Zašto su neki ljudi "nedokazani"

Sensei

Master
Moderator
Poruka
91.621
Važnost uravnotežene inteligencije i znanja

Pored „intelektualne inteligencije postoje mnoge važne vrste inteligencije“. Bez njih, ne možemo da se povežemo sa svojom dubljom mudrošću i lako nas odvedu u pogrešnom pravcu. Isto tako, ako naša inteligencija ostane neuravnotežena, naše znanje će skoro uvek biti neujednačeno i nepotpuno

Pre jednog veka, obrazovanje su oteli oligarsi poput Rokfelera koji su zamenili kultivisanje kritičkog razmišljanja i dubokog znanja obukom za široko rasprostranjenu usklađenost sistemu.

Obrazovanje nas obučava da imamo veoma linearan oblik inteligencije koji često propušta kritične detalje jer mu nedostaje sposobnost da sagleda širu sliku. Ovo, na primer, karakteriše mnoge probleme u medicini

Oni koji su obučeni da imaju preterano levo-moždano razmišljanje često su problematični za dijalog jer su agresivni u potvrđivanju svoje ideologije i istovremeno nesposobni da vide bilo šta što ne dokazuje da su u pravu

Image2.jpg
 
Pre jednog veka, obrazovanje su oteli oligarsi poput Rokfelera koji su zamenili kultivisanje kritičkog razmišljanja i dubokog znanja obukom za široko rasprostranjenu usklađenost sistemu.
Takodje i nauku, napravili su kultove licnosti od pojedinaca koji su im pogodni - zato su do danas naucne slobode na zapadu jednake politickim u Severnoj Koreji

Zašto se krije IQ elitnih mejnstrim naučnika?

 
Godine 1903. Džon D. Rokfeler je osnovao Odbor za opšte obrazovanje, koji je tokom decenija (sa Karnegijevom fondacijom) davao milijarde školama širom zemlje sve dok 1973. nije stvoreno Odeljenje za obrazovanje. Ove osnove su preoblikovale američko obrazovanje, transformišući ga iz procesa kojim se upravlja lokalno u rigidni i obavezni centralno kontrolisan.

Napomena: Direktor Rokfelerove „dobrotvorne organizacije“ je priznao da je njihov cilj bio da ovaj novi model obrazovanja obuči stanovništvo da bude pokorni robovi kojima nedostaje kritičko razmišljanje.
 
Недоказаност није до интелигенције, него до става тј. предубеђења... Односи се на вољу и емоције, а не интелект тј. ум

Можеш да будеш и глуп и геније, па опет да те неко лако разувери, ако се ниси сав унео у глуп закључак, ко магарац у јасле
 
Kontraproduktivni kognitivni algoritmi

Za rešavanje problema se često koriste dva pristupa:

Razmišljanje „desnog mozga“ — Uključite kreativne kapacitete mozga (i nesvesnost), budite u stanju da vidite široku sliku pred sobom, a zatim možete da dođete do inovativnog rešenja problema sa kojim se suočavate. Ovo omogućava sticanje ogromnih uvida, ali istovremeno, oni koji su predisponirani na to često se bore da odgovore na praktične svakodnevne potrebe sa kojima se suočavamo.

Razmišljanje „levog mozga“ — Zapamtite niz lista, hiperfokusirajte se na nekoliko redukcionističkih detalja, a zatim nasilno izvršite lanac logike ili algoritma koji koristi te liste da biste došli do rešenja. Ovo je efikasno u obavljanju neophodnih stvari, ali često dovodi korisnika u nemogućnosti da vidi kritične detalje izvan svog okvira.
 
Mnogi su zauzvrat tvrdili da je preterano razmišljanje na levoj strani mozga (koje nam školovanje utuvljuje u glavu) osnovni uzrok mnogih bolesti u našem društvu. Uravnoteženo razmišljanje levog i desnog mozga je neophodno za naše društvo.

Problem sa razmišljanjem na levoj strani mozga je u tome što ono ima tendenciju da ga zaključa u "rešenje" koje isključuje najbolji odgovor iz razmatranja. Na primer, u medicini mogu da s evide briljantni doktori koji su izuzetno vešti u izvršavanju svojih kliničkih algoritama, ali ne mogu da pomognu pacijentima za koje njihovi algoritmi jednostavno nisu primenljivi.
 

Back
Top