Željko Komšić: Potpuni debakl HDZ BiH i zvaničnog Zagreba

комшија

Stara legenda
Poruka
96.548
1620462615008.png




Komšić: Potpuni debakl HDZ BiH i zvaničnog Zagreba


1620462142299.jpeg


Tanjug 6. maja 2021.

SARAJEVO – Hrvatski član Predsedništva BiH izabran glasovima Bošnjaka Željko Komšić složio se danas sa službenim stavom nemačke vlade da bi načelo „legitimnog političkog predstavljanja“ o kojem se raspravljalo u kontekstu reforme Izbornog zakona moglo produbiti podelu BiH i otežati sprovođenje relevantnih sudskih presuda.

Komšić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, rekao da je stav nemačke vlade potvrda njegovog do sada više puta ponovljenog stava.

„Ovo je potpuni debakl i potpuni poraz politike HDZ-a BiH ali i zvaničnog Zagreba koji je podržavao takvu antievropsku politiku. Osim toga radi se o još jednoj snažnoj poruci protiv etičkih podela u BiH i etničkih izbornih jedinica, ovoga puta iz Nemačke“, rekao ej Komšić.

Dodao je da je krajnje vreme da se BiH okrene sprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a ne raspravama o željama Dragana Čovića i HDZ-a, koje su potpuno deplasirane.

link

Жељко Комшић је легитимно изабрани Хрват. Па зар то није фантастично?! Не мора да се буде у ХДЗ-у, ни у ХВО-у, да би се био изабран у Председништво Босне. Браво за Босанског Тита!
 
1620462706037.png




WEBER SAOPĆIO NAJGORU MOGUĆU VIJEST ZA ČOVIĆA: "Zvanični stav Njemačke o Izbornom zakonu BiH je stav većine članica Europske unije!"


Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za političku demokratizaciju iz Berlina, rekao je za BHT 1 kako je zvanični stav Njemačke o Izbornom zakonu BiH i većinski stav članica Europske unije.

foto_slobodna_bosna_9[1].jpg


Prije 38 min

Načelo “legitimnog političkog predstavljanja” o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda, službeni je stav njemačke vlade i baca posve drugačije svjetlo na percepciju naših tema u Evropskoj uniji.

Komentarišući ovaj stav, Bodo Weber kaže kako je već godinu dana na djelu jedan pristup pregovaranja zapadnih predstavnika – EU i SAD i koji je već počeo, kako je rekao, s mostarskim “prljavim dilom” i nastavio se početkom ove godine pregovorima o takozvanoj reformi Izbornog zakona, kojem je zajednički “bio zaista jedan opasan pristup, to jeste pregovori bez pregovaračkog okvira, bez definicija nekih osnovnih principa, crvenih linija i vrijednosti na kojima treba da počivaju pregovori.

“Rezultate smo vidjeli u onom vrlo problematičnom mostarskom dilu, koji u svojim nekim dijelovima još nije implementiran. Prije svega, mislim na novi Statut grada koji će voditi ka etnoteritorijalnoj podjeli. Vidjeli smo te pregovore na trećem mostarskom sporazumu o kojima je sad ova izjava njemačke vlade svojevrsno ograđivanje Berlina od trećeg mostarskog sporazuma, prije svega na principu na kojem već godinama insistira HDZ BiH, a to jeste legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda", kaže Weber.

Zamoljen da prokomentariše reagovanje HNS-a koji je rekao da je Njemačka pouzdan partner, da želi dobro i Hrvatima i cijeloj BiH, kao i poruku Dragana Čovića da su Bošnjaci unitaristi, Srbi separatisti, a da samo Hrvati žele BiH, Weber je rekao kako smo posljednjih mjeseci u jednoj propagandističkoj formi i da optužbe o unitarizmu i separatizmu nisu nove.

"Sad, da li je HDZ BiH i gospodin Čović predstavnik integracije BiH, u to zaista treba sumnjati. A imamo zvaničan stav Njemačke od jučer i ovo je veoma važno: većinski stav skoro svih država članica EU je da priča o konstitutivnim narodima, o takozvanoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda, što HDZ BiH preko Zagreba i preko Hrvatske od prvog dana ulaska Hrvatske u EU pokušava da u Vijeću EU negira jedan od osnovnih principa EU, tj. ravnopravnosti građana, da to izbacuje i umjesto toga da insistira na ravnopravnosti konstitutivnih", kaže Weber.

Dodaje kako je zanimljiv manevar što je HNS pokušao da prisvoji jedno stajalište Njemačke, jedne od najznačajnijih država EU koji bez nejasnoće i, s obzirom na diplomatski jezik, poprilično i na neposredan način izražava mišljenje koje jeste dugogodišnje većinsko mišljenje država-članica EU, koje, kako kaže, “nije došlo do svog javnog izražaja naspram drugih mišljenja koje", kako je rekao, "zastupa Hrvatska sa svojim non-paperom”.

"Taj takozvani princip nije nikako u duhu europskih vrijednosti i većina u EU vidi da će to voditi ka daljnjoj, ne integraciji BiH, već upravo suprotno, ka daljnoj etničkoj podjeli BiH i ultimativno u pravcu podjele BiH", kaže Weber.

Slijedom posljednjih inicijativa-pisma 250 intelektualaca iz BiH koji su pisali EU s konstruktivnim kritikama, kritikama šest EU parlamentaraca, jasno s odbijanjem svih non-papera, njemačkom stavljanju pečata na etnizaciju razgovora o Izbornom zakonu, Weber kaže kako nije siguran da će to voditi ka donošenju Izbornog zakona.

”Kritikujem specijalnog predstavnika Sattlera, jer je s ovim pristupom prema pregovorima iza zatvorenih vrata, bez principa, samo s vladajućim etnonacionalnim strankama prošle godine u Mostaru zaista napravio ovaj otpor, što je pobudilo nadu svima onima koji imaju neispunjene nacionalističke agende još iz devedesetih godina. Ovaj pristup pregovaranja pobudio je nade u te agende, koje su zaista opasne i to je uzelo toliko maha da se širi po regiji i po državama članicama EU, koje jesu u manjini", kaže Weber.

Naglašava kako je sve ovo dovelo do kontrareakcije i stava većine u Europskoj uniji poslije raznih non-papera te smatra kako će pregovarači morati slijediti njemačku inicijativu i uspostaviti jedan pregovarački okvir koji je zaista istinski inkluzivan.


 
Poslednja izmena od moderatora:
1620462903220.png





Komšić, Hadžikadić i Bijedić prave novu političku stranku


1620463037634.png


Demokratska fronta (DF) Željka Komšića uskoro bi mogla prestati da postoji ukoliko se ostvari plan koji je inicirala Platforma za progres (PZP) s ciljem osnivanja potpuno novog političkog subjekta u koji bi ušli kadrovi nekoliko partija.

Kako nezvanično javlja portal Klix.ba prije mjesec do dva održan je prvi sastanak na inicijativu Mirsada Hadžikadića, predsjednika Platforme za progres, koji je ponudio Željku Komšiću da naprave novi politički projekat što bi značilo gašenje Demokratske fronte.

Nakon sastanka u Sarajevu, uslijedili su razgovori i u Tuzli. Oko Platforme za progres (PZP) i Demokratske fronte (DF) trebali bi se okupiti i Socijaldemokrati BiH (Enver Bijedić), Građanski savez (GS)i Pokret Socijalne pravde i demokratije (SPD).

