Zlato i djamanti- njihova stvarna upotrebna vrijednost ?

Slap888

Aktivan član
Poruka
1.533

Koja je stvarna upotrebna vrijednost zlata? Što se to od njega pravi, osim nakita da se tako cijeni? I sam nakit nije neka velika i važna životna stvar. Alternativa zlatu je i u drugim materijalima koji ne rđaju pa počevši već od nehrđajućeg čelika i srebra koji je 70 puta jeftiniji od zlata.

Zlato se nešto koristi u medicini i industriji računala...ali koja je to količina koja se mora nužno upotrijebiti u odnosu na gomile zlatnih poluga koje se čuvaju u trezorima? Dakle želim razumjeti njegovu stvarnu upotrijebnu vrijednost i postotak njegove upotrebne vrijednosti u odnosu na postotak iskopanog i očišćenog zlata. Tek tada ću sam razumjeti kada i kako može doći do burzovnog i bankarskog kaosa.

Slično je pitanje i sa dijamantima. Rekao bih ***** šminku i dijamantne ogrlice i prstenje jer se i bez toga može jednako dobro živjeti. Čak štoviše, čovjek zdravog duha ne voli nositi te ometajuće predmete oko prstiju i vrata. Zanima me stvarno korištenje dijamanata u industriji alata i strojeva koji nečemu služe kao i postotni odnos upotrebljenih dijamanata naspram izrudarenih količina.

Dobra je stvar što se od zlata prave i zamjenske novčane jedinice u obliku vrednosnih medaljona i polugica raznih gram oblika...kao alternativa virtualnom,metalnom i papirnatom novcu koji mogu brzo propasti kroz burzovne manipulacije.

No i vrijednost zlata može naglo propasti ako se napuše njegova vrijednost jer gomile onih zlatnih poluga služe čemu osim što se u tom teškom i masivnom obliku skladišti. Kad neko u industriji shvati da se velike količine zlatnih poluga neće upotrebljavati u većem postotku i da ga ne trebaju tako skupo plaćati tad nastaje ekonomski kaos.

Ovaj tekst pišem sa čistog amaterskog nivoa jer sam vezan uz društvene i filozofske nauke...ali upravo sa tog nivoa shvaćam problematiku napuhanih vrijednosti koje kad tad dolaze na vidjelo i prave kaos.
 
Davno se trgovina odvijala u naturi, to se ispostavilo nepraktičnim pa se tražilo "nešto" što bi na neki univerzalni način reprezentovalo vrednost. I tu se zlato pokazalo idealnim. Nije ga lako naći, ne možeš ga “štampati” kao papirni novac, ne rđa, i svi ga prepoznaju kao vrednost, gde god da si na planeti. To je prosto rezervna valuta ako monetarni sistem ode dođavola.
 
Zlato ima dosta svojih kvaliteta, dobar je provodnik, ne oksidira, ne rdja i vrlo je upotrebljivo za dugotrajnu upotrebu, i ima ga u ogranicenoj kolicini, negde sam procitao da sve zlato na svetu moze stati u jedan olimpijski bazen, ne znam je li to tacno, ali kolicina zlata je ogranicena i to mu najvise daje vrednost uz cinjenicu da se koristi za "sigurna ulaganja"- u svakoj ekonomskoj krizi (ili biko kojoj krizi koja utice na ekonomiju) cena zlata pocne da skace, dok naprimer u kriznim situacijama cene nekretnina padaju.
I kao sto je SajaBg rekao- pokazalo se kao idealnim za reprezentaciju vrednosti.

Dijamanti su takodje korisni zbog svoje tvrdoce i dosta se koriste u industriji, i takodje je kolicina ogranicena.

Cenu necega najvise odredjuje ponuda i traznja- a i jedno i drugo su dosta trazeni, a kolicina ogranicena.
 
