Da li ste psihopata?

Psihopata ima izmenjen odnos prema stvarnosti, koji karakteriše neuključivanje u spoljašnji svet, povlačenje, poremećaj organizacije i granica svog Ja, iskrivljen doživljaj stvarnosti kao neprijateljske, ugrožavajuće, odbacujuće ili kažnjavajuće.

Psihopata nije nužno neki serijski ubica (tipa Hanibal Lektor ili Norman Bejts).
Od nedavno je pojam "psihopat" izbačen iz zvanične upotrebe i zamenjen pojmom - sociopata. Prema najnovijoj terminologiji, psihopatama se danas nazivaju i osobe sa ‘anti-socijalnim poremećajem ličnosti’, i oko toga se i dalje vodi velika polemika.
Naime, stvar je daleko složenija ... Psihopata često nije osoba koja je OČITO zatvorena u svoj svet i spolja može delovati vrlo šarmantno i druželjubvo.
Egocentričnost, varanje, plitka osećanja, manipulacija, sebičnost, nedostatak osećanja krivice ili kajanja - to su neke od osobine koje igraju ulogu u dijagnostikovanju psihopatije.
Ali iznad svih - POTPUNI NEDOSTATAK EMPATIJE.
Takođe, još jedna od značajnih psihopatskih osobina je opsesivna potreba za nametanjem svoje volje, stavova, ideja ili iluzija drugima, s ciljem da bi se oni kontrolisali (ostvarenje svog cilja po svaku cenu).

Jedan zanimljivi tekst:


Dr Robert Hare; Ček-lista za provjeru psihopatije:


1. SLATKORJEČIVOST I POVRŠINSKI ŠARM – tendencija ka milozvučanosti i uglađenosti; privlačnost, šarmantnost; glatkost i tečnost govora. Šarm psihopate ni u kom slučaju ne sadrži u sebi tragove stida, samosvjesnosti, niti on ispoljava strah od bilo čega. Psihopati nikad ne zastaje jezik u grlu. Oni su se oslobodili od društvenih pravila ponašanja kao npr. kod razgovora, odnosno, uzimanja riječi kad na njih dođe red.

2. GRANDIOZNA SAMOVRIJEDNOST – jedan uveliko naduvan pogled na svoje sposobnosti sa pretjeranim samopouzdanjem, jaka tvrdoglavost, samouvjerenost i hvalisanje. Psihopate su arogantni ljudi koji vjeruju da su superiorna ljudska bića.

3. POTREBA ZA STIMULACIJOM ili SKLONOST KA DOSADI – jedna prekomijerna potreba za novim, neobičnim, uzbudljivim iskustvima odnosno stimulacijama koje izazivaju uzbuđenje; vole da rizikuju tj. skloni su upuštanju u riskantne radnje. Psihopate često imaju lošu samo-disciplinu kod potpunog izvođenja zadataka, zato što im brzo postaje dosadno. Na primjer, nisu sposobni da obavljaju isti posao duže vremena, ili da obavljaju zadatke koje oni smatraju glupim ili rutinskim.

4. PATOLOŠKO LAGANJE – može biti umjereno ili pretjerano; u umjerenoj formi oni će biti lukavi, prepredeni, prevejani, tajanstveni i bistri; u eksteremnoj formi, oni će biti varalice, lažovi, podmukli, beskrupulozni, manipulativni i nepošteni.

5. VARANJE I MANIPULACIJA – koriste se obmanama, skloni su svakoj vrsti prevare ili obmanjivanja drugih kako bi stekli neku ličnu korist; za razliku od tačke #4, u stepenu u kome je eksploatacija, bezosjećajnost i nemilosrdnost zastupljena, što se odlikuje nedostatkom obzira za osjećanja i patnju njegovih ili tuđih žrtava.

6. NEDOSTATAK KAJANJA ILI OSJEĆAJA KRIVICE – nedostatak osjećanja ili obzira za gubitak, bol i patnju žrtava; tendencija ka ravnodušnosti, nepristrasnosti, hladnokrvnosti i potpuni nedostatak svake empatije. Oni to većinom ispoljavaju ohološću, prezirom ili omalovažavanjem svojih žrtava.

7. PLITKA OSJEĆANJA – emocionalno siromaštvo, ograničen opseg ili dubina osjećanja; ispoljavanje hladnoće uprkos izraženim znakovima društvenosti od strane drugih.