Komšić je načelno pristao na ponudu i ova tema već se našla na Predsjedništvu DF-a. S druge strane, kako saznaje ovaj portal plan Hadžikadića jeste da on bude kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda na Općim izborima 2022. godine.

Ove stranke su već dogovorile zajednički nastup 2022. godine, a još je preostalo da dogovore formu u kojoj će nastaviti djelovanje.

Prva opcija, oko koje se svi slažu, jeste formiranje potpuno nove političke stranke što bi bilo jednostavnije, i zbog kandidatskih listi i zbog sveopćeg dojma jedinstva u javnosti. Druga opcija je široka koalicija, no to je manje vjerovatno. U narednim danima bit će održan novi sastanak.

Ono što je zamišljeno kao cilj jeste ukrupnjivanje opozicije kroz spajanja nekoliko političkih stranaka ljevice i centra, koje gube biračko tijelo ili ga imaju nedovoljno za bilo kakav ozbiljniji poduhvat. S toga bi ujedinjenje nekoliko stranaka značilo i veću nadu za uspjehom na narednim izborima.

Kako prenosi ovaj portal za sada se nije razgovaralo ko bi mogao biti lider nove političke partije u BiH.

Dodajmo i da je predsjednik Platforme za progres (PZP) Mirsad Hadžikadić potvrdio da postoje razgovori na nekoliko nivoa u vezi sa mogućim koalicijama, ali i ujedinjenjem određenih stranaka, a sve s ciljem zajedničkog nastupa na izborima 2022. godine. O imenima aktera, za sada, nije želio govoriti.
 
Poslednja izmena od moderatora:
1620465503956.png




Nakon njemačkog NE konceptu ‘legitimnoga političkog predstavljanja’


Vjerojatno se nitko nije tako nespretno upetljao u Dodikovu, Vučićevu i na koncu Putinovu paukovu mrežu, kao što je to učinio Čović.

w_56767280[1].jpg

Međunarodni bi se utjecaj na BiH morao odmaknuti od nuđenja gotovih rješenja i od potpore pojedinim frakcijama unutar političke klase ove države (EPA - Ilustracija)

Davor Gjenero

07 May 2021

Iako se hrvatska diplomacija i politika trudila da koncept koji maksimira dobiti političke klase Hrvata u BiH dobije europsku potporu, odbacivanje takva koncepta od strane njemačke vlade raspravu o politici prema BiH na neki način vraća na početak. A to možda može biti i dobra šansa za sve zainteresirane.

Jedan od stereotipa, koji se vezuje uz bosanskohercegovačke političke elite, odnosi se na njihovu nekompetentnost, neprofesionalnost i neposvećenost ključnom poslu političara – pribavljanju javnih dobara za sve građane u državi. Često se tvrdi kako politička klasa, kao uostalom u velikom broju novih demokracija, nema ni potrebnih znanja, ni kompetencije, da je fokusirana na zadovoljavanje vlastitih interesa i da je interesi građana ne zanimaju.

Uz tu nekompetenciju i neposvećenost interesima građana, vezuje se i koncentracija nosilaca vlasti na osobne interese. Uz takav splet problema vezuju se i disfunkcionalnost stranačkog sustava i nedostatak mehanizama unutarnje demokracije u strankama, organizacijama bez kojih je nemoguća izgradnja legitimnoga demokratskog poretka, jer stranke sukladno izbornim rezultatima „izgrađuju državu” imenujući svoje ljude u organe vlasti i time bi trebale legitimirati poredak.

Izborni zakon

Kad govorimo o izborima i izgradnji institucija na osnovu izbornih rezultata, naravno, dolazimo do izbornog zakona. E, kad je riječ o njemu, bosanskohercegovačke političke elite odjednom pokazuju zainteresiranost kakvu ne vidimo kad je u pitanju upravljanje javnim politikama. Vrlo dobro razumiju da o tome kakvo će biti izborno zakonodavstvo ovisi i to prema kojem će se ključu izgrađivati institucije države i tko će sudjelovati u toj izgradnji.

Naravno, političkoj je klasi najjednostavnije insistirati na tome da je najvažnije pitanje demokratskog razvoja upravo pitanje izbornog zakonodavstva, dakle, ključa prema kojem će se interpretirati izborni rezultati, a nakon toga graditi političke institucije. Odjednom, vidimo da političke klase u BiH i nisu tako nekompetentne kao što se to rado govori, jer vrlo dobro razumiju kriterij svog opstanka i znaju što je faktor koji odlučujuće utječe na to kakva će biti njihova vlastita pozicija u budućim političkim institucijama.

Najveća je nesreća u tome što se o izbornom modelu, kao ključu za uspostavljanje odnosa u institucijama, raspravlja zapravo isključivo unutar Federacije BiH, a da se spor vodi među Bošnjacima i Hrvatima.

Politička klasa u Federaciji vrlo je lako prihvatila vještu političku igru iz manjeg entiteta, igru prema kojoj je pitanje međunacionalnih odnosa neriješeno samo u Federaciji, a Republika Srpska je, prema toj postavci, jednostavno srpska nacionalna država, a i Bošnjaci i Hrvati u Banja Luci mogu postavljati tek pitanja o rudimentarnoj manjinskoj zaštiti na području tog entiteta, a nikako ne o svojim konstitutivnim pravima i o činjenici da su prije rata na tom području činili znatan dio stanovništva.

I Hrvatska u zamci

Politički rat Hrvata i Bošnjaka za „konstitutivni položaj” i za „legitimno predstavništvo” vodi se isključivo na teritoriju Federacije, a zbog tog sukoba nemoguće je izgraditi institucije države, sukladno rezultatima odavno provedenih izbora.

Zamka, u koju su upali Hrvati i Bošnjaci koji su prirodno upućeni na savezništvo i dogovorno uređivanje međusobnih odnosa, suglasnošću, a ne uvjetovanjem i nametanjem rješenja, samo dodatno, s jedne strane, zaoštrava krizu stabilnosti i održivosti države, a s druge, ojačava poziciju onih koji zagovaraju secesionističke koncepte i „ne žele gubiti vrijeme” unutar Bosne i Hercegovine koja da se raspada.

U zamku, u koju su upale hrvatska i bošnjačka politička elita u BiH, zaplela se i Hrvatska, koja nastoji međunarodno advocirati interese političke klase što je predvodi lider HDZ BiH Dragan Čović. Vjerojatno se nitko nije tako nespretno upetljao u Dodikovu, Vučićevu i na koncu Putinovu paukovu mrežu, kao što je to učinio Čović.

Umjesto prirodnog savezništva u Sarajevu, usmjerenoga na očuvanje jedinstva Bosne i Hercegovine, njenu nedjeljivost, ali i konstitutivnost svih triju naroda na području cijele države, Čović radi savezništvo s tri jahača apokalipse – Putinom, Vučićem i Dodikom – i doprinosi stvaranju slike o BiH kao podijeljenoj neodrživoj državi.

Ključna rečenica

Hrvatska država nema snage ponašati se onako kako je predlagao bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, nije sposobna ponoviti Čoviću onu ključnu rečenicu: Sarajevo je tvoj glavni grad, tamo se dogovori u suglasnosti, najprije s Bošnjacima, a nakon toga i sa Srbima. Kad unutar BiH postigneš rješenje dobro za Hrvate, ali i za održivost BiH kao nedjeljive, cjelovite države, na čijem cijelom području su sva tri naroda u punoj mjeri ravnopravna, a sve manjine zaštićene i s razvijenim političkom pravima, Hrvatska će takvo rješenje svim silama zagovarati u međunarodnoj zajednici i lobirati da se ono osnaži međunarodnom potporom.

