Zgrada BIGZ-a budući moderni poslovni centar

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.205
Zgrada BIGZ-a dobija novi izgled l.jpg

Marera Real Estate Partners je kupila zgradu BIGZ-a, nekada najveće štamparije na Balkanu, koja ce postati ukras Beograda za nešto više od 18 meseci koliko je planirano za rekonstrukciju. U zgradu će ukupno biti uloženo više od 40 miliona evra.

Kako je u pitanju antologijsko delo srpske moderne arhitekture, kompanija tesno će sarađivati sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture grada Beograda na očuvanju autentičnog izgleda projekta Dragiše Brašovana.
Projekat je izradio beogradski arhitektonski studio Remorker Architects.

Kao budući moderni poslovni centar, BIGZ će kompanijama zainteresovanim za zakup ponuditi kombinaciju klasičnih kancelarija različitih veličina i open space koncepta, ali i mogućnost da organizacija prostora i dizajn enterijera budu u potpunosti prilagođeni njihovim potrebama i specifičnim zahtevima.
https://rs.n1info.com/biznis/kompanija-koja-je-kupila-bigz-ulozice-u-njegovu-obovu-40-miliona-evra/
Zgrada BIGZ-a dobija novi izgled ll.jpg
 
BIGZ nije za kancelarije
BIGZ je za umetnike,stamparije,novinare i sl.
Ja sam ulazila tamo ,kad sam bila mladji tinejdzer.
Tamo je mirisalo na novine.
Ne mogu da zamislim tamo sterilan prostor
Gornji spratovi u zgradi su bili kancelarije
Svaka zgrada moze da se preuredi unutra.
Bitno je da se zgrada Bigza spolja ne skrnavi
vec da ostane prema projektu
jer je zgrada zasticena kao spomenik kulture
 
Gornji spratovi u zgradi su bili kancelarije
Svaka zgrada moze da se preuredi unutra.
Bitno je da se zgrada Bigza spolja ne skrnavi
vec da ostane prema projektu
jer je zgrada zasticena kao spomenik kulture

I treba da bude zaštićena. Zgrada je sjajan primer arhitekture doba u kome je nastala i delo je jedno od naših najznačajnijih arhitekata XX-og veka, Dragiše Brašovana.
Meni se lično dopada.
Inače proces zaštite ovakvih zgrada uzima u obzir trenutne potrebe za funkcionalnošću zgrade i u ovom procesu može doći do odstupanja od originalnog projekta - to se pre svega misli na moguće izmene u enterijeru zgrade.
Naravno objekti kao ovaj imaju sigurno dosta dokumenata - projekata koji se čuvaju - u smislu izvornosti i stanja i promena koje je doživela u toku svog postojanja.
Verujem da sadašnje stanje zgrade nije ekvivalentno onom iz 1936 - pitanje je koje su promene rađene na primer pedesetih i šezdesetih godina (tad skoro sigurno nije bila pod zaštitom).
Uobičajeno je da se značajne rekonstrukcije i adaptacije rade posle 30-40 godina korišćenja zgrade - zbog dotrajalosti materijala i instalacija, a kako je ova zgrada skoro pa 85 godina stara - to je moja pretpostavka da je jedan ciklus značajnih radova na održavanju urađen u ranijem periodu....
 
To je bila zgrada Državne štamparije koja je izgradjena od 1936-1940 g.i spomenik kulture je od 1992.g.
Ovde u Znamenitostima Beograda ima o toj zgradi i njen istorijat ako nekog zanima

https://forum.krstarica.com/threads/znamenitosti-beograda.758146/page-10#post-34571413
To je bila zgrada gde je bila redakcija i gde se stamao cuveni casopis Galaksija.Tu se stampala i Duga(gl. urednik Milomir Maric)
Stampale su se i knjige,sveske i sl..
U zadnje vreme je steciste umetnika,muzicara,sprema se i hrana za poneti.
Nije isti osecaj uci u taj prostor i uci u prostor Beogradjanke.
Tesko da ce tu biti samo kancelarije.
 
Gornji spratovi u zgradi su bili kancelarije
Svaka zgrada moze da se preuredi unutra.
Bitno je da se zgrada Bigza spolja ne skrnavi
vec da ostane prema projektu
jer je zgrada zasticena kao spomenik kulture
Nije tacno da su samo gornji spratovi bile kancelarije.Bilo ih je i nize.
Treba da udjes u zgradu i da vidis kako to izgleda.
Postoji kafic na vrhu zgrade,pa moze da se prodje malo kroz zgradu.
A BIGZ je unisten jos 90-tih,i to su uradili Slobini ljudi,kradjom i prebacivanjem poslova u svoje stamparije.
 
Nije tacno da su samo gornji spratovi bile kancelarije.Bilo ih je i nize.
Treba da udjes u zgradu i da vidis kako to izgleda.
Postoji kafic na vrhu zgrade,pa moze da se prodje malo kroz zgradu.
A BIGZ je unisten jos 90-tih,i to su uradili Slobini ljudi,kradjom i prebacivanjem poslova u svoje stamparije.
Zar ne mislis da sve moze da se preuredi u unutrasnjosti zgrade i napravi nov enterijer ?
 