Zlato ima dosta svojih kvaliteta, dobar je provodnik, ne oksidira, ne rdja i vrlo je upotrebljivo za dugotrajnu upotrebu, i ima ga u ogranicenoj kolicini, negde sam procitao da sve zlato na svetu moze stati u jedan olimpijski bazen, ne znam je li to tacno, ali kolicina zlata je ogranicena i to mu najvise daje vrednost uz cinjenicu da se koristi za "sigurna ulaganja"- u svakoj ekonomskoj krizi (ili biko kojoj krizi koja utice na ekonomiju) cena zlata pocne da skace, dok naprimer u kriznim situacijama cene nekretnina padaju.
I kao sto je SajaBg rekao- pokazalo se kao idealnim za reprezentaciju vrednosti.
Ni blizu, olimpijski bazen ima 1250kubika tj 24125 tona zlata
Dok https://www.nedeljnik.rs/za-dve-dec...u-pod-zemljom-u-srbiji-skriveno-oko-700-tona/
Podaci Svetskog saveta za zlato otkrivaju da je do sada na planeti iskopano oko 210.000 tona zlata
 
Ni blizu, olimpijski bazen ima 1250kubika tj 24125 tona zlata
Nisam nikad proveravao tu cinjenicu i verovatno nije tacna, ali poenta je da je zlato ima veliku tezinu i da je ogranicena kolicina, svo zlato na zemlji je doslo iz svemira, koliko se secam i najvise ga ima po okeanima gde je iskopavanje vrlo tesko ili nemoguce.
U buducnosti cemo verovatno poceti da ga eksploatisemo po svemiru, no do tada je kolicina zlata ogranicena- a potraznja dosta velika, tako da ce biti skupo jos dosta vremena.
 
To je prosto rezervna valuta ako monetarni sistem ode dođavola.
Da to je novac nade u kriznim vremenima ali ako kriza postane strašna i nema nade da će budućnost povratiti stara dobra vremena onda je vrijednost stvari samo u hrani za preživljavanje. Nosiš deset jaja ili dvije kile graha na tržnicu i za isto kupiš dvesto kila materijalnih potrepština (čavle,alat,šibice, motike za kopanje...)
 
Da to je novac nade u kriznim vremenima ali ako kriza postane strašna i nema nade da će budućnost povratiti stara dobra vremena onda je vrijednost stvari samo u hrani za preživljavanje. Nosiš deset jaja ili dvije kile graha na tržnicu i za isto kupiš dvesto kila materijalnih potrepština (čavle,alat,šibice, motike za kopanje...)
Da, za vreme krize u Nemackoj posle prvog svetskog rata zaista su ljudi menjali jaja i razne prehrambrene proizvode za materijalne potrebstine, koliko se secam bio je citav niz "buvljih" pijaca gde se to radilo, no opet i u tim slucajevima je zlato dobra moneta jer i u kriznim situacijama ono drzi vrednost ili cak postaje vrednije, dok recimo u vremenu obilja, da se tako izrazim, gubi vrednost jer onda ga ljudi manje skupljaju, gomilaju kako da se izrazim- jer cim dodje do neke panike ljudi pocinju da gomilaju zalihe zlata da bi se osigurali, tako da je cena zlata dobar ekonomski pokazatelj i zato se svuda spominje cena zlata kao neki parametar.
 
Nisam nikad proveravao tu cinjenicu i verovatno nije tacna, ali poenta je da je zlato ima veliku tezinu i da je ogranicena kolicina, svo zlato na zemlji je doslo iz svemira, koliko se secam i najvise ga ima po okeanima gde je iskopavanje vrlo tesko ili nemoguce.
U buducnosti cemo verovatno poceti da ga eksploatisemo po svemiru, no do tada je kolicina zlata ogranicena- a potraznja dosta velika, tako da ce biti skupo jos dosta vremena.
Svemu je ogranicena kolicina.
Nije racionalno traziti zlato radi zlata po svemiru,kostace puno da bi posle camilo u nekom sefu.
Al kako ljudi nisu bas pametna stvorenja mozda ce se to desiti.
 