Hrvatska je, kad je u pitanju BiH, u vrlo neugodnoj poziciji. Temeljni hrvatski državni interes je da Bosna i Hercegovina ostane jedinstvena država triju ravnopravnih naroda, sa konsolidiranim i održivim demokratskim poretkom i da bude dijelom europske integracije i euro – atlantskih struktura.

Sve drugo je za Hrvatsku užasno opasno, a pogotovo joj opasnost predstavlja sve naglašeniji utjecaj Rusije i beogradskog režima u Banja Luci i opstrukcija euroatlantske politike, koju sustavno provodi Dodik, ali mu Čović pritom de facto „drži lopovske”.

Za svaku je državu nepovoljno da ona bude granica europske integracije, jer je zakonomjerno da rubne regije unutar integracije zaostaju u razvoju za regijama u njenom središtu. Europska unija posebno se bavi ravnomjernim i održivim razvojem i sprečavanjem zaostajanja rubnih regija, ali ako neko područje ostaje trajno „onkraj granice Unije” zaostajanje i isključenost susjednih regija nemoguće je spriječiti.

Osim ekonomske opasnosti koja proizlazi iz protuatlantističke politike vođene u Banja Luci, za Hrvatsku je dodatna opasnost ona vezana uz elementarnu sigurnost, pogotovo ako bi se nastavilo jačanje ruskoga obavještajnoga, sigurnosnoga, pa i vojnog faktora u manjem BiH entitetu.

Interes hrvatske političke klase

Hrvatska politika, međutim, u drugi plan sustavno gura svoj državni interes, a to je jačanje jedinstvene i euroatlantski orijentirane BiH i zapostavlja ga zbog drugoga političkog cilja – zaštite hrvatske nacionalne zajednice u BiH.

Ne bi bilo ni pola problema da pritom Hrvatska doista advocira dugoročne interese hrvatske zajednice, ali ta je politika reducirana i iza priče o zaštiti interesa Hrvata u BiH zapravo se vodi politika zaštite interesa hrvatske političke klase u toj državi. A interes hrvatske političke klase usmjeren je na samo jedno pitanje – pitanje izbornog zakonodavstva.

BiH mora riješiti pitanje izbornog zakonodavstva, uostalom već zbog toga što jednostavno mora provesti presudu Europskoga suda za ljudska prava u predmetu Seidić-Finci. O pravomoćnim se presudama ne raspravlja i nitko u onom dijelu svijeta, koji se zasniva na načelu vladavine prava, nije spreman ozbiljno raspravljati o objekcijama na tu presudu. Paradoksalno je da to političke klase u BiH ne vide, iako iz cijelog euro – atlantskog svijeta već godinama stižu iste čvrste poruke.

Izborno zakonodavstvo valja mijenjati, ali rasprava o njegovoj promjeni ne može početi od interesa političkih klasa, nego najprije valja raspraviti o temeljnim interesima građana u BiH i interesima izgradnje održivoga demokratskog poretka i cjelovite države. U tom slučaju se rasprava ne može započeti pitanjem „legitimnog predstavljanja” unutar Federacije, nego se moraju sagledati pitanja predstavljenosti svih triju naroda i svih manjinskih zajednica, i to i na području Federacije, ali i na cijelom teritoriju BiH.

Izborni sistem kućice

I gle čuda, kad se tako postave stvari, odjednom se čini da su državni interesi Hrvatske, u odnosu na BiH, identični interesima građana Bosne i Hercegovine, koje valja jasno izraziti u raspravi koja bi prethodila samom definiranju nekoga budućega izbornog modela.

O izbornom zakonu, isto tako, ne vrijedi raspravljati, ako prije toga ne započne i rasprava o izgradnji demokratskoga stranačkog sustava, o unutarstranačkoj demokraciji i o organizaciji stranačkog života na cijelom području Bosne i Hercegovine.

Kad se raspravlja o preuređenju Bosne i Hercegovine, koje bi garantiralo njeno jedinstvo i održivost, onda ne treba raspravljati o tome kako izbornim sustavom kućice, koje već postoje, kao institucije, koje su se pokazale disfunkcionalnima i nezainteresiranima za realne interese građana, ali i za održivost zajedničke države, popunjavati nekim novim pripadnicima političke elite, jednako nezainteresiranima za realne građanske interese, kao što su to bili i oni iz prošlih saziva, koji su sudjelovali u generiranju sistemske krize u državi.

Bez inovativnosti nema iskoraka, kao što ga nema niti bez minimalne spremnosti na kompromise i razumijevanja za interese drugih u sustavu kad su oni legitimni i ne dovode u pitanje opstojnost države.

Aprilski paket

Najveća politička borba vodi se oko pitanja predstavljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH. To pitanje pokazuje apsurdnost rasprave, koja se vodi, jer se pitanje „legitimnog predstavništva” postavlja samo u okviru Federacije, a ne na cijelom prostoru BiH. Osim toga, Predsjedništvo je institucija koja uglavnom nije ispunila svoju svrhu, ne doprinosi jačanju jedinstva države, nego raskolima u njoj, a jedino je pitanje na koju će se stranu nagnuti stalna podjela 2:1.

Pritom Predsjedništvo uglavnom generira pompu i potrošnju državnih resursa, a time što njegovi članovi investituru dobivaju izravno od birača, očito se ne pojačava se njihov izborni legitimitet.

Ideja iz „Aprilskog paketa” o tome da se Predsjednika i njegove zamjenike bira u Parlamentu i da imaju, prije svega, reprezentativnu funkciju, pa da se time Parlamentu, kao tijelu namijenjenome političkoj raspravi i uspostavljanju interesnih kompromisa, prenese veći politički utjecaj, nije posvađana s pameću, naprotiv.

Međunarodni bi se utjecaj na BiH morao odmaknuti od nuđenja gotovih rješenja i od potpore pojedinim frakcijama unutar političke klase ove države, zadržati na vrijednosti održivosti i cjelovitosti BiH, uz poticaj da se unutar Parlamenta, sukladno demokratskim tradicijama, potraži domaće rješenje koje bi dovelo i do novog izbornog modela.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Željko Komšić je legalno izabran. To niko ne spori. Legitimno ne. To je prosta i neoboriva činjenica.
А зашто "није легитимно"? Који је аргумент? Није "велики Хрват" као бивши Југословен Чович? Не заговара рат? Не иде у одвајање своје етно-заједнице од других? Будалаштина. Жељко Комшић је Хрват и ту се завршава сва прича о томе да ли је лигитиман члан Председништва. А оспоравање Комшићеве хрватске националности је само идеолошко тачније про-усташко.
 
А зашто "није легитимно"? Који је аргумент? Није "велики Хрват" као бивши Југословен Чович? Не заговара рат? Не иде у одвајање своје етно-заједнице од других? Будалаштина. Жељко Комшић је Хрват и ту се завршава сва прича о томе да ли је лигитиман члан Председништва. А оспоравање Комшићеве хрватске националности је само идеолошко тачније про-усташко.
Nit su ga predložili niti izabrali Hrvati. A hrvatski predstavnik. Eto je li to dovoljno? Da su Hrvati ili Srbi izabrali predstavnika Bošnjacima jaukali bi do neba.
 