8. NEOSJETLJIVOST I NEDOSTATAK EMPATIJE – nedostatak osjećanja prema ljudim uopšte; hladni, prezrivi, bezobrazni, bezobzirni i netaktični.

9. PARAZITSKI ŽIVOTNI STIL – jedna namjerna, manipulativna, sebična i eksploatatorska finansijska zavisnost od drugih koja se odražava nedostatakom njihove motivisanosti, niskom samo-disciplinom i nesposobnošću da započnu ili ispune svoje obaveze.

10. LOŠA KONTROLA PONAŠANJA – izražavanje iritacije, dosade, nestrpljivosti, prijetnje, agresivnosti ili verbalno vrijeđanje drugih; nedovoljna kontrola ljutnje i temperamenta; ponašaju se prenagljeno.

11. PROMISKUITETNO SEKSUALNO PONAŠANJE – niz kratkih, površnih, mnogobrojninih seksualnih afera i nasumično biranje seksualnih partnera; održavanje nekoliko "ljubavnih" veza u isto vrijeme; stalna tendencija ka navođenju drugih na seksualne aktivnosti ili pričanje s ponosom o svojim osvajačkim uspjesima i seksualnim avanturama.

12. RANI PROBLEMI U PONAŠANJU – razne vrste ponašanja u periodu do 13 godina, uključujući laganje, varanje, vandalizam, nasilje nad slabijim, seksualne aktivnosti, podmetanje požara, drogiranje ljepkom, korištenje alkohola i bježanje od kuće.

13. NEDOSTATAK REALNIH DUGOROČNIH CILJEVA – nesposobnost ili stalni neuspjeh kod donošenja i izvođenja dugoročnih planova i ciljeva; nomadska egzistencija, besciljnost, nedostatak životnog smijera.

14. IMPULSIVNOST – ispoljavanje postupaka bez predumišljaja i nedostatak reflekcije i planiranja; nesposobnost odoljevanja iskušenjima, kontrolisanja nagona i frustracije; nedostak promišljenosti i uzimanja u obzir mogućih posljedica svojih postupaka; ludo odvažni, nepredvidljivi, nestalni i nesmotreni.

15. NEODGOVORNOST – nisu u stanju da ispunjavaju ili ispoštuju svoje obaveze, kao npr. kod plaćanja računa i vraćanja dugova; aljkavi su na poslu, često odsustvuju s posla; ne ispunjavaju na vrijeme ugovorene posove.

16. NESPOSOBNOST ZA PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA VLASTITE POSTUPKE – nesposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, kao rezultat nedostatka savjesti; nedostatak predanosti na poslu, antagonistička manipulacija, negiranje svoje lične odgovornosti i pokušavanje manipulacije drugih.

17. MNOGOBROJNE KRATKOTRAJNE BRAČNE VEZE – nisu u stanju da budu privrženi bilo kome ili čemu.

18. MALOLJETNIČKA DELIKVENCIJA – problemi u ponašanju u starosnom dobu između 13 i 18 godina; ispoljavaju kriminalne radnje ili neke druge antagonističke aspekte u smislu eksploatacije, agresivnosti, manipulacije, bezosjećajnosti, bezobzirne tvrdoglavosti.

19. OPOZIV USLOVNOG PUŠTANJA NA SLOBODU – opoziv uslovnog oslobađanja iz zatvora zbog nepromišljenosti, nepažnje ili neredovnog javljanja zakonskim organima.

20. KRIMINALNA VIŠESTRANOST – razne vrste kriminalnih radnji i prestupa, bez obzira na to da li je osoba bila uhapšena ili optužena za njih, osjećaj velikog ponosa kad nekažnjeno obave neke kriminalne radnje.

-- 15 potpuno i dvije polovične karakteristike...:think::whistling:
--Jesam li ja psihopata?
 
Ni ja nisam taj ....psihopata ... a test je debilan .


Samo da se zna , ono sto su me optzili za manijakalnog ubicu , kanibala i kasapina ,,,, nije tacno i noko ne moze da dokaze , i dzabe se upinju da dokazu da sam dokaze pojo .......
 
Dobar dan. Ja sam psihopata. (Ako laze test - lazem i ja; da na vreme odbacim odgovornost za svoje reci :mrgreen:)

Pa, ima li ovde neka tema - ludnica - da se javim? :think:
Il - prvo treba nekog da ubijem, pa tek ondaK se javljam i pozivam na neuracunljivost? :mrgreen:
 
Poslednja izmena:
:think: ...vidis...

