvatska je prošle godine po proračunskome manjku i udjelu javnoga duga u BDP-u bila znatno ispod prosjeka i eurozone i Europske unije, pokazuju najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Podsjetimo, Hrvatska je prošlu godinu zaključila manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 528 milijuna eura, što je odgovaralo 0,7 posto BDP-a, dok je u 2022. proračun bio u višku od 88 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a. Najbliže Hrvatskoj po ostvarenome manjku u proračunu iskazanom udjelom u BDP-u su Švedska s 0,6 posto i Litva s 0,8 posto.


Istodobno je na razini europodručja proračunski manjak iznosio 3,6 posto BDP-a i u odnosu na godinu ranije se smanjio s 3,7 posto. S druge strane, na razini Europske unije manjak u proračunu prošle je godine porastao na 3,5 posto, a nakon što je godinu ranije iznosio 3,4 posto.


Uz bok Njemačkoj​


Uz Hrvatsku, višak u proračunu lani su ostvarili još samo Cipar, Danska, Irska i Portugal, i to u rasponu od 3,1 do 1,2 posto BDP-a. Istodobno je u 11 zemalja proračunski manjak probio mastriški kriterij od 3 posto, a rekorder je Italija kojoj manjak u budžetu čini čak 7,4 posto BDP-a, a slijede je Mađarska i Rumunjska s razinom fiskalnog deficita od 6,9 posto BDP-a.





Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj je krajem prošle godine iznosio 63 posto, odnosno smanjio se s razine od 63,9 posto, koliko je iznosio u rujnu, iako je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48,19 milijardi eura i u odnosu na kraj rujna bio veći za 290 milijuna eura, a pad njegova udjela u BDP-u odražava snažniji rast gospodarstva. Odnosno, udio duga u BDP-u se smanjio u Hrvatskoj, eurozoni i EU-u zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga. Hrvatska je time stala uz bok Njemačkoj, kojoj javni dug čini 63,6 posto nacionalnog bruto proizvoda.


Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prosinca 88,6 posto i bio je manji za 1,3 postotna boda nego na kraju rujna, dok je na razini EU-a smanjen za 0,7 postotnih bodova, na 81,7 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata prema kojima je na kraju prošle godine bruto dug opće države na razini eurozone iznosio 12,73 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,86 bilijuna eura.


Grčka rekorder​

Pritom je u otprilike polovini članica EU-a javni dug bio iznad dopuštenih 60 posto BDP-a, a najviši udio javnog duga bilježi Grčka, u kojoj je dug premašio nacionalni BDP za čak 61,6 posto, a Talijanima za 37,3 posto; udio javnog duga veći od BDP-a bilježe i Francuska, Španjolska i Belgija. Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 19,6 posto, a slijedi je Bugarska s javnim dugom od 23,1 posto BDP-a.


Udio javnog duga u BDP-u u odnosu na godinu ranije najviše je porastao u Finskoj, za 2,3 postotna boda. Slijedi Latvija gdje je uvećan za 1,8 postotnih bodova. Daleko najveći pad bilježili su Portugal i Grčka, za 13,3, odnosno za 10,8 postotnih bodova. Slijedi Cipar gdje je bio manji za 8,3 postotna boda. Eurostat pri tom izdvaja Hrvatsku u kojoj je udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj 2022. manji za 4,8 posto.

Blagi pad javne potrošnje​

Javna potrošnja u europodručju je lani dosegnula vrijednost točno polovine BDP-a, dok je u 2022. odgovarala 50,6 posto BDP-a. Na razini EU-a iznosila je lani 49,4 posto BDP-a i bila je neznatno niža nego u 2022. Istodobno je javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u lani u Hrvatskoj bila niža od prosjeka eurozone i iznosila je 47,4 posto. Proračunski prihod bio je pak blizu prosjeka u zoni primjene zajedničke valute i iznosio je 46,7 posto. Naime, udio proračunskog prihoda u BDP-u prošle se godine u eurozoni spustio na 46,4 posto, s 47 posto u 2022. godini, dok je na razini EU-a kliznuo s 46,3 na 45,9 posto, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.
1713851246135.png
Kliknite za proširenje...
https://www.novilist.hr/novosti/gos...jeka-najgoru-situaciju-imaju-grci-i-talijani/
 

HRVATI SVE BLIŽE SLOVENCIMA PO PLAĆI​

Prosečna neto plata u Sloveniji 1.449 evra​


Prosečna neto plata u Sloveniji u februaru je iznosila 1.449,19 evra, što je manje u odnosu na januar, ali više u odnosu na isti mesec prošle godine, pokazali su podaci slovenačkog Zavoda za statistiku.
Prosečna slovenačka neto zarada u februaru je nominalno manja 1,9 odsto, a realno 2,7 odsto u odnosu na januar, prenela je agencija Mina. U poređenju sa februarom prošle godine, prosečna neto plata u Sloveniji nominalno je porasla 4,1 odsto, a realno 0,7 odsto.

U Hrvatskoj je prosečna februarska neto plata iznosila 1.248 evra, što je nominalno više 0,7 odsto, a realno 0,5 odsto u odnosu na januar, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS) na svom sajtu.
Na godišnjem nivou, prosečna hrvatska neto plata je nominalno viša 12,8 odsto, a realno 8,4 odsto u odnosu na prošlogodišnji februar.

Poređenja radi, prosečna neto zarada u Srbiji u januaru 2024. godine iznosila je 95.834 dinara, odnosno oko 817 evra.
 