Nit su ga predložili niti izabrali Hrvati. A hrvatski predstavnik. Eto je li to dovoljno? Da su Hrvati ili Srbi izabrali predstavnika Bošnjacima jaukali bi do neba.
Лупаш глупости јер не волиш Босанског Тита. За место хрватског члана Председништва на изборима 2018. године надметали су се бивши Југословен Драган Чович и Хрвати Жељко Комшић, Јерко Иванковић-Лијановић, Бориша Фалатар и Диана Зеленика. Изабран је Жељко Комшић. Све је легитимно да легитимније не може да буде.
 
Иначе, за оне који не знају, Драган Чович је "Хрват" исто као што је Додиг "Србин". Мсм толико о "легитимности" те двојице.




1620479106050.png


DRAGAN ČOVIĆ: Kako sam branio Jugoslaviju​


6. listopada 2018.






„Da bi bilo obranjeno bratstvo i jedinstvo, ja ću, Dragan Čović, stati na vrata sa Duškom Vučjakom i Smajilom Klarićem da Jurovicki ne može ući u Soko!“, grmio je na sastanku odani Jugosloven Dragan Čović.

Šest mjeseci prije rata u Hrvatskoj


Kakva je bila uloga Jugoslovena Dragana Čovića i njegovih Sokolovaca u službi KOS-a u UDB-e najbolje svjedeoči slučaj predsjednika Sindikata VI „SOKO“ Mostar Davorina Jurovickog koji nam u pismu opisao od koga i koje je sve tiorture doživljavao samo zato što nije bio podoban i „po ukusu“ rukovodećih ljudi Sokola (čitaj: Udbe i KOSA).

„Torture koje sam doživljavao od tadašnjeg generalnog direktora SOKOLA Đurica Novice, predsjednika radničkog savjeta „SOKO“ Mostar Dragana Čovića, direktora marketinga Branka Kolobarića mogu se mjeriti s torturama logora Manjača, a sve su proizašle iz jedne jugoslavenske kuhinje u kojoj će uskoro glavni kuhar, barem što se tiče Sokola, postati odani Jugosloven Dragan Čović. Kako su god na Manjači ljudi fizički zlostavljani, toliko, a i više sam ja kao predsjednik sindikata „SOKO“ Mostar od Udbaško-kosovske agenture psihički mrcvaren i na kraju istjeran iz poduzeća „SOKO“Mostar, što se može vidjeti iz proloženih materijala“, napisao je našem portalu gosp. Jurovicki.

Davne 1991. god. Dragan Čović, njegovi kosovska i udbaška bratja osjetili su miris baruta i počeli pljačku „SOKO“ Mostar.
Po ovoj su matrici svi stručni i pametni, posebice Hrvati maltretirani, ponižavani i psihički ubijani od onih koji su po nalogu Beograda postali njihovi poslušnici i izvršitelji najprljavijih poslova. Sve njima nepodobne Hrvate po naredbi nalogodavaca iz Beograda počeli su sustavno disciplinirati i protjerivati iz VI „SOKO“. Potpuno involvirani u KOS i UDB-u, Đurica Novica, Dragan Čović i Brana Kolobarić već su se tada organizirali i počeli pljačku VI „SOKO“ Mostar za naredbodavce iz Beograda i za svoje osobne interese.

Prvi zadatak Dragana Čovića, suradnika KOSA i beogradskog naredbodavaca Stanka Čolaka, bio je ušutiti Sindikat i preplašiti radnike VI „SOKO“ Mostar, a to su mogli samo tako da udare na prvog čovjeka SINDIKATA, što su i napravili


O tome Jurovicki u pismu dalje nastavlja: „Predsjednik Sindikata postao sam 18. 12. 1990. god. Na to sam mjesto izabran svojevrsnim referendumom svih uposlenih u Vazduhoplovnoj industriji „SOKO“Mostar. Nepunih dva mjeseca kasnije dolazeći u ured Đurice Novice, kao predsjednik sindikata SOKO Vazduhoplovstvo, i kao stručnjak ekonomist, nekoliko puta me Dragan Čović opominjao na nedolično ponašanje pred generalnim direktorom Đuricom Novicom.Tako mi jedan puta reče drug Dragan: ‘Kako se ponašaš Jurovicki ? Ovdje dolaze naši generali, koji sa respektom gledaju na našeg generalnog direktora Đuricu. Na to sam mu ja odgovorio: ‘Izvinjavam se druže Dragane, nisam pročitao uputstvo o ponašanju pred generalnim direktorom“. Međutim, ulizavajućoj opaski Dragana Čovića uopće nisam pridavao neku važnost.“

Kada su KOS i UDBA osjetili intelektualnu prijetnju od Hrvata koji se nije dao pokoriti, a ni kupiti za beogradske interese, odmah su preko svoga suradnika i provjerenoga jugoslovenski nastrojenoga Dragana Čovića „napakovali“ Jurovickom.
Dva puta su ga udbaši Dragan Čović i Đurica Novica pokušali smijeniti na sindikalnoj skupštini, ali nisu uspjevali jer su svi Hrvati bili na strani predsjednika Sindikata Jurovickog.

Treci put, već deklarirani Jugosloven i djelatnik KOS-a i UDBE Dragan Čović, po nalogu Beograda i KOS-a, preuzima inicijativu tako da Hrvati iz Gruda TSP Grude, njih 114 uposlenih koji su ušli u Sindikat samo zbog Jurovickog (Hrvat) predsjednika Sindikata „SOKO“ Mostar nisu obavješteni ni o čemu. Na tom sramotnom sastanku, o kojemu Dragan Čović nije obavijestio radnike, a ni Sindikat TSP Grude, došlo je do smjene Jurovickog. Iako je Izvršni odbor općine Grude zapovijedio da se svi uposleni TSP Grude radi podrške njemu kao Hrvatu moraju učlaniti u sindikat, napisao je Jurovicki. O uspješno izvršenom udbaškom zadatku, Jugosloven Dragan referirao je nadležnima:

PREDUZEĆE SOKO VI – Mostar
RADNIČKI SAVJET
Mostar, 14. 02. 1991. god

„…Funkcije države u ovim oblastima njenog pravnog i ekonomskog života su suspendovane. Pojedinačni i grupni interesi ispoljeni u formi političkih ciljeva teže da destabilizuju preduzeća, da stvore privredni haos iz kojeg će lakše naći put za rasturanje Jugoslavije. Pokušavaju se destabilizovati rukovodstva.
Kako drugačije protumačiti djelovanje našega predsjednika Sindikata koji pod okriljem samostalnog sindikata, bez njihovog znanja, stvara aferu, diskredituje bez osnova generalnog direktora iznoseći javnosti dezinformacije nanoseći tako ogromnu štetu poslovnom ugledu Preduzeća i samom generalnom direktoru…“ između ostaloga piše Dragan Čović. Odmah preko režimskih novina Dragan Čović obavještava svoje beogradske nalogodavce među kojima je i Stanko Čolak, kako je misija izvršena.