A kad budem svedocila - pod zakletvom cu da tvrdim da sam imala srece sto nisam pored tog nekog ubila i samu sebe! Da sam za dlanku, sinak, umakla :lol:

Dodji kod mene na rucak . Neces ni da osetis .
Ma bre..... test je bezveze skroz . I u oste , u ovoj temi mozemo samo da se zezamo mracnjacki i nista drugo .
 
Poslednja izmena:
Naravno, pa nisi tu kriva što ona koja ima ime ubija okolo, srećna si što si se izvukla sa samo nekoliko odbrambenih rana

Da znas... Kad pomislim sta sam si u tom momentu sve mogla uciniti... Dobro prodjoh... I tu sam da imenovana dobije zasluznu kaznu i na ovom, a bome, i na onom svijetu!
Naravno, pozivam te da budes susvedok (ipak imas 15 komata i 2 polovice - koje cine jedno cijelo :mrgreen: ovaj, Kolega - Respect )

Dodji kod mene na rucak . Neces ni da osetis .
Ma bre..... test je bezveze skroz . I u oste , u ovoj temi mozemo samo da se zezamo mracnjacki i nista drugo .

Na rucak :mrgreen:? Pa, ko veli - ko prezivi pricace :lol: :per: Cik :lol:

LM, postoji kontradikcija u testu. Naime, ako je prilozena cek lista tacna, jedno od najistaknutijih svojstava psihopate je nedostatak empatije - tj, sazivljavanja ili uzivljavanja u drugu osobu. A test zahteva upravo to - empatiju (a i daje dovoljno cinjenica i polaznih premisa). To bi moglo da znaci da onaj ko ne resi test ispravno...

Jedan od pevljivih opisa naslovnog poremecaja je:

I, opet, posto je sve dugo... ukratko posle pobijanja svih u kafani i po dolasku policije:
Drop your weapons and come out
With your hands held in the air
Well, I checked the chamber of my gun
Saw I had one final bullet left
My hand, it looked almost human
As I raised it to my head

Drop your weapon and come out!
Keep your hands above your head!
I had one one long hard think about dying
And did exactly what they said

There must have been fifty cops out there
In a circle around o'malley's bar
Don't shoot, I cried, I'm a man
Unarmed!
So they put me in their car
And they sped me away from that terrible scene
And I glanced out of the window
Saw o'malley's bar, saw the cops and the cars
And I started counting on my fingers
Aaaaaah one aaaaaah two aaaaaah three aaaaaaah four
O'malley's bar o'malley's bar

I da se dodam: s druge strane pada mi na um i Stranac, Kamia - da li je i on psihopata ili samo apsurdan covek koji je "ispunjen", mada neshvacen...
 
Poslednja izmena:
...ja psihu patio nijesam mnogo ali su je drugi i, kajem se sada što to ja nijesam uradio kad je već uradjeno...
Psihopate su ličnosti koje smo osudili takvim ali 'čista ' i ' normalna' bića ne bi nista uradila za napredak misli i nauke da nije onih drugih
kao stvaraoca ili razloga za stvaranje...

P.S.
Tako misli, psihopaćenik faraonn Tumnopoteh I...
 
hahahah ovo pitanje je validno koliko i masterkartica stara pola veka

msm, pitanje je ono, smuti pa prospi... a dijagnostički kriterijum je jedna velika govnjiva hrpa ničega :D

autoru teme šaljem cvet sa posvetom "za najvećeg falcpsihologa krstarice" :D haha :D
 
u knjigama iz psihologije koje su prihvaćene u srednjim školama reč psihopata označava onog čoveka ili osobu kojoj je smisao života da nanosi štetu drugima i da nanosi štetu ljudima. To je definicija psihopate zvanično prihvaćena za školske knjige. Učite malo od mene, ja nisam psihopata, samo sam bistar.
 
Što se tiče "Stranca" ...

