Zelena salata

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
392.132
Salata je bogata mineralima – kalijumom (jača imunitet i blagotvorno deluje na nerve, bubrege i srce), kalcijumom (deluje protivupalno i od izuzetne je važnosti za kosti, mišiće, nerve) i natrijumom zaduženim za regulaciju vode u organizmu, a sadrži veliku količinu vitamina A, B2, C i E. Laktukarijum, mlečni sok iz ‚‚srca” salate deluje kao blagi analgetik, smiruje nerve i otklanja nesanicu. Ulje koje se specijalnim postupkom dobija iz semena, ima široku primenu u arapskoj kuhinji, ali i u alternativnoj medicini i kozmetici.

zelena-salata-2.jpg
 
Salata je bogata mineralima – kalijumom (jača imunitet i blagotvorno deluje na nerve, bubrege i srce), kalcijumom (deluje protivupalno i od izuzetne je važnosti za kosti, mišiće, nerve) i natrijumom zaduženim za regulaciju vode u organizmu, a sadrži veliku količinu vitamina A, B2, C i E. Laktukarijum, mlečni sok iz ‚‚srca” salate deluje kao blagi analgetik, smiruje nerve i otklanja nesanicu. Ulje koje se specijalnim postupkom dobija iz semena, ima široku primenu u arapskoj kuhinji, ali i u alternativnoj medicini i kozmetici.

Pogledajte prilog 951050
Obozavam je.
 
Zelena salata sadrži oko 4% vode, od hranljivih materija ima najviše ugljenih hidrata oko 2,5%, belančevina oko 1,2% i masti oko 0,2%. Energetska vrednost je neznatna. Zelena salata sadrži vitamine A i C, a od minerala ima gvožđa, kalcijuma, cinka, bakra, magnezijuma i fosfora. Vitamini B1, B2, B6, koji su neophodni za razmenu materija i funkcije nerava, a takođe za stvaranje belančevina, sadržani su u svim zelenim salatama. Tamnije zeleno lišće salate bogatije je vitaminom A, od svetlijeg. Dakle, pravilnim izborom salata snabdevamo se u dovoljnoj meri svim onim što je organizmu potrebno.

Zelena salata se preporučuje osobama koje pate od zatvora. Gvožđe i bakar prisuni u salati su veoma korisni za popravljanje krvne slike, tome potpomaže i prisutni vitamin C. Ona sadrži elemente koji pomažu kod lučenja bronhijalnog sekreta. Salata ima i zaštitnu ulogu od nekih oblika raka (na organima za varenje i disajnim organima). U izvesnoj meri pomaže kod glavobolje.
 
Posle obilne upotrebe salate uvek sledi miran i dubok san. Najvredniji lekoviti sastojak salate je njen mlečni sok. Sok zelene salate sadrži sličnu materiju opijumu i može, kad mu se doda limunov sok, da se upotrebljava kao sredstvo za smirenje. Još stari grčki lekari, lečili su nesanicu preporučujući upotrebu većih količina zelene salate.

Pri kupovini, izbeći da zelena salata ima žućkasto lišće ili sa braon mrlje. Žuta boja ukazuje na njenu starost, a time i na manju vitaminsku vrednost. Tamne mrlje ukazuju na starost i loše rukovanje, kao i na početno kvarenje.

Salate se lako vare, naročito ako se začine umesto sirćetom limunovim sokom. Salatu je najbolje jesti na početku obroka, jer otvara apetit i brzo se vari. Salatu ne treba jesti na kraju obroka, jer ona „izgoni” hranu uzetu pre nje iako ova još nije dobro svarena. Semenke sirovog suncokreta, susama, bundeve i lana,t reba kombinovati sa salatama od povrća.

Zelenu salatu čuvati u frižideru, upakovanu u plastičnu kesu. Ne držati je uz banane, jabuke, jer gas etilen, koji ovo voće ispušta može da ubrza kvarenje salate.
 

Back
Top