Zašto je Mona Liza najpoznatija slika na svetu

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.982
Preselimo se mislima na kratko u Luvr.
Stojite ispred slike Mona Liza i posmatrate je, a ja vas pitam:

-Zasto je ta slika proglasena slikom nad slikama ?
-Po vama ,šta tu sliku cini tako posebnom ?

Clip.jpg

-Da li zato što ju je naslikao Leonardo da Vinci davne 1517 g.
-Da li sto je to portret mlade firentinske dame, Lize del Đokondo.
-Da li sto je zena na slici lepa
-Da li sto je stav na portretu u polozaj ruku odseca na Majku Božiju
-Da li je u pitanju pogled njenih ociju
-Da li je to poluosmeh na licu
-Ili vam se jednostavno svidja ?
 
nemam pojma, meni nije nista spektakularno. cak je i ta zena na slici prilicno ruzna. kao ima nesto u njenom osmehu, ali meni je i dalje ruzna.
Гледао сам неки документарни филм где се претпоставља да је био хомосексуалац и да је то заправо младић. Али, ко ће га знати.

Вероватно је најпознатија зато што је дело Леонарда.
 
Opis slike

Dimenzije slike su 76,8 × 53 cm, i na osnovu toga se ubraja u slike malih dimenzija. Nastala je u periodu od 1503. do leta 1505.

Leonardo je upotrebio piramidalni raspored elemenata koji slici daje osećaj spokojstva. NJene grudi, vrat, lice i ruke su obasjane svetlošću istog intenziteta. Mona Liza sedi uspravljena sa položenim rukama i otuda je rezervisana prema posmatraču. Njen pogled ostavlja iluziju neme komunikacije. Opšti utisak je da je prikazana misteriozna idealizovana žena, bliska i daleka u isto vreme.

Kao i u mnogim svojim drugim delima, Leonardo je i na ovom portretu primenio tehniku sfumato, kako u pozadini, tako i u detaljima lica. Na taj način oblici postaju zamagljeni. Leonardo je Mona Lizu slikao iz dve različite perspektive, jedne za pozadinu, a druge za figuru. Ovo ne postaje odmah očigledno za posmatrača i predstavlja efekat iznenađenja.

Mona Liza je jedan od prvih portreta koji lik prikazuje u imaginarnom pejzažu. Model se verovatno nalazi na terasi. U maglovitom pejzažu se vidi krivudavi put, most i planine.

Leonardo je za slikanje ruku i lica koristio boje različitog hemijskog sastava. Boja ruku se vremenom bolje održala, dok su boje lica izgubile kolorit, a njihove nijanse postale gotovo sasvim valerske.

Na prvi pogled, Mona Liza nema obrve. Smatralo se da bi to mogao biti deo ideala lepote renesansne žene. Analize samog platna otkrile su da su obrve slikane, ali su vremenom izbledele.

U očima Mona Lize su takođe uočeni sakriveni simboli.
 
Zašto je Mona Lisa tako poznata?

Mona Liza je Leonardova najpoznatija slika a da li je i njegovo najbolje remek delo ostavlja se kritičarima za razmišljanje. Ja mislim da nije i da Leonardo ima mnogo grandioznijih slika od Mