f-22 vs t-50

Integration of an AESA into the Flanker airframe will not present difficulties, as there is considerable internal volume, large internal fuel capacity with potentially large cooling capacity, and electrical power to spare with the newer engine designs.

The large 0.9-1.1 metre diameter aperture provided by the nose and radome design will be especially attractive to an AESA designer. This aperture size permits around twice as many AESA modules of similar size to most current Western designs, apart from the F-22A Raptor APG-77 and F-15C APG-63(V)3/4, to be packed into the antenna.

The implications of this are sobering, insofar as with modules rated at half the peak power of the current state-of-the-art, such a radar could provide about the same peak power rating as current top end US AESAs. The Power Aperture Product would thus be higher due to the aperture area being so much larger. With COTS derived modules of much higher peak power rating than current US military GaN HEMT technology, a future Flanker AESA could have a very much higher Power Aperture Product figure, with significant counter-stealth potential.

http://www.ausairpower.net/APA-Flanker-Radars.html
 
The core of the Su-35 armament
is a new radar control system with a
Irbis-E X-band passive phased-array
radar (PPAR). It weight is 110 kg, diameter
900 mm. Irbis-E detects and
tracks up to 30 air targets, retaining
continuity of space observation and
engaging up to eight targets. The
system detects, chooses and tracks
up to four ground targets in several
map-making modes with various
resolution at a range of up to 400
km, without stopping to monitor
the airspace.
Irbis-E radar detects air targets
with an absolute cross section of
3 sq.m on a head-on course at a
range of up to 400 km. Being an
improvement on radars with a
PPAR, Irbis has much better capabilities:
expanded (by more than
twice) operating frequency band,
increased from 70о to 120о target
detection and tracking zone in azimuth,
substantially (by 2-2.5 times)
increased effective range, improved
anti-jamming capability, etc.

Domet, domet, domet.......Paaaa
Ako neki radar ima veći domet to ne znači da i bolji ili u stanju je da izvrši detekciju 70 ciljeva.
irbis ne može da izvrši zahvat F22 na udaljenosti većim od 50 km. Zbog jako malog radaskog odraza. Džabe što ima 400km domet. Pišanje u vetar. Dok Su 35 sa svojim radarkim odrazom većim od 1m2 biće otkriven već na 200km. Prosta matematika
Ima hiljadu puta bitnijih stvari od dometa.
Np ometanje. AESA radar je u stanju da u istom trenutku ometa protivnički radar i navodi ili obezbedi podatke za lansiranje...
brzina obrade podatataka....brzina zahvata cilja...itd
 
In 2009 there were two principal candidate AESAs for installation in new build Flankers, or retrofit into existing service Flankers. These radars are NIIR Phazotron's intended Zhuk-AS/ASE, scaled up from the MiG-35 Zhuk AE AESA, and a derivative of Tikhomirov NIIP's new PAK-FA AESA, displayed publicly at MAKS 2009.
Both radar designs are based on the quad channel TR module technology first disclosed during the public release of the Zhuk AE. These X-band modules are now being mass produced on an automated line by NPP Istok, who are also planning S-band module production. Mostly Russian produced GaAs components are employed. Cited capacity is sufficient for 50 AESA radars annually.:per:
 
Poslednja izmena:
NIIP-AESA-X-Band-Brochure-1S.jpg

NIIP-AFAR-X-Band-MiroslavGyurosi-1S.jpg


To drive down the cost of this AESA, the best strategy available to the Russians is the export of AESA upgrades to the global community of Flanker users over the coming decade, emulating the US approach with this technology. Tikhomirov NIIP brochures state that the existing AESA would be the basis of AESA upgrade designs for the Su-27/30/35 Flankers.
 
Domet, domet, domet.......Paaaa
Ako neki radar ima veći domet to ne znači da i bolji ili u stanju je da izvrši detekciju 70 ciljeva.
irbis ne može da izvrši zahvat F22 na udaljenosti većim od 50 km. Zbog jako malog radaskog odraza. Džabe što ima 400km domet. Pišanje u vetar. Dok Su 35 sa svojim radarkim odrazom većim od 1m2 biće otkriven već na 200km. Prosta matematika
Ima hiljadu puta bitnijih stvari od dometa.
Np ometanje. AESA radar je u stanju da u istom trenutku ometa protivnički radar i navodi ili obezbedi podatke za lansiranje...
brzina obrade podatataka....brzina zahvata cilja...itd

Brate uclani se na Mycitymilitary ako vec nisi clan i izcitaj o ovoj tematici.
 