Može, ali to nije za sterian prostor.Ima dušu , nije klasicna zgradurina u betonu i staklu.
Licno ocekujem Šarcevica i negove škole tu.
Moguće da gornji spratovi budu hotel, restoran,spa centar a donje kancelarije.

napisali su sta ce biti
Kao budući moderni poslovni centar, BIGZ će kompanijama zainteresovanim za zakup ponuditi kombinaciju klasičnih kancelarija različitih veličina i open space koncepta, ali i mogućnost da organizacija prostora i dizajn enterijera budu u potpunosti prilagođeni njihovim potrebama i specifičnim zahtevima.
https://rs.n1info.com/biznis/kompanija-koja-je-kupila-bigz-ulozice-u-njegovu-obovu-40-miliona-evra/
 
To je bila zgrada Državne štamparije koja je izgradjena od 1936-1940 g.i spomenik kulture je od 1992.g.
Ovde u Znamenitostima Beograda ima o toj zgradi i njen istorijat ako nekog zanima

https://forum.krstarica.com/threads/znamenitosti-beograda.758146/page-10#post-34571413
Dobar tekst, malo mi je upotpunio sliku o zgradi.
E sad i tu se vidi izazov - kako premostiti osnovnu funkciju - štamparija po tehnologiji tridesetih godina XX veka i današnje vreme i moguće potrebe....
U suštini konverzija industrijskog objekta u poslovni najverovatnije, možda i stambeni deo....
Malo ću pogledati ovih dana mogu li naći nešto o budućem projektu.....
 
Realno Lusje, jasno je da je sadašnje stanje neodrživo.
Neko mora da se brine ozbiljno o zgradi a to nisu alternativni umetnici i neko drugo šarmantno društvo.
Ko god to uzeo da radi, preduzetnik ili država, stvari se menjaju....
Zgrada, pogotovu velika je izazov za gazdovanje i održavanje....
Ma znam.
A ja jos osecam miris papira i stamparske boje.
Pre 2 godine drugarica i ja smo srele u Sarajevskoj ulici Francuskinju ,sa mapom u ruci.
Trazila je zgradu BIGZ-a i muzej Afrike.
Odsetale smo sa njom do BIGZ-a i objasnile kako posle da dodje do muzeja.
U pitanju je bila zena koja se bavi arhitekturom i fotografijom.
Dosla je pripremljena i znala je dosta o zgradi.
Bas sam bila iznenadjena.
 
Dobar tekst, malo mi je upotpunio sliku o zgradi.
E sad i tu se vidi izazov - kako premostiti osnovnu funkciju - štamparija po tehnologiji tridesetih godina XX veka i današnje vreme i moguće potrebe....
U suštini konverzija industrijskog objekta u poslovni najverovatnije, možda i stambeni deo....
Malo ću pogledati ovih dana mogu li naći nešto o budućem projektu.....
Malo skrecem sa teme,meni je najludje kad neko kupi salonac i onda ga renovira i opremi tzv industrijskim stilom.
 
Dobar tekst, malo mi je upotpunio sliku o zgradi.
E sad i tu se vidi izazov - kako premostiti osnovnu funkciju - štamparija po tehnologiji tridesetih godina XX veka i današnje vreme i moguće potrebe....
U suštini konverzija industrijskog objekta u poslovni najverovatnije, možda i stambeni deo....
Malo ću pogledati ovih dana mogu li naći nešto o budućem projektu.....
Novi vlasnici ce zgradu preurediti da im donosi novac, svakako nece nesto sto ce da pravi troskove
 
Ma znam.
A ja jos osecam miris papira i stamparske boje.
Pre 2 godine drugarica i ja smo srele u Sarajevskoj ulici Francuskinju ,sa mapom u ruci.
Trazila je zgradu BIGZ-a i muzej Afrike.
Odsetale smo sa njom do BIGZ-a i objasnile kako posle da dodje do muzeja.
U pitanju je bila zena koja se bavi arhitekturom i fotografijom.
Dosla je pripremljena i znala je dosta o zgradi.
Bas sam bila iznenadjena.

Vidi poseban izazov u arhitekturi jesu rekonstrukcije naročito starih industrijskih objekata, pre svega zato što su oni sami neobične forme i obično su hale, imaju velike sale sadržane u takvim objektima..... to je neobično i pruža određene mogućnosti u rekonstrukcijama...

Na to se kači taj "industrijski fazon" itd... - to je vrlo trendi, sad da ne razglabam mnogo, i sama znaš, taj pristup je prijemčiv određenim ajd da nazovem to socijalnim grupama koje su rekle e nećemo mainstream, nego ćemo kao da budemo različiti. u mojoj branši gomila kolega to potencira, sve umišljen umetnik do umišljenog umetnika, haha. Ja sam statusno neutralan prema tom pristupu, na stranu što je u nekim slučajevima uspešan, po meni ne zavređuje previše pažnje - i kako da kažem - lako je projektovati to, materijali su jeftini, a ideje su pa da kažem svuda oko tebe....

Salonac u industrijskom fazonu - Znaš šta, ja mogu da razumem kafić ili atelje i klub u tom fazonu, ali da živim na cementnim košuljicama, neomalterisanim zidovima i sa golim sijalicama - jok.... ;)
 

Back
Top