Svi odgovori o "Strancu" počinju od odgovora na pitanje zašto se roman zove "Stranac".
Ovo je priča o podvojenosti između dva sveta – između konvencija društva, ravnodušnosti prema pojedincu i formalnog morala s jedne strane, i pojedinca kome se sudi na osnovu uverenja o njegovom karakteru a ne na osnovu okolnosti pod kojima se dogodio zločin, s druge strane. Iliti: o rascepu između ideala i bića, slobode i norme, ljudskih želja i nemogućnosti da se one ostvare, ljudske prirode i hermetizovanog društva.
Niko ovde nije psihopata a protivno mnogim mišljenjima, ni nihilista. Reč je o Kamijevoj posebnoj, specifičnoj filozofiji života koja podrazumeva mirenje sa sizifovskim kotrljanjem kamena uzbrdo – zato što čak i u prinudi postoji sloboda: sloboda da se, uprkos represiji, ostane dosledan sopstvenim uverenjima. Svaki napor je uzaludan; iskrenost ne donosi spasenje i razumevanje, nada je obmana, iskupljenje jalovo, očajanje nepotrebno. Samo se doslednošću sopstvenim ubeđenjima može voditi bitka protiv zla.
Dakle, Marso je stranac u svetu koji ga ne razume. "Izgubljen u prevodu", suočen sa iskrivljenim projekcijama u svesti onih koji kvalifikuju i sude, on odlučuje da se protiv besmisla sveta bori naizgled pasivno, ali zapravo stalno aktivnom lucidnošću o tom istom besmislu. U suštini, apsurd i nije u samom svetu nego u pokušajima da čovek potvrdi/dokaže svoju autentičnost i samostalnost.

A sad uporedimo Marsoove osobine sa osobinama psihopate:
Da li je on emotivno mrtav? – Nije, nego rezigniran.
Da li je on slatkorečiv i šarmantan? – Nije. Štaviše, nikome se ne udvara i svojim stavom poručuje da ništa ne želi, ništa ne očekuje, ničemu se ne nada
Da li je on patološki lažov? – Nije. Naprotiv.
Da li je narcisoidan, odnosno ima li grandiozno mišljenje o sebi? Da li je arogantan? – Ne.

Ubistvo bez motiva, ili sa nedovoljno jakim motivom, ili – posebno – u stanju pomućene svesti - nije nužno čin psihopate. Možda se u odabiru vrste zločina Kami donekle zeznuo (umetničko delo ne valja uvek detaljno psihoanalizirati), ali je jedino ubistvo moglo biti povod za takvu vrstu procesa i takav ishod, i dramu čoveka pred egzekucijom ... a možda je u tom ubistvu bilo neke simbolike: ubiti da bi se konačno stiglo do tačke samospoznaje i ostvarilo ono čemu je Marso karmički stremio – put u ništavilo.

Da zamislimo psihopatu u Marsoovoj koži:
On će ubiti svesno, s ciljem, čak i kada je cilj zabaviti se. Drugo ljudsko biće za njega je upotrebna stvar, okrutno zadat bol/sadizam - estetski atribut, nasilje nad tuđom svešću zadatak, mrcvarenje radoznalost, a mir samo trenutna sitost a ne produhovljen spokoj. Ako ga i uhvate, i pod uslovom da je inteligentan i obrazovan kao T.Bandi, koketiraće sa publikom u sudnici, trudeći se da se predstavi kao jagnje, lažno optuženo da je vuk. Za njega je i to igra, izazov da se dokaže kao superioran um. Pokazaće poseban interes za priču o žrtvi, jer ga i samo prisećanje na zločin dovodi u stanje egzaltiranosti (vlasništvo nad nečijim životom tj. oduzimanje života ispunjava ga osećanjem da je bog). Ukoliko se njegova krivica dokaže, odglumiće kajanje – opet pod uslovom da je dovoljno inteligentan, znajući da bi izražavanjem emocija (koje nema) dobio makar minimum šansi za blažu kaznu. Pokriće lice rukama kako bi publika imala utisak da roni suze pokajnice. Psihopata vrlo dobro zna kada i kome treba staviti prst u oko, i svesno manipuliše tuđim osećanjima o kojima je naučio kao posmatrač-predator a ne kao neko ko je osećanja imao, delio, iskusio. U prilično ekstremnim slučajevima psihopate-zločinci bivaju poneti sopstvenom potrebom da pričaju o sebi i zločinu, pa zaborave da glume.

Problem prepoznavanja psihopate/sociopate je u percepciji: nije lako, sa stanovišta normalnih, shvatiti da postoje ljudi bez savesti.
 

Back
Top