Domet, domet, domet.......Paaaa
Ako neki radar ima veći domet to ne znači da i bolji ili u stanju je da izvrši detekciju 70 ciljeva.
irbis ne može da izvrši zahvat F22 na udaljenosti većim od 50 km. Zbog jako malog radaskog odraza. Džabe što ima 400km domet. Pišanje u vetar. Dok Su 35 sa svojim radarkim odrazom većim od 1m2 biće otkriven već na 200km. Prosta matematika
Ima hiljadu puta bitnijih stvari od dometa.
Np ometanje. AESA radar je u stanju da u istom trenutku ometa protivnički radar i navodi ili obezbedi podatke za lansiranje...
brzina obrade podatataka....brzina zahvata cilja...itd

Kada se pređe na decimetarski režim, kompozitni premaz i uglovi prelamanja i upijanje energije emitovanja radarskog signala više ne igraju istu ulogu. Naime, savremeni radari podižu frekvenciju ozračivanja, kako bi imali veći domet u otkrivanju, bez podizanja snage emitovanja. Kada se pređe na decimetarski režim, odnosno, kada se obori frekvencija emitovanja, prelazi se na vršnu snagu, a to je kod IRBIS-a četiri puta veća snaga nego u normalnom režimu ozračivanja. Na taj način, stelt letilica opet biva vidljiva, poput otkrivanja na zastarelim radarima. Pošto je sa normalnom snagom izračivaja (centimetarski, milimetarski), cilj efektivne površine tri kvadratna metra sa radarom IRBIS-E uočljiv na 400km (potvrđeno u praksi i navešću link, kada ga nađem), efektivna površina stelt letilice je u ovom režimu ozračivanja vidljiva na manje od 100km. Pošto su rusi uočili to pravilo, na svakom ruskom radaru (AESA ili PESA) se nalazi i taj "antistelt" režim ozračivanja. Zašto i dalje PESA? Tvrdnja je nezvanična da je baš PESA trenutno najsposobniji za to iz dva razloga:
- prvi razlog je mogućnost efikasnijeg hlađenja, kada se emituje vršna snaga (dakle, kada IRBIS-E radi na četiri puta većoj snazi emitovanja) u režimu decimetarskog ozračivanja. Naime kod PESA radara imamo mnogo manje emitera, nego kod AESA radara, ali ih je lakše ohladiti. Broj emitera je svakako tajna, ali ih za sada, koliko znam ima više nego četiri.
- drugi razlog je takođe po pitanju hlađenja, ali u režimima, kada avion "vija" drugi avion i kada mu se nos greje. Po nepisanom pravilu, tada je letelica, koja se vija, mnogo bliža, pa je potrebno manje snage za ozračivanje, ali opet, temperatura u nosu je veća.

Stelt tehnologija, kao što je već rečeno ima u konstruisanju dva principa - zmaj letilice, koji disipira snagu zemaljskih radara i poseban kompozitni završni sloj na telu letilice. Poseban sloj je saćasta struktura od kompozita sa feritnim česticama. Ta struktura je dvojake uloge, a to je, prvo da primi zrake u sebe i pretvori ih u toplotnu energiju (nalik kristalima u neonskoj sijalici, koji UV zrake gasnog medijuma prelomi u vidljivu svetlost). Dakle, saćasta struktura sa elementima feromagnetika, koji igraju ulogu "crnog tela za radarske zrake". Ukoliko se bolje pogleda saćasta struktura, jasno se vidi da je tehnološki jako teško napraviti saće u manjoj gustini od postojeće, jer je nestabilno i lako bi se raspalo, a upravo u manjoj gustini, ako se pravi, onda može da upije i radarske zrake manje učestanosti. Pošto "se svetu ne može ugoditi", saće i kompozit uopšte, se pravi tako da upija samo centimetarski i milimetarski dijapazon, na kojem rade najsavremeniji radari. Mnogo toga se dakle poklopilo i ide na ruku steltu, ali eto, kao i svaki inženjerski poduhvat - ima svoje prednosti i mane.

Kod aviona SU T-50, koliko sam shvatio, letilica neće ni imati polifunkcionalni AESA radar, koji može sve, sve, pa još i anti-stelt, nego će na pretkrilcima ili negde u tom sektoru krila imati na svakom krilu po jedan AESA radar, samo za decimetarski režim rada. Dakle, po tome se razlikuje T-50 po pitanju radara u odnosu na F-22, jer će imati radar od 360stepeni, razdeljen na pet podjedinica, a koje su redom: nosni radar (IRBIS-AE), dva krilna radara i dva radara u vertikalnim stabilizatorima i pored svega toga, uočavaće stelt avion, kao i svaki drugi avion, zahvaljujući tim posebnim slučajevima iz 27.3.1999. ali i 20.5.1999.
 
