Zašto su nam deca tako trapava i troma

Џорџи

Srebrna tastatura
Poruka
235.481
Visoki, gojazni, trapavi - ocene su nastavnika fizičkog vaspitanja današnje omladine, koja ne bi dobila prelaznu ocenu za svoje fizičke sposobnosti ukolilo bi bila ocenjivana po ranijim kriterijumima.

Koje su najčešće anomalije današnje dece kada je u pitanju fizička sposobnost, i na koji način im pomoći?

Viši i gojazniji
Dragoslav Atić, penzionisani profesor fizičkog vaspitanja iz Koceljeve, kaže da je tokom 40 godina rada primetio da su deca danas mahom visoka, dobro uhranjena i prekomerne težine.
- Iznenađuje činjenica da i pored toga što nikad nismo raspolagali boljom koncepcijom, boljim kadrom i prostornim uslovima, nikada nismo imali slabije efekte fizičkog vaspitanja s našom školskom omladinom - kaže profesor Atić.
Njegov kolega Miodrag Kostić, nastavnik fizičke kulture u beogradskoj Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovačić", odnedavno u penziji, kaže da su učenici petih razreda sada prosečno 10 kilograma teži u odnosu na svoje vršnjake od pre 20 godina.


- Deca su sada viša i do 10 centimetara nego ranijih godina. Distancu od 400 metara u osmom razredu škole završi poražavajućih 55 odsto učenika, za razliku od nekadašnjih 75 - kaže Kostić.
Kako je objasnio, to je posledica pomeranja granice puberteta, koja se u poslednjih 20 godina spustila za dve godine.
Jedini parametar koji je u poslednjih desetak godina bolji je skok udalj. Nastavnici i profesori to povezuju sa većim rastom u visinu, ali upozoravaju da jedan dobar parametar ne smanjuje lošu situaciju u fizičkoj spremi dece.
Loptu zemenili tabletima i pametnim telefonima
Kako objašnjava nastavnik Kostić, današnja omladina se potpuno razlikuje od svojih nekadašnjih vršnjaka - kako po svojim fizičkim sposobnostima tako i po socijalnim, kulturnim i psihičkim karakteristikama.



- U prošlim vremenima učenici su bili agilniji, odgovorniji i motivisaniji za rad. Njihovo angažovanje je dovodilo do pozitivnih ishoda, plan i program se u celosti uspešno savlađivao. Tadašnji učenici bili su disciplinovaniji, bili su više privrženi školi i fizičkom vežbanju - ističe on.
Da je situacija sa fizičkim aktivnostima i sposobnostima kod dece veliki problem, slaže se i fudbalski trener Ljubiša Milačić.
- Ja ne znam gde je nestalo ono staro da je najjači, najsposobniji, najbolji sportista ujedno i glavni u društvu. Danas deca znaju samo da drže telefone i tablete u rukama - kaže Milačić.
Trapave generacije
Kroz rad s decom zapazio je da su kod današnje dece motorika, koordinacija i spretnost u izrazitom opadanju.
- Ovo su neke trapave generacije. Ne mogu da shvate najosnovnije vežbe, ne znaju ni da padnu kako treba, a da se ne povrede - navodi on.



