- Poruka
- 388.205
Do sada se smatralo da je evolucija produžila vrat žirafama kako bi mogle da dohvate listove kojima dugi biljojedi nikako ne mogu da pristupe.
Međutim, nova otkrića ponovo su razbuktala debatu naučnika na ovu temu.
Istraživanje zasnovano na pronađenim ostacima lobanje i pršljenova drevnog biljojeda, ponovo su raspramsali diskusiju da li žirafe imaju dug vrat zbog ishrane ili borbe oko ženke. Ispostavilo se da je ovom primerku sličnom žirafi, vrat stvarno služio za tuču. Fosilizovane kosti otkrio je u severnoj Kini pre više od 20 godina paleontolog Jin Meng, danas kustos u američkom Muzeju prirodne istorije u Njujorku. Nova analiza otkrića Menga i njegovih kolega ustanovila je karakteristike sisara koje bi nam mogle pomoći da bolje razumemo sile uključene u razvoj jedinstvene anatomije žirafe.
Nazvan po mitskom jednorogu-kozi u kineskoj mitologiji, utvrđeno je da je novoopisani Discokerik kiezhi drevni član superfamilije žirafoidea koji je lutao miocenskom savanom pre nekih 17 miliona godina.
Međutim, nova otkrića ponovo su razbuktala debatu naučnika na ovu temu.
Istraživanje zasnovano na pronađenim ostacima lobanje i pršljenova drevnog biljojeda, ponovo su raspramsali diskusiju da li žirafe imaju dug vrat zbog ishrane ili borbe oko ženke. Ispostavilo se da je ovom primerku sličnom žirafi, vrat stvarno služio za tuču. Fosilizovane kosti otkrio je u severnoj Kini pre više od 20 godina paleontolog Jin Meng, danas kustos u američkom Muzeju prirodne istorije u Njujorku. Nova analiza otkrića Menga i njegovih kolega ustanovila je karakteristike sisara koje bi nam mogle pomoći da bolje razumemo sile uključene u razvoj jedinstvene anatomije žirafe.
Nazvan po mitskom jednorogu-kozi u kineskoj mitologiji, utvrđeno je da je novoopisani Discokerik kiezhi drevni član superfamilije žirafoidea koji je lutao miocenskom savanom pre nekih 17 miliona godina.