Vrlo interesantna vest vezano za F-22


A U.S. F-22 Raptor jet crashed above the sky of northern Jordan.Thanks to Doreid Mohamad for this post
(translated from arab to italian and then from italian to english, sorry if there are errors)

According to the Oklahoman newspaper Post, citing U.S. military sources that the F-22 Raptor crashed in the north of Jordan, sources tell about the possibility of shoot down the F-22 Raptor aircraft by a Syrian missile Syrian everything and happened near the Syrian border, while a military expert John Blu Reed told the newspaper that the shoot down of the F-22 Raptor confirmation that Syria has a defense system updated the S-300, S 400 missiles or rockets, l 'U.S. expert also stated that U.S. relations - Russia will be even more strained if it is confirmed that Russia has provided to Syria missiles S 400.On the other hand according to reports from the United States, according to the Los Angeles Times of America, the Syrian defense forces have shot down four missiles launched by the Americans type Tomahawk, sources tell us that it was the defense systems (Bentsr 1) anti-aircraft missiles that have made that American missiles struck, and centered in the middle, the sources of Washington state that four missiles were launched to test the degree of defense of the Syrian forces, the sources have also confirmed that one of the main reasons in stopping aggression against Syria is the overthrow of the American F-22 Raptor crashed yesterday in the north of Jordan, also also deal with the part of the Syrian air defense missiles to the four Tomahok, daa remember that Jordan is still home to its territory five F-22, and this was one of the main reasons to postpone the trial of aggression against Syria.

Other sources:
http://www.southlebanon.org/?p=87063

http://nrttv.com/nrt-ar/dreje.aspx?jimare=20333


Read more at http://www.liveleak.com/view?i=7f4_1377959586#71ZOZxgZfxYlSoqi.99


Na sledećem linku je izvučena ova informacija:

http://www.liveleak.com/view?i=7f4_1377959586
 
Нови радар од ПАК-ФА ће се звати Бјелка а не Ирбис-АЕ и биће радар са појачаним дометом откривања и циљања. Већ је прошао фабричка испитивања и налази се на авионима, који су сада на државним испитивањима. За овај авион је нужно да има и ракете повећаног домета, јер не вреди пуно радар великог домета без истих таквих ракета, а оне сада имају две ознаке КС-172 и Р-100, па када се буде боље знало, неко ће их и описати овде. Остали радари на овом авиону ће бити размештени: два у корену крила напред, два у "вертикалним" стабилизаторима.
 
Domet, domet, domet.......Paaaa
Ako neki radar ima veći domet to ne znači da i bolji ili u stanju je da izvrši detekciju 70 ciljeva.
irbis ne može da izvrši zahvat F22 na udaljenosti većim od 50 km. Zbog jako malog radaskog odraza. Džabe što ima 400km domet. Pišanje u vetar. Dok Su 35 sa svojim radarkim odrazom većim od 1m2 biće otkriven već na 200km. Prosta matematika
Ima hiljadu puta bitnijih stvari od dometa.
Np ometanje. AESA radar je u stanju da u istom trenutku ometa protivnički radar i navodi ili obezbedi podatke za lansiranje...
brzina obrade podatataka....brzina zahvata cilja...itd

Којих 50км, којих 200км? Знаш ли ти колега која је разлика између АЕСА и ПЕСА радара и какав је то руски ПЕСА радар ИРБИС, али и Заслон? Треба прво да погледаш шта је ПЕСА као појам за русе, а шта за НАТО.

Прво и основно: оно што је за НАТО АЕСА радар то је радар са предајно-пријемним модулима (ППМ) у милиметарском и центиметарском подручју (X-band) без дециметарског подручја (L-band). Исти такав радар (X-band) је и код руса и поседује ППМ у центиметарском подручју.

Проблем је што људи причају, а мало схватају: Када хоћеш центиметарски и дециметарски опсег, онда у дециметарском опсегу, пријемна функција ППМ-ова може да функционише, док они не могу да предају сигнал у дециметарском подручју, него за то постоје посебни предајни модули у матрици радара, који емитују таласе у дециметарском подручју (геометрија распореда модула одговара геометрији таласа, а модулација одговара управо претходном - геометрији), али их не могу примати, те стога је радар заправо АЕСА/ПЕСА сагласно Xband/L-band улози.