To je odavde?
https://biznis.rs/vesti/region/prosecna-neto-plata-u-sloveniji-145-hiljada-evra/

Nekako mi se čini mala razlika, samo 16% prosječna slovenska plaća veća. Kad stigne "izborna" plaća korisnicima RH proračuna, bit će još i manja. Srbija nas sustiže, i kako sam davno prognozirao, zaustavit će se na 30% ispod nas, to je realni omjer obzirom na RH komparativne prednosti (EU, turizam,...)
 
Mej bregami:
Mi za Slovencima trenutno zaostajemo 16%, Srbi za nama 53%, postotno se razlika smanjuje ali u sumi se prema Srbiji povećava.
Lani je razlika hrvatske i srpske plaće bila oko 380e, sada je oko 420e, od ožujka vjerojatno i veća. Slovenci su usporili rast plaća
Kliknite za proširenje...
Ajde, neka. Treba samo tako nastaviti, pa će i Slovenci početi konobariti kod nas. :mrgreen:
 
Mej bregami:

HRVATI SVE BLIŽE SLOVENCIMA PO PLAĆI​

Prosečna neto plata u Sloveniji 1.449 evra​


Prosečna neto plata u Sloveniji u februaru je iznosila 1.449,19 evra, što je manje u odnosu na januar, ali više u odnosu na isti mesec prošle godine, pokazali su podaci slovenačkog Zavoda za statistiku.
Prosečna slovenačka neto zarada u februaru je nominalno manja 1,9 odsto, a realno 2,7 odsto u odnosu na januar, prenela je agencija Mina. U poređenju sa februarom prošle godine, prosečna neto plata u Sloveniji nominalno je porasla 4,1 odsto, a realno 0,7 odsto.

U Hrvatskoj je prosečna februarska neto plata iznosila 1.248 evra, što je nominalno više 0,7 odsto, a realno 0,5 odsto u odnosu na januar, objavio je u petak Državni zavod za statistiku (DZS) na svom sajtu.
Na godišnjem nivou, prosečna hrvatska neto plata je nominalno viša 12,8 odsto, a realno 8,4 odsto u odnosu na prošlogodišnji februar.

Poređenja radi, prosečna neto zarada u Srbiji u januaru 2024. godine iznosila je 95.834 dinara, odnosno oko 817 evra.
Kliknite za proširenje...
Čekaj tek idući mjesec kad u obračun plaće uđe i ovo povećanje s kojim je Plenković kupio izbore. To će sigurno povećati prosječnu i medijalnu plaću za 100-150€.
 
165e35e404a1b6df2bd3.jpeg


Ova slika najzornije prikazuje kome je stalo do Hrvatske, a kome samo do koristi.
Dok Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Gospodin Premijer Andrej Plenković i Predsjednik Hrvatskog Sabora, Gospodin Gordan Jandroković Njonjo ruku drže na srcu, SDP-njarska štetočina drži ruke blizu džepova... svojih, ali i ostalih građana.
Ruka na srcu lakmus je papir koji zorno prikazuje da takvoj gospodi ni u snu ne bi palo ukrasti.
 
Jugoslav Čvarak:
Pogledajte prilog 1536894

Ova slika najzornije prikazuje kome je stalo do Hrvatske, a kome samo do koristi.
Dok Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Gospodin Premijer Andrej Plenković i Predsjednik Hrvatskog Sabora, Gospodin Gordan Jandroković Njonjo ruku drže na srcu, SDP-njarska štetočina drži ruke blizu džepova... svojih, ali i ostalih građana.
Ruka na srcu lakmus je papir koji zorno prikazuje da takvoj gospodi ni u snu ne bi palo ukrasti.
Kliknite za proširenje...
Ja bih prije rekao da ih steže oko srca jer ima sve manje mogućnosti za nešto ukrasti i zamračiti! :per:
 

​

Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura​

Na kraju četvrtog tromjesečja 2023. ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 89 milijardi eura, što predstavlja porast od 6,2 milijarde eura ili 7,4 posto u razdoblju od godine dana, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

Istovremeno, financijske obveze kućanstava povećale su se na 25 milijardi eura, što je porast od 2,1 milijardu eura ili 9,5 posto u godinu dana, navodi se u priopćenju HNB-a o statistici financijskih računa za četvrto tromjesečje prošle godine.

Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na 64,4 milijarde eura ili 2,7 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno za četiri milijarde eura ili 6,7 posto više nego prije godinu dana. Time je neto vrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022., nedugo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021, istaknuto je.

Iz HNB-a su izvijestili i da je na kraju 2023. financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila 444 milijarde eura, što je povećanje od 9,1 milijarde eura u tom tromjesečju i povećanje za 40,9 milijardi eura u razdoblju od godine dana.
Istodobno su financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile 460 milijardi eura, a povećale su se za 9,1 milijardu eura u tromjesečju odnosno za 40,1 milijardu eura u razdoblju od godine dana.
U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju četvrtog lanjskog kvartala iznosila je 580 posto godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 0,2 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 8,9 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

I
Kriminal i kriminalci kao drzavni projekti
Odgovora
3
Pregleda
152
georgejune
georgejune
I
Jedna pricica nekoj dalekoj drzavici gde caruje korupcija i kriminal drzavni
Odgovora
1
Pregleda
158
izuzetan
I
Nikita Kulganov
Zasto je Srbija dobila pokrajine, a Hrvatska nije?
2
Odgovora
42
Pregleda
373
rv12aval
rv12aval

Back
Top