Nastavnik Kostić nadovezuje se na ovu priču.
- Pri nekim vežbama kao što su kolutovi, preskakanje kozlića i sličnim, dešavale su se povrede zbog gojaznosti - dodaje Kostić.
Fora sa pertlom
Osim fizičke nespremnosti, trener Milačić kaže da je veliki problem i to što đaci mahom izbegavaju fizičku aktivnost.
- Kada im zadam da trčkaraju i da rade neke vežbice zagrevanja, već posle pet minuta mogu da se primete foliranti koji se saginju da vežu neodvezanu pertlu, samo da bi preskočili vežbu i malo se odmorili - ističe on.
Profesor Atić dodaje da su nekada đaci bežali sa časova da bi se "igrali lopte", a danas svi gledaju kako da izbegnu čas fizičkog.
- Deca sve češće smišljaju povrede i tegobe da bi dobili poštedu na času - kaže on.
Posledice
Ono u čemu se svi profesori slažu jeste da su se parametri drastično promenili u odnosu na prethodne godine. Kao posledica toga, mišići ne mogu da prate brži rast kostiju, te su rezultati trapavost i nespretnost. Prema rečima nastavnika Kostića, ova pojava je češća kod dečaka nego kod devojčica.
Kako kaže profesor Atić, naročito su kritični deformiteti tela kičmenog stuba i stopala. S tim se slaže i Sofija Ivanišević, profesorka fizičkog vaspitanja u Zemunskoj gimnaziji, koja kaže da deca mnogo vremena provode u neprirodnom položaju ispred ekrana, telefona i slično.
- To rezultira stvaranjem takozvanih veštačkih kostiju, raznih izraslina koje posle moraju operativnim putem da se uklanjaju - ističe ona.
Vezani za kompjuter
Prema istraživanjima "Batuta" iz 2000. godine, skoro 10 odsto mladih uzrasta od 7 do 19 godina je najviše vremena provodilo uz kompjuter, dok je 2006. godine taj broj porastao na čak 28,3 odsto, a takođe, povećan je i broj onih koji često gledaju televiziju.
Ohrabruje, međutim, i činjenica da je u osmatranom periodu porastao i procenat onih koji redovno učestvuju u fizičkoj nastavi u školi (86,3 odsto u 2000, a 93,3 odsto u 2006).
Motivacija kroz takmičenja
Sofija Ivanišević, profesorka fizičkog vaspitanja u Zemunskoj gimnaziji, smatra da deca žele da rade, samo nisu dovoljno informisana.
- Ne smatram da se ne trude i da ne žele. Oni jednostavno ne znaju zbog čega su im fizičke vežbe potrebne. Kad to shvate, situacija se menja - poručuje ova profesorka.
Dragoslav Atić takođe napominje da je potrebno obavezno organizovanje sportskih takmičenja na svim nivoima.
- Učenik koji učestvuje na školskim takmičenjima, bez obzira sa kojim fizičkim i tehničkim mogućnostima raspolaže, doživljava samopotvrđivanje i postaje potencijalni pristalica i privrženik fizičke kulture - objašnjava profesor Atić.
Kako kaže, takav učenik počinje da voli sport jer je lično iskusio i došao do saznanja o lepoti sporta, jer kako se kaže, ništa nije u znanju dok pre toga nije prošlo kroz čula, kroz iskustvo.
Manjak pokreta, manjak zdravlja
Hipokinezija, odnosno manjak pokreta, dovodi do smanjenja osnovnih biomotoričkih dimenzija, kao što su snaga, brzina, spretnost, okretnost, a to opet ima direktne posledice na slabost muskulature, iz čega proizilaze deformiteti. Takođe, slabe i funkcionalne sposobnosti kao što su vitalni kapacitet pluća, i kiseonički kapacitet (mogućnost vezivanja kiseonika za hemoglobin).
Pogrbljeni i sa ravnim tabanima
Pedijatar dr Snežana Marković saglasna je da postoji sve veći problem koji se javlja kao posledica fizičke neaktivnosti kod dece.
- Deca danas sve češće imaju pogrbljen stav, iskrivljenu kičmu, kao i ravne tabane. Imamo čak i dijabetes koji se javlja kod adolescenata kao posledica nekretanja, brze i loše ishrane - naglašava dr Marković.
Ono što će pomoći u rešavanju ovih problema, savetuje doktorka, jeste što češća fizička aktivnost.
- Kada kažem fizička aktivnost, ne mislim na vežbanje u teretanama. Treba biti na svežem vazduhu. Šetnja, vožnja bicikla ili rolera... Čak i izvođenje psa napolje je dovoljan prvi korak u stvaranju dobrih navika zdravog života - rekla je ona.
Zapažanja stručnjaka*

  • Dečaci su manje fizički aktivni za šest odsto, a devojčice za čak 12 odsto
  • Dečaci su viši za tri, a devojčice za 2,5 odsto
  • Telesna masa povećana je za 14 odsto kod dečaka, a za 11 odsto kod devojčica
  • Smanjena je njihova fizička aktivnost
  • Skoro trećina dece školskog uzrasta ima neki od deformiteta (kičme, grudnog koša, stopala...)
  • Deformitete grudnog koša ima tri odsto, a stopala 13 odsto učenika
*Istraživanje koje je 2010. godine sproveo Republički zavod za sport na deci školskog uzrasta od sedam do 14 godina sa opštine Čukarica (upoređivanje podataka sa istraživanjem iz 1995. godine)

- - - - - - - - - -

link.
 
Šta je pitanje Žorž?
Zašto su nam deca smotana?
Zato što su dobila gedžete u ruke još sa sedam godina pa su im jedino prsti na rukama vešti i spretni

- - - - - - - - - -

Problemi su počeli silaskom sa drveta i odlaskom u pećine a i mešali smo se sa Turcima
Naše žene liče na Turkinje ili Turkinje liče na naše žene, ne mogu da utvrdim - briju se i jedne i druge, lično isproveravao.

vidim da si pročitao tekst od prvog do zadnjeg reda :lol:
 
odrasli tu isto dosta grese

kad deca skacu , oni im brane ,* sedi tu*

lakse im je da ih ne jure

u obdanistima isto

vaspitacicama je lakse da sede i crtaju nego da trce

u skolama , prva 4 razreda im predaje uciteljica , kojoj bas fizicko nije bitno

gde zena od 50- 60 god da trci sa njima

izmedju dve vatre je vrhunac fizickog kretanja

nakon toga su deca vec oformljeni, smotani i kasno je za nesto ozbiljnije


uvesti nastavnika fizickog i u vrtice , koji ce moci da proceni koje je dete za gimnastiku, jer tada treba poceti , sa 3-4 god

pa koje je za gimnastiku da se usmeri a koje nije da radi na kondiciji i fizickom radi zdravlja

u osnovnim skolama nastavnik fizickog da radi sa decom od prvog razreda

tada se moze otkriti ko je za atletiku , on da se usmeri u tom pravcu

kao i za druge sportove

nije resenje samo povecavanje broja casova fizickog , gde se deci da lopta i igrajte fudbal ili odbojku
 
mislim namece se pitanje samo,svi kazu da nisu krivi sto otaljaju decu davajuci im hi tech gedzete da se zanimaju, pod izgovorom napolju je opasno,otece ih neko,za kuvanje nemaju vremena i opet ih brzom hranom tove