Koja je stvarna upotrebna vrijednost zlata? Što se to od njega pravi, osim nakita da se tako cijeni? I sam nakit nije neka velika i važna životna stvar. Alternativa zlatu je i u drugim materijalima koji ne rđaju pa počevši već od nehrđajućeg čelika i srebra koji je 70 puta jeftiniji od zlata.

Zlato se nešto koristi u medicini i industriji računala...ali koja je to količina koja se mora nužno upotrijebiti u odnosu na gomile zlatnih poluga koje se čuvaju u trezorima? Dakle želim razumjeti njegovu stvarnu upotrijebnu vrijednost i postotak njegove upotrebne vrijednosti u odnosu na postotak iskopanog i očišćenog zlata. Tek tada ću sam razumjeti kada i kako može doći do burzovnog i bankarskog kaosa.

Slično je pitanje i sa dijamantima. Rekao bih ***** šminku i dijamantne ogrlice i prstenje jer se i bez toga može jednako dobro živjeti. Čak štoviše, čovjek zdravog duha ne voli nositi te ometajuće predmete oko prstiju i vrata. Zanima me stvarno korištenje dijamanata u industriji alata i strojeva koji nečemu služe kao i postotni odnos upotrebljenih dijamanata naspram izrudarenih količina.

Dobra je stvar što se od zlata prave i zamjenske novčane jedinice u obliku vrednosnih medaljona i polugica raznih gram oblika...kao alternativa virtualnom,metalnom i papirnatom novcu koji mogu brzo propasti kroz burzovne manipulacije.

No i vrijednost zlata može naglo propasti ako se napuše njegova vrijednost jer gomile onih zlatnih poluga služe čemu osim što se u tom teškom i masivnom obliku skladišti. Kad neko u industriji shvati da se velike količine zlatnih poluga neće upotrebljavati u većem postotku i da ga ne trebaju tako skupo plaćati tad nastaje ekonomski kaos.

Ovaj tekst pišem sa čistog amaterskog nivoa jer sam vezan uz društvene i filozofske nauke...ali upravo sa tog nivoa shvaćam problematiku napuhanih vrijednosti koje kad tad dolaze na vidjelo i prave kaos.
Инвестиоционо злато, те полугице које спомињеш су добра инвестиција, ако имаш уштеђевину у кешу, јер ћеш улагањем у злато победити инфлацију, док кеш у сламарици ће бити поједен.
Међутим, рачунај да је могућ беариш период или медвеђи период како се зове период стагнације, термин који се спомиње у берзи и крипто тржишту. Када је у питању злато тај период је био између 2012 и 2016 године, када је цена злата била у паду.
За искусне инвеститоре, то је период када се највише купује злато.
Злато је у последњих 7 година скочило за 162% или 23% годишње.
Последњих 7 година, највећи пад је био за време ковида и непосредно после -16 и -20 %.
 
Poslednja izmena:
Da, za vreme krize u Nemackoj posle prvog svetskog rata zaista su ljudi menjali jaja i razne prehrambrene proizvode za materijalne potrebstine, koliko se secam bio je citav niz "buvljih" pijaca gde se to radilo, no opet i u tim slucajevima je zlato dobra moneta jer i u kriznim situacijama ono drzi vrednost ili cak postaje vrednije, dok recimo u vremenu obilja, da se tako izrazim, gubi vrednost jer onda ga ljudi manje skupljaju, gomilaju kako da se izrazim- jer cim dodje do neke panike ljudi pocinju da gomilaju zalihe zlata da bi se osigurali, tako da je cena zlata dobar ekonomski pokazatelj i zato se svuda spominje cena zlata kao neki parametar.
Није добро инвестирати сав новац у злато, већ мораш диверзификовати, дакле неких 10-20% је ок. Проблем са већом количином злата је што мораш да плаћаш и да се ослањаш на трезор.
Злато се купује у временима изобиља, јер је тада јефтино, бар паметни људи тако раде, а продаје се када се мора.
 