DRAGAN ČOVIĆ: Kako sam branio Jugoslaviju 3

UDBA uvijek ima svoje razrađene metode koje će Jugosloven Čović primjenjivati kasnije i kao direktor Sokola, a i kao predsjednik HDZ-a BiH, o čemu bi, kada bi smjeli, puno mogli reći njegovi bivši najbliži suradnici, što nam je potvrdio jedan od njih. Sujetni Jugosloven Čović po udbaškim bi se metodama rješavao bilo koga tko mu nije tepao i bio u njegovoj podrepaškoj službi. Samo odani njemu, kao njegove miljenice Borjana Krišto i trgovkinja Miljana Glamuzina, bili su unaprjeđivani i postavljani na mjesta koja ni po svojoj stručnosti ni znanju nisu zaslužile, osim po nečemu drugom.
„Da bi bilo obranjeno bratstvo i jedinstvo, ja ću, Dragan Čović, stati na vrata sa Duškom Vučjakom i Smajilom Klarićem da Jurovicki ne može ući u Soko!“, grmio je na sastanku odani Jugosloven Dragan Čović. Od vremena smjene Jurovickoga, ali i prije, po udbaškom scenariju Dragan Čović će preuzimati kontrolu nad VI„SOKO“ Mostar i po nalogu beogradskog KOS-a i UDB-e kontrolirati tko može, a ko ne može ući preko kapije tadašnjega „vazduhoplovnog giganta“.
DRAGAN ČOVIĆ: Kako sam branio Jugoslaviju 4


Daljnji neposluh i „bezobrazluk“prema generalnom direktoru i beogradskim nalogodavcima bila je kaznena prijava protiv Đurice Novice, što je Dragana Čovića i Branka Kolobarića vrlo uznemirilo, tako da su po nalogu KOS-a i UDBE reagirali automatskom suspenzijom Davorina Jurovickog koji je bio trinaest mjeseci bez dohodka, socijalnoga i zdravstvenoga osiguranja i taj dio vremena proveo na ulici.


Uvidom u dokument Dragan Čović i Branko Kolobarić Jurovickom daju otkaz koji potpisuje Branko Kolobarić s pozicije nekog referenta na kome Jurovicki nikada nije radio.Čisto udbaški postupak kojim se Dragan Čović koristi i danas. Draganče je bio predsjednik Centralnoga radničkoga savjeta i uskoro je nagrađen pozicijom direktora proizvodnje aviona.

Nakon što je smijenio predsjednika sindikata i istjerao ga iz Vazduhoplovne industrije „SOKO“, naredbodavci iz Beograda svoga poslušnika Čovića nagradili su još jednom funkcijom tako što i dalje ostaje predsjednik Centralnog radničkog savjeta što je nespojivo ili je za rubriku vjerovali ili ne.

Podsjetimo čitatelje: 21. veljače 1991. godine Sabor Republike Hrvatske usvojio je rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ te o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Tjedan dana prije toga, Jugosloven Čović već je iz VI „SOKO“ izgonio i posljednjega Hrvata, kako bi otvorio put svemu onome što će se kasnije događati: polijetanju zrakoplova proizvedenih ili popravljanih u Sokolu koji će svoj smrtonosni teret istresati na hrvatske ljude i mjesta. Slijedeći svoju doktrinu, današnji „zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa“ već je na početku demokratskih promjena osnovao UJDI (Ujedninjenu demokratsku jugoslovensku inicijativu) okupljajući oko sebe istomišljenike… Prisjećaš li se toga danas, spavaš li mirno i gdje će ti duša velika „hrvatino“ Dragane Čoviću?




 
Tema ocenjena sa G R O Z N O

...mada me zabole i za HDZ i za zvanični Zagreb.

Jedini problem je što je Krstarica postala zamena institucije koja se bavi
psihopatama koje nas maltretiraju.
Ако имаш времена послушај шта о бившем Југословену Драгану Човичу и Додигу каже ПРАВИ ХРВАТ Винко Бегић, некадашњи председник ХВО-а Босанске Посавине:

 
Лупаш глупости јер не волиш Босанског Тита. За место хрватског члана Председништва на изборима 2018. године надметали су се бивши Југословен Драган Чович и Хрвати Жељко Комшић, Јерко Иванковић-Лијановић, Бориша Фалатар и Диана Зеленика. Изабран је Жељко Комшић. Све је легитимно да легитимније не може да буде.
Stvarno. Evo ti zvanični rezultati izbora iz 2018 http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 . Željko Komšić 225 500 glasova. A Čović 154 819. Kada tu dodamo i ove ostale kandidate i kada uzmemo u obzir da izlaznost bude oko 50% ispada da Hrvata u Federaciji ima blizu 600 000. Što naravno nije ni približno tačno. A gle čuda bošnjački pobjednik dobio 212 581. http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Manje od "Hrvata" Komšića. Kako to druže komšo?
 
Stvarno. Evo ti zvanični rezultati izbora iz 2018 http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/702 . Željko Komšić 225 500 glasova. A Čović 154 819. Kada tu dodamo i ove ostale kandidate i kada uzmemo u obzir da izlaznost bude oko 50% ispada da Hrvata u Federaciji ima blizu 600 000. Što naravno nije ni približno tačno. A gle čuda bošnjački pobjednik dobio 212 581. http://www.izbori.ba/rezultati_izbora?resId=25&langId=1#/1/1/0/0/701 Manje od "Hrvata" Komšića. Kako to druže komšo?
Хрвати у Средњој Босни и у Сарајеву су гласали за Комшића. Бивши Југословен Чович је међу њима постао благо речено неомиљен и гласали су за свог Хрвата Комшића јер није лопов већ поштен човек који не живи у де лухе хацијенди као Чович већ живи у стану за који отплаћује кредит. Гласали су за Комшића и Бошњаци титоисти, то нико не спори, али зар у мањем ентитету Бошњаци и Хрвати не гласају само за српског члана Председништва, па се око тога не прави питање?

Документ који потврђује да се Драган Чович изјашњавао као Југословен:

1620488075112.png


https://www.hop.com.hr/2019/01/14/covic-se-izjasnjavao-kao-jugoslaven/
 
Poslednja izmena:
1620488509187.png


Oštre poruke Zelenike: Jugosloven Dragan Čović je zločinac prema vlastitom narodu


1620488544930.png



20.03.2018


Ovih dana bh. medije obišla je vijest kako je zastupnica HDZ-a 1990 u Parlamentu BiH Diana Zelenika za vrijeme posjete dijaspori u Torontu pokazala svoje vokalne sposobnosti, otpjevavši numeru “Moja Hercegovina” Mate Bulića . No, to je potpuno u drugi plan stavilo dosta otvoreni i oštri govor kojeg je u Kanadi održala Zelenika, prenose Vijesti.ba.


U govoru je, između ostalog, iznijela podatak da je samo u 2017. godini iz BiH iselio 11371 Hrvat te da se usporedbom sa 2012. ili 2013. godinom, dolazi se do više nego alarmantnog podatka – radi se o porastu od više od 300 posto, baš u periodu kada funkciju hrvatskog člana Predsjedništva obavlja Dragan Čović.


-Želimo graditi državu visoke europske demokracije, gdje nacionalno nije apriori nacionalističko. Zemlju jednakopravnih Srba, Bošnjaka i Hrvata, zemlju u kojoj su ostali drugačiji samo po tome što nisu iz reda ova tri naroda, a po pravima i zakonu i pred zakonom da smo svi jednaki. Zemlju u kojoj će jednako lijepo biti Hrvat i u Posavini, i u srednjoj Bosni, i u Hercegovini, naravno taj osjećaj moraju imati i druga dva naroda. Želim graditi državu u kojoj će na tri uposlenika biti jedan umirovljenik, kazala je između ostalog Zelenika.


