- Poruka
- 393.420
U filmovima, ljudi prolaze kroz zidove kao duhovi – setite se Visiona iz „Osvetnika“ ili Harija Potera kako ulazi na Peron 9¾. Deluje lako i magično. Ali u stvarnom svetu, pokušaj te trikove bi vam verovatno završio slomljenim nosom i gomilom pitanja.Jedno od njih je – zašto ne možemo da prolazimo kroz zidove? Atomi, osnovni gradivni blokovi materije, uglavnom su prazan prostor. Mali atomski jezgro – oko 100.000 puta manje od samog atoma – sedi u centru, dok elektroni kruže daleko oko njega. Pa kako to da čvrsti predmeti deluju tako … čvrsto?
Postoje dva koncepta fizike koja čine nemogućim hodanjem kroz čvrste materijale: elektrostatno odbijanje i Pauli princip isključenja, objašnjavaju stručnjaci, pise Live Science.
Kako atomi sprečavaju da prolazimo kroz zid
Atom ima jezgro od protona i neutrona i elektrone koji kruže oko njega. Pozitivni naboj protona i negativni naboj elektrona privlače se i drže atom zajedno.
Ali u kvantnoj mehanici, elektron ne kruži uredno kao planeta oko Sunca. On formira neku vrstu oblaka – „oblak verovatnoće“, gde se elektron najverovatnije nalazi, objašnjava Raheem Hashmani, doktorant fizike na Univerzitetu u Viskonsinu-Medison.
Ovaj oblak čini ivice atoma negativno nabijenim. „Ako pokušam da prođem kroz zid, atomi u mom telu će ‘videti’ atome u zidu i odbiće se međusobno,“ kaže Steven Rolston, fizičar sa Univerziteta u Merilendu.To je elektromagnetno odbijanje – kao kad pokušate da spojite iste polove dva magneta. Elektroni u atomima komuniciraju elektromagnetnim talasima koji sprečavaju da se atomi preklapaju i zato čvrsta materija ostaje čvrsta.
Postoje dva koncepta fizike koja čine nemogućim hodanjem kroz čvrste materijale: elektrostatno odbijanje i Pauli princip isključenja, objašnjavaju stručnjaci, pise Live Science.
Kako atomi sprečavaju da prolazimo kroz zid
Atom ima jezgro od protona i neutrona i elektrone koji kruže oko njega. Pozitivni naboj protona i negativni naboj elektrona privlače se i drže atom zajedno.
Ali u kvantnoj mehanici, elektron ne kruži uredno kao planeta oko Sunca. On formira neku vrstu oblaka – „oblak verovatnoće“, gde se elektron najverovatnije nalazi, objašnjava Raheem Hashmani, doktorant fizike na Univerzitetu u Viskonsinu-Medison.
Ovaj oblak čini ivice atoma negativno nabijenim. „Ako pokušam da prođem kroz zid, atomi u mom telu će ‘videti’ atome u zidu i odbiće se međusobno,“ kaže Steven Rolston, fizičar sa Univerziteta u Merilendu.To je elektromagnetno odbijanje – kao kad pokušate da spojite iste polove dva magneta. Elektroni u atomima komuniciraju elektromagnetnim talasima koji sprečavaju da se atomi preklapaju i zato čvrsta materija ostaje čvrsta.