Уосталом, јес ли некада погледао шта заправо ради стелт? Саћаста структура са метало-графитним честицама у оквиру везивног материјала (који је жена, српкиња из тадашње Југославије патентирала и на њему у иностранству зарадила) упија реда 90%-95% сигнала (центиметарскои опсег). Посебна фарба са оријентисаним металографитним честицама треба да упија милиметарске таласе. Обе ове структуре упијају електромагнетни зрак једног опсега, вршећи термичку дисипацију.

Да је неко паметан, смислио би ово у цивилне сврхе. Питате се како? Еееееееее, јебби га брале. Мислите да смо ми срби глупи и не знамо о чему говоримо. Па кроз наше куће и станове пролазе на хиљаде електромагнетних таласа, уништавајући наше нервне ћелије сваког дана. То је све енергија емитована у етар, која се дисипира, али ко има "срећу" да живи близу неке емитерске ћелије (радио, ТВ, мобилна телефонија, разни сателитски аплинкови итд.) уместо фараједевог кавеза, могао би да штити себе и још ствара уштеду у грејању.

Следеће је геометрија. Све нападне ивице и сви углови треба да су међусобно што сличнији. Конфигурација делта је као крајња мера, која захтева највећи компромис. Ко макар мало схвата опструјавања ваздуха око летилице, јасно му је да је делта облик јако тежак за конструкторе и да је незахвалан.

И онда се долази до оног последњег: дециметарски опсег. Руси га имају, НАТО га избегава. Зашто? Па исто као и делта крило, тако и дециметарски опсег представља - леп инжењерски задатак. Дециметарски режим тражи снагу, заштиту опреме, сметње су велике, а и стелт се види. Види се, јер таласи прешишају све замке стелта, делта облик, као последњи ниво заштите није најефективнији, али помаже да се авион ухвати на даљинама од 200км или даље.

На коликом оно опсегу AN/APG-77 открива Су-35? На мање од 200км. На колико може да лансира AIM-120D AMRAAM? На мање од 130км. Су-35 га је до тада већ уочио и нациљао са Р-37М и лансирао ракету на њега. Шта онда са ПАК-ФА? Запитајте се сами.

Уосталом, чекамо нову верзију AN/APG-77, који ће заиста имати карактеристике сличне Ирбис-Е радару, али опет без дециметарског режима. Тврди се да ће тај радар имати даљину откривања циљева на 400км удаљености (за то време такве радаре НИИП Тихомиров већ прави и граби даље базирајући своја искуства на 40 година старој технологији, која је код НАТО-а стара 15 година, захваљујући Толкачеву) и да ће бити са новим ППМ, који су налик онима, које прави НИИП. Но међутим, новост је НИИР Фазотрон, који је представио нова интегрисана кола за ППМ, која су најмања на свету тренутно.
 
Ево и првих званичних потврда о борбеној употребивости авиона Ф-22:

http://abcnews.go.com/blogs/headlin...-us-flag-on-maiden-combat-mission-into-syria/

By ABC News
Sep 25, 2014 12:33pm
(Maj. Jefferson S. Heiland/U.S. Air Force)
By KELLY KLEBER

One of the F-22 Raptor fighter jets that went on the fleet’s first ever combat mission in Syria carried an American flag into battle, according to a mid-air photograph snapped of the plane just after the mission.

The photo was taken from an Air Force refueling plane as the next generation F-22 filled its tanks after its mission to strike a single Islamic State of Iraq and Syria (ISIS) target in Syria – a mission the Air Force said was a “success.” A folded American flag can be seen in the cockpit, in front of the pilot, as reported by The Aviationist.

Though it was a special flight for the F-22 – the first time any planes from the $79 billion fleet have gone into combat since going operational in 2005 — Capt. Chris Hoyler, an Air Force spokesperson, told ABC News that it’s “not unusual for Air Force pilots and aircrews to fly American flags during training and combat operations.”


Pictures showing an ISIS command and control Center in Syria before, left, and after it was struck by bombs dropped by a U.S. F-22 fighter jet are seen in handouts released by the U.S. Department of Defense, Sept. 23, 2014. (Department of Defense)
The Raptor had sat out two previous wars in Iraq and Afghanistan and one other smaller conflict in Libya before joining in the fight against ISIS. Though the Air Force said previously the planes simply weren’t necessary for the other conflicts, for years the pricey Raptors had also been plagued with mysterious and potentially deadly oxygen-related problems, which the Air Force believes it has since solved.



На крају текста се дакле види да су Американци за Ф-22 коначно, каснећи више од 15 година за Русима, успео да направи исправан генератор кисеоника за свој авион.
 
Poslednja izmena:

Back
Top