Ona je istaknula i da je dragovoljac i veteran Domovinskog rata, te liječnica na prvoj crti u gradu Mostaru.


-Rat i moje sudjelovanje u njemu vezano je samo za jednu želju, a ona je ‘ostati svoj na svome, izboriti bolje sutra sebi, svom djetetu i našoj djeci!’ U kojoj mjeri smo rat dobili mogli bismo raspravljati, ali sam sigurna da ga nismo niti izgubili. Međutim, kao liječnica u ono poratno vrijeme shvatila sam da sve one viruse i klice koje su proizvele rat, nismo uništili, mutirali su i evoluirali. Od komunista su postali čelnici HDZ-a, SDA-a, SDS-a, a od Jugoslavena su postali veliki Hrvati, Srbi, Bošnjaci, po potrebi Ustaše, Četnici i Džihadisti ili vam po onoj narodnoj “vuk dlaku mijenja, a ćud nikako”, ostali su, u stvari, tatini sinovi! Sinovi onih koje ste poznavali i koji su vas progonili i koji su svoje naraštaje naučili da sve treba biti veliko kao ideologija komunizma i strašno kao UDBA. Zato oni i danas u 21. stoljeću, 23 godine iza rata, sve odluke donose u svojim komitetima i blindiranim automobilima, poručila je Zelenika i nastavila u oštrom tonu prema Čoviću:


– Ja svakako nisam sudac ni vremenima ni ljudima, pa samo Boga molim da analitičari i povjesničari ne podlegnu dnevno-političkim potrebama vladajućih, pa ne zaborave napisati koje je sve partijske knjižice posjedovao Dragan Čović i kada je postao član HDZ-a BiH. Odat ću vam tajnu. 1996. godine se sjetio da je Hrvat!, kazala je Zelenika dodavši da su ‘ranih devedesetih on i njegov prijatelj i kum Miro Ćorić, za vrijeme rata austrijski konobar, kamenovali autobuse koji su ispred stranke HDZ-a išli na skupove u Ramu i sarajevsku Skenderiju, kada su postavljani temelji HDZ-a. U to vrijeme su knjižicu Saveza komunista zamijenili onom UJDI-ja /Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu čiji je osnivač i dopredsjednik te 92. godine glavom i bradom bio Dragan Čović, onaj isti koji vam se uz domoljubne pjesme predstavlja naj Hrvatom.


Državna zastupnica podvukla je da su spomenuti promijenili jedino retoriku, ali ne i uvjerenja, a sve u svrhu osobne moći i enormnog bogaćenja.


-Prikazuju sebe kao jedine istinske spasitelje hrvatskog naroda, i nastavljaju svoj zločin prema narodu. A prijevara koja je učinjena prema braniteljima, ta prijevara je teža i gora od pljačke Koksara, Željezara, Sokola, i inih firmi ..!


A ja još uvijek nisam u stanju procijeniti da li je, kad je naš narod u pitanju, za „dragog vođu“ odgovoran kršćanski, katolički odgoj koji osim jednog Boga u svojoj percepciji podrazumijeva jedan narod, jednu stranku, jednog vođu, ili je to posljedica traumatične prošlosti, jednoumlja, jednopartijskog sistema i strah od Zenice, Foče, Lepoglave ili možda Golog otoka!?, izjavila je Zelenika.


Istaknula je da je njezinu političku karijeru proteklih 12 godina krasila hrabrost, odlučnost i iskrenost u svim javnim isputima, a ‘cilj je uvijek bio isti, bolje danas, bolje sutra, mom narodu, našoj državi, mom djetetu i našoj djeci.’


-Naš narod je zapamtio četiri egzodusa. Išao je u daleki svijet zbog uvjeta života u prvoj Jugoslaviji. Krajem četrdesetih godina, planirana migracija i egzodus bio je u Slavoniju i Vojvodinu, šezdesetih u Njemačku i zemlje zapadne Europe, e to nam je radila druga Jugoslavija! Da se razumijemo, diktatorsko-komunistički režim koji je trajao od 1945. do 91. godine,…svojom državom, nikada nismo smatrali! A današnji egzodus, ne umanjujući patnju prošlih, današnji je najteži! Preokupacija materijalnim pod parolom nacionalnog interesa je dovela do egzodusa Hrvata biblijskih razmjera. Prema podacima samo u 2017. godini iz BiH je iselilo 11371 Hrvat. Usporedbom sa 2012. ili 2013., dolazi se do više nego alarmantnog podatka, točnije, radi se o porastu od više od 300 posto, baš u periodu kada funkciju hrvatskog člana Predsjedništva obavlja Dragan Čović, onaj isti koji je mog i vašeg prijatelja Davorina optužio za razbijanje Jugoslavije. Taj isti Dragan Čović koji se odriče Hrvata iz Posavine zarad ljubavi s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i koji, kako sam reče neće ništa učiniti bez znanja Beograda, poručila je Zelenika. Zastupnica HDZ-a 1990 ističe da zbog nejednako uređenih ustavnih prava konstitutivnih naroda u BiH najveću nepravdu trpi najmalobrojniji hrvatski narod, a najviše koriste oni koji ga predstavljaju i koji 20 godina obećavaju nikad precizirani treći entitet.

-20 godina obećavaju i kanal na hrvatskom jeziku, dvije komponente u federalnom ministarstvu branitelja… a nijedno obećanje nije ispunjeno nego im služi za održanje na vlasti očuvanje moći kojom u ropstvu drže vlastiti narod, oni koji pod parolom nacionalnog ostvaruju osobni interes, pojasnila je Zelenika. -Ovih dana se puno priča o Izbornom zakonu i nemogućnosti izbora legitimnog predstavnika Hrvatskog naroda. Već ranije u dva mandata, točnije osam godina, funkciju člana predsjedništva ispred hrvatskog naroda je obnašao Željko Komšić koji se deklarira kao Bosanac, a izabran je većinskim bošnjačkim glasovima.

S druge strane želim napomenuti da se sadašnji član predsjedništva Dragan Čović ranije izjašnjavao kao Jugoslaven tako da niti on onda nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda i mislim da moramo tražiti novo rješenje. Kad već govorim o izbornom zakonu željela bih ukazati na veliku razliku između HDZ BiH i moje stranke, a to je činjenica što mi skrbimo o svakom Hrvatu na području cijele BiH, pa me boli činjenica da vladajući koji nas predstavljaju ta prava ne traže za Hrvate u RS-u, kazala je Zelenika, prenose Vijesti.ba.
 
Poslednja izmena:
Хрвати у Средњој Босни и у Сарајеву су гласали за Комшића. Бивши Југословен Чович је међу њима постао благо речено неомиљен и гласали су за свог Хрвата Комшића јер није лопов већ поштен човек који не живи хацијенди као Чович већ живи у стану за који отплаћује кредит. Гласали су за Комшића и Бошњаци титоисти, то нико не спори, али зар у мањем ентитету Бошњаци и Хрвати не гласају само за српског члана Председништва, па се око тога не прави питање?