To jeste već ustaljeni trend koji je metastazirao ali svaki roditelj ima svoje legitimno pravo da svoju decu drži podalje od te vrste ovisnosti tako da jedno je moda
a drugo je aktivno učešće u vaspitanju i odrastanju potomstva...
 
pa onda nema ni vojske,da vidis tamo kuku lele kako cmizdre,al dovedu se u red uglavnom,i koji im daju primer kad misle da mogu novcem kupiti pamet i svi imaju kucne kuvare i svite,kao pametni smo mi za kujnu evo ti za mek,kako je moguce da se dave u kfc piletini a kod kuce je ne bi jeli,kako im objasniti da je zavisnicka kombinacija ulja,soli i secera,moja deca ima svako jutro vezbe razgibavanja da rade
 
Гојазни и троми? Како неће кад је омладина пустила корење у фотеље и само фејсбук или чипс уз ријалити програме. 80-90-их смо вечито били на ваздуху, фудбал играли, зезали се напољу, весели, чили, здрави, пуни оптимизма... Лети седели до касно увече цео комшилук, старо и младо... Данас сви се отуђили и забили у куће. Ера интернета и брзог живота.
 
Visoki, gojazni, trapavi - ocene su nastavnika fizičkog vaspitanja današnje omladine, koja ne bi dobila prelaznu ocenu za svoje fizičke sposobnosti ukolilo bi bila ocenjivana po ranijim kriterijumima.

Koje su najčešće anomalije današnje dece kada je u pitanju fizička sposobnost, i na koji način im pomoći?

ca/16xzf8x"]link[/URL].


blablabla

zato što ne silaze sa kompjutera
 
Сваког дана по 15 минута физичке активности у школама, уводи се здравствено васпитање



У Београду је потписан Протокол поводом покретања пројекта “Покренимо нашу децу”. Предвиђа се увођење 15 минута физичке активности за ученике од првог до четвртог разреда свих 1.206 основних школа у Србији, ради превенције лошег држања, деформитета кичме, гојазности и неактивности. Ученици петог разреда основне школе убудуће ће имати два часа физичког и здравственог васпитања, и час и по спортских активности.
dete-zagrevanje.jpg

Чак 70 одсто ђака у Србији није довољно физички активно, сваки четвтрти је гојазан, а сваки пети има лоше држање, истакнуто је након потписивања Протокола.
Програмом “Покренимо нашу децу” уводи се свакодневна петнаестоминутна физичка активност за ученике од првог до четвртог разреда, у свих 1.206 основних школа у Србији, у циљу превенције лошег држања, деформитета кичме, гојазности и неактивности код млађих ученика.
“Наша жеља је да спорт у школи буде што присутнији”, рекао је министар просвете Младен Шарчевић.
Он је додао да је са Министарством здравља договорено да се у оквир предмета Физичког васпитања уведе и здравствено образовање, те да се предмет зове Физичко и здравствено васпитање.
“Било покушаја да се формира и предмет Здравствено образовање и да у школе ‘уђу и лекари’. Мислим да су професори физичког врло стручни, да се то учи на факултету. Лекари су добродошли као ментори и саветници”, нагласио је Шарчевић и додао да школе сада имају солидне услове за спортске активности.
Нема ослобађања од физичког

Ученици петог разреда основне школе убудуће ће имати два часа Физичког и здравственог васпитања и час и по спортских активности, сазнаје Танјуг у Заводу за унапређење образовања и васпитања, који ради предлог наставног плана и програма.
Школа је у обавези да реализује тај час и по спортских активности у складу са својим могућностима.
Спортске активности се неће посебно оцењивати већ ће утицати на оцену из физичког и здравственог васпитања.
Новина је и то што ученици више неће моћи да буду ослобођени физичког. За оне који због болести нису у стању да раде вежбе, предвиђено је да раде презентације или да на други начин, у складу са могућностима, учествују на часу.
У оквиру Физичког васпитања биће уведено и здравствено образовање, а предмет ће се звати Физичко и здравствено васпитање.
“У оквиру тог предмета учиће се о здравим стиловима живота, правилној и здравој исхрани. Неће бити обухваћено репродуктивно здравље, јер ће се о томе учити у оквиру биологије”, кажу у Заводу.


 
Najlakse je kriviti sistem i skolu. Mame na pink-u, tate u kladionici, deca traze utehu sedeci za kompujterom.
Neka tata i mama povedu dete malo u prirodu, na kampovanje, neka nauce dete da koristi noz, da podigne sator, iskopa kanal, napravi luk i strelu, neka se igra sa loptom, neka trci, trci, trci.....
Alii....gde da propustim utakmicu, gde da se propuste pink zvezde, gde da se propusti ogovaranje sa komsinicom, ili kladza.....
 

Back
Top