Није добро инвестирати сав новац у злато, већ мораш диверзификовати, дакле неких 10-20%
Slazem se uvek treba pokriti vise uglova, i ulagati raznovrsno- negde ces izgubiti, negde ces dobiti- ali cilj je da vise dobijes i najvaznije je da se osiguras.
 
Slazem se uvek treba pokriti vise uglova, i ulagati raznovrsno- negde ces izgubiti, negde ces dobiti- ali cilj je da vise dobijes i najvaznije je da se osiguras.
Da, u nagloj inflaciji novčana ušteđevina u banci nestaje...a tko je kupovao zlato taj je sačuvao svoju ušteđevinu. Tko jeftino kupi zemlje, stanova, dionice....u pravo vrijeme također biva na zaradi. Ima tu i nekih čudnih zarada na kriptovalutama i slično no to je također rizično... i dio je ekonomskih makinacija...
 
Slazem se uvek treba pokriti vise uglova, i ulagati raznovrsno- negde ces izgubiti, negde ces dobiti- ali cilj je da vise dobijes i najvaznije je da se osiguras.
Па у суштини не би требало да изгубиш, него у најгорем случају да будеш на нули или да имаш мању добит од оне коју си очекивао.
Сигурно губиш ако трошиш паре на глупости које ти не требају или ако чуваш кеш у сламарици где ти инфлација једе редовно.
 
Da ali treba i objasniti odakle vrednost, jer to je uzrok činjenice da je rezervna valuta

Ekonomskim riječnikom rečeno vrijednost nečeg je odnos ponude i potražnje. Na dubljem mivou može se reći da je to stvar dogovora moćnih koji gledaju svoj interes. Kad sve poskupljuje onda se na velikoj tržnici ujutro sastanu veliki trgovci voćem i kažu idemo zajedno podignuti veću cijenu jabukama. Za jedan dan to se pročuje u okolnim gradovima i već drugi dan jabuka posvuda nije jedan euro već dva.
Kad bi danas doista došlo do 3.svjetskog rata već sutra bi cijela zlata pala za pola a cijena hrane se digla za 300% jer bi ona tada uz zlato postala sredstvo plaćanja. Uz veću upotrebu nuklearnog oružja i tako bezperspektivnosti života na zemlji zlato ne bi imalo nikakvu vrijednost a hrana,voda i lijekovi bi imali strašno veliku vrijednost samo zbog neke nade preživljavanja 2 % stanovništva.
 
Da ali ne možeš sve da objasniš teorijom zavere tj. da jabuke imaju vrednost jer je takav dogovor oligarha
Nije teorija zavere vec se cesto zaista tako desava- problem kod slobodnog yrzista je upravo sto cesto dolazi so monopola- kad se trziste svede na par aktera- njima u jednom trenutku vise ne odgovara da se takmice i ruse cenu proizvoda vec se dogovore o ceni, zato cesto mozes citi u vestima da je neko kaznjen zbog monopolizma.

Sto se cene zlata tice- ima ga u ogranicenoj kolicini i ima dosta osobina koje su uvek bile korisne- ne oksidira, rdja, lako se s njim radi… itd i najvise zbog ogranicenosti je uvek imao vrednosti i kako je Saja rekao bio je izvrsan kandidat za monetu.
 
Da ali nije dovoljno samo ograničena količina.

Postoji i ograničena količina tvojih originalnih umetničkih slika, ali u slučaju da nisi dobar slikar, ta ograničenost količine ne utiče
Da, ali kao sto sam naveo ranije- zlato ima svoja svojstva koja su bila jako cenjena, a i sama pojava je privlacila ljude da prave nakit od zlata- tako da zlata mozes uporediti sa Mona Lizom- jednostavno privlaci ljude.
 

Back
Top