Документ који потврђује да се Драган Чович изјашњавао као Југословен:

Pogledajte prilog 921549

https://www.hop.com.hr/2019/01/14/covic-se-izjasnjavao-kao-jugoslaven/
Dobro. I koliki je to procenat Hrvata? Otkuda tom Komšiću 1225 glasova u Sapni? Otkuda mu 3173 glasa u Kalesiji? Otkuda mu na Ilidži preko 9 000 glasova? U Kantonu Sarajevo Komšić je dobio 64 774 glasa. Maltene 1/4 svih svojih glasova. A u istom tom kantonu njegov DF je dobio pazi sad 13.483 glasa. Dakle više od 50 000 glasova razlike. Šta misliš što li i kako to?
 
To je zloupotreba i izigravanje osnovnih načela dejtonskog sporazuma. Ideja je bila da svaki narod ima svog predstavnika u predsedništvu a ne da muslimani biraju hrvatiima predstavnika. Naravno, to je hrvatski problem i ne tangirame uopšte ali pokazuje kakav bi bio život za Srbe u unitarnoj BiH za koju se uporno zalažu pojedini imbecili među Srbima(ili Bugarima) ovde na Krstarici.
 
А зашто "није легитимно"? Који је аргумент? Није "велики Хрват" као бивши Југословен Чович? Не заговара рат? Не иде у одвајање своје етно-заједнице од других? Будалаштина. Жељко Комшић је Хрват и ту се завршава сва прича о томе да ли је лигитиман члан Председништва. А оспоравање Комшићеве хрватске националности је само идеолошко тачније про-усташко.

Komšo da ja tebe nesto priupitam.

Emil Vlajki se izjasni kao Bošnjak. I izaberu ga za bošnjačkog predstavnika, tako sto Hrvati i Srbi glasaju za nj.

Šta bi ti tad rekao? Predsednistvo BIh, Dodik, Vlajki i Čović.
 
Pogledajte prilog 921227



WEBER SAOPĆIO NAJGORU MOGUĆU VIJEST ZA ČOVIĆA: "Zvanični stav Njemačke o Izbornom zakonu BiH je stav većine članica Europske unije!"


Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za političku demokratizaciju iz Berlina, rekao je za BHT 1 kako je zvanični stav Njemačke o Izbornom zakonu BiH i većinski stav članica Europske unije.

Pogledajte prilog 921229

Prije 38 min

Načelo “legitimnog političkog predstavljanja” o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona, moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda, službeni je stav njemačke vlade i baca posve drugačije svjetlo na percepciju naših tema u Evropskoj uniji.

Komentarišući ovaj stav, Bodo Weber kaže kako je već godinu dana na djelu jedan pristup pregovaranja zapadnih predstavnika – EU i SAD i koji je već počeo, kako je rekao, s mostarskim “prljavim dilom” i nastavio se početkom ove godine pregovorima o takozvanoj reformi Izbornog zakona, kojem je zajednički “bio zaista jedan opasan pristup, to jeste pregovori bez pregovaračkog okvira, bez definicija nekih osnovnih principa, crvenih linija i vrijednosti na kojima treba da počivaju pregovori.

“Rezultate smo vidjeli u onom vrlo problematičnom mostarskom dilu, koji u svojim nekim dijelovima još nije implementiran. Prije svega, mislim na novi Statut grada koji će voditi ka etnoteritorijalnoj podjeli. Vidjeli smo te pregovore na trećem mostarskom sporazumu o kojima je sad ova izjava njemačke vlade svojevrsno ograđivanje Berlina od trećeg mostarskog sporazuma, prije svega na principu na kojem već godinama insistira HDZ BiH, a to jeste legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda", kaže Weber.

Zamoljen da prokomentariše reagovanje HNS-a koji je rekao da je Njemačka pouzdan partner, da želi dobro i Hrvatima i cijeloj BiH, kao i poruku Dragana Čovića da su Bošnjaci unitaristi, Srbi separatisti, a da samo Hrvati žele BiH, Weber je rekao kako smo posljednjih mjeseci u jednoj propagandističkoj formi i da optužbe o unitarizmu i separatizmu nisu nove.

"Sad, da li je HDZ BiH i gospodin Čović predstavnik integracije BiH, u to zaista treba sumnjati. A imamo zvaničan stav Njemačke od jučer i ovo je veoma važno: većinski stav skoro svih država članica EU je da priča o konstitutivnim narodima, o takozvanoj ravnopravnosti konstitutivnih naroda, što HDZ BiH preko Zagreba i preko Hrvatske od prvog dana ulaska Hrvatske u EU pokušava da u Vijeću EU negira jedan od osnovnih principa EU, tj. ravnopravnosti građana, da to izbacuje i umjesto toga da insistira na ravnopravnosti konstitutivnih", kaže Weber.

Dodaje kako je zanimljiv manevar što je HNS pokušao da prisvoji jedno stajalište Njemačke, jedne od najznačajnijih država EU koji bez nejasnoće i, s obzirom na diplomatski jezik, poprilično i na neposredan način izražava mišljenje koje jeste dugogodišnje većinsko mišljenje država-članica EU, koje, kako kaže, “nije došlo do svog javnog izražaja naspram drugih mišljenja koje", kako je rekao, "zastupa Hrvatska sa svojim non-paperom”.

"Taj takozvani princip nije nikako u duhu europskih vrijednosti i većina u EU vidi da će to voditi ka daljnjoj, ne integraciji BiH, već upravo suprotno, ka daljnoj etničkoj podjeli BiH i ultimativno u pravcu podjele BiH", kaže Weber.

Slijedom posljednjih inicijativa-pisma 250 intelektualaca iz BiH koji su pisali EU s konstruktivnim kritikama, kritikama šest EU parlamentaraca, jasno s odbijanjem svih non-papera, njemačkom stavljanju pečata na etnizaciju razgovora o Izbornom zakonu, Weber kaže kako nije siguran da će to voditi ka donošenju Izbornog zakona.

”Kritikujem specijalnog predstavnika Sattlera, jer je s ovim pristupom prema pregovorima iza zatvorenih vrata, bez principa, samo s vladajućim etnonacionalnim strankama prošle godine u Mostaru zaista napravio ovaj otpor, što je pobudilo nadu svima onima koji imaju neispunjene nacionalističke agende još iz devedesetih godina. Ovaj pristup pregovaranja pobudio je nade u te agende, koje su zaista opasne i to je uzelo toliko maha da se širi po regiji i po državama članicama EU, koje jesu u manjini", kaže Weber.

Naglašava kako je sve ovo dovelo do kontrareakcije i stava većine u Europskoj uniji poslije raznih non-papera te smatra kako će pregovarači morati slijediti njemačku inicijativu i uspostaviti jedan pregovarački okvir koji je zaista istinski inkluzivan.


Koga boli ona stvar šta misle potomci trećeg rajha? Postoji Dejtonski sporazum a ti prikriveni nacisti neka gledaju sebe.
 
1620654145221.png





KOMŠIĆ O RAZGOVORIMA U BRUXELLESU: "Grlić Radman je priznao da je Hrvatska doživjela debakl!"


"Nemoguće je približavati se EU, a pokušavati uvesti etničke izborne jedinice. To je u civiliziranom svijetu potpuno nedopustivo", kazao je lider DF-a Željko Komšić.

komkom_1[1].jpg


Prije 2h

Šefovi diplomatija Evropske unije održat će danas u Bruxellesu strategijsku raspravu o snažnijem političkom angažiranju EU-a s partnerima na Zapadnom Balkanu, "zahuktavanju zajedničkih potencijala, partnerskom djelovanju u sučeljavanju sa svjetskim izazovima".

Prema pisanju hrvatskih medija, EU traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom Izbornog zakona. Tako, među ostalim, piše u dokumentu Evropske službe za vanjsko djelovanje, koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku, sastavljenom prije sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.

Tim povodom, član Predsjedništva BiH Željko Komšić kazao je za portal Radiosarajevo-ba da raspolaže bitno drugačijim informacijama od onih koje plasiraju mediji u susjednoj Hrvatskoj.

- Koliko ja znam, a trebalo bi da znam na osnovu informacija kojima raspolažem, to, jednostavno, nije tačno! Čak, naprotiv, ministar Radman u privatnim razgovorima priznaje, kako on kaže, da je hrvatska diplomatska ofanziva doživjela debakl. Mediji pod kontrolom HDZ-a i dio medija u Hrvatskoj pokušavaju održavati privid da nije tako i, razumljivo s aspekta zaštite dostojanstva hrvatske politike i diplomatije, sanirati štetu koja je nastala zbog promašene državne politike RH prema BiH.

Prema informacijama kojima raspolažem, sada se neće donositi neki bitni zaključci u vezi s BiH. Kako će pojedini mediji, posebno oni iz Hrvatske, o tome izvijestiti, to je drugo. Mnogo se manipulira informacijama u vezi sa cijelom tom stvari. Moramo budno motriti to. I politika, i mediji, ali i intelektualci. Ovo više nije samo politička, ideološka, nego je čak i egzistencijalna borba za BiH. Svi se trebamo angažirati na poljima gdje možemo da djelujemo.

Komšić se posebno osvrnuo na njemački stav koji je vrlo jasan, a to je da se neće dozvoliti daljnja etnoteritorijalna fragmentacija i prekrajanje granica na Balkanu.

- Na to treba gledati kao na logičnu i dobru poruku. Za nas u BiH je ohrabrujuća. Etnoteritorijalni princip nije praksa ni tekovina EU. Govorim to već godinama, sad se pokazuje da smo bili u pravu mi koji smo to tvrdili. Nemoguće je približavati se EU, a pokušavati uvesti etničke izborne jedinice. To je u civiliziranom svijetu potpuno nedopustivo.

Etnoteritorijalni koncept ne može biti osnov za uređenje države ili izbornog zakonodavstva. Moramo pristupiti provođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje baš neutraliziraju etnoteritorijalni princip. Njihova implementacija vodi uvođenju standarda po kojima danas živi i funkcionira cijela EU, svaka pojedinačna zemlja EU, pa čak i sama Hrvatska - kazao je Komšić.
 

Granić: Prihvaćanje non-papera, najvažnija diplomatska inicijativa RH​

Objavljeno: 10. svibnja 2021., prije 4 sata

Europska unija prihvaća non-paper Republike Hrvatske, prema kojem Bruxelles od BiH traži izmjene izbornog zakona ove godine. To se smatra uspjehom hrvatske diplomacije jer bi se time bitno poboljšao položaj Hrvata u BiH.

- Ovo je najznačajnija hrvatska diplomatska inicijativa u okviru EU, od ulaska RH u EU. Hrvatski non-paper predstavio je ministar ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Sarajevu, ali i ministrima u EU te je tražio raspravu o njemu. Podržalo ga je pet država - Slovenija, Mađarska, Bugarska, Cipar i Grčka, ali i mnoge druge države dale su potporu za inicijativu, rekao je u HTV-ovom Studiju 4 Mate Granić, posebni savjetnik premijera za vanjsku politiku.

Radi se o legalnom, legitimnom i javnom papiru, kaže Granić. Bitne djelove non-papera je prihvatila Europska služba za vanjsko djelovanje, odnosno ona služba koja se bavi provođenjem sigurnosne i vanjske politike prema državama koje nisu članice Europske unije, istaknuo je.

- SAD je organizirao washingtonske i daytonske pregovore. Temelj tih sporazuma je da je BiH suverena, cjelovita država koja se sastoji od 2 entiteta i tri konstitutivna naroda. Promjenama koje su provodili visoki predstavnici doveo je u pitanje i duh i slovo i washingtonskog i daytonskog sporazuma. Komšić je izabran glasovima Bošnjaka. A temeljno pravo i vitalni interes svakog naroda je da svog predstavnika izabere samo, dodaje.

Navodi da "nitko nije sanjao da bi moglo doći do toga da jednom narodu netko drugi bira svog predstavnika u Predsjedništvo".

- S ovim izmjenama traži se da svaki narod može birati svog predstavnika. Bez toga nema ravnopravnosti naroda. SAD je jedno vrijeme bio pasivan oko BiH, ali je novi državni tajnik kazao što sve očekuje od reforme, a naglasio je i izborno zakonodavstvo, izjavio je Granić.


Tiha voda brege dere.
 
1620656902041.png




Pitanje Manuela Sarrazina

Njemačka vlada protiv politke HDZ-a: Legitimno predstavljanje moglo bi pojačati podjele u BiH


1620657042172.png


Načelo "legitimnog političkog predstavljanja" o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda, službeni je stav njemačke vlade i baca posve drugačije svjetlo na percepciju naših tema u Evropskoj uniji.

Miguel Berger, državni sekretar u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova, navodi ovu rečenicu u odgovoru na pitanje Manuela Sarrazina, zastupnika Zelenih u Bundestagu.

Sarrazin je pitao u kojoj će se mjeri Savezna vlada zalagati da planirani zaključci o tački dnevnog reda "Zapadni Balkan" na Vijeću ministara vanjskih poslova Evropske unije 10. maja 2021. predviđaju da reforma izbornog zakona u BiH ni na koji način neće dovesti do daljnje etničke podjele zemlje i u kojoj bi mjeri, sa stajališta Savezne vlade, trebalo načelo "legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnog naroda" utvrđeno političkim sporazumom o načelima promjena Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini postati načelo budućeg sporazuma o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.


U odgovoru se navodi da vlada Njemačke zagovara neophodni proces reformi u Bosni i Hercegovini i podupire izglede za pristupanje EU.
"To posebno uključuje reformu izbornog zakona, koja je ključni element od 14 temeljnih prioriteta koje je Evropska komisija formulirala 2019. godine. Kako bi se okončala postojeća diskriminacija u pogledu prava kandidiranja za taj dio populacije, koji se ne pripisuje jednom od tri konstitutivna naroda navedena u Dejtonskom mirovnom sporazumu, iz perspektive Savezne vlade, provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci iz 2009. godine mora biti dio odgovarajuće ustavne promjene. Glavni politički cilj trebao bi biti prevladavanje etničkih podjela u zemlji, a u tu svrhu Savezna vlada odlučno zagovara akciju aktera koji su uključeni u procese u BiH te napore evropskih partnera.

Prema mišljenju Federalne vlade, načelo 'legitimnog političkog predstavljanja' o kojem je raspravljano u kontekstu reforme Izbornog zakona moglo bi produbiti podjelu Bosne i Hercegovine i otežati provedbu relevantnih sudskih presuda", stoji u odgovoru koji je na društvenim mrežema objavio Democratization Policy Council.

Legitimno predstavljanje ključni je politički manevar HDZ-a i Dragana Čovića posljednjih godina, posebno nakon poraza na izborima za člana Predsjedništva BiH prije tri godine.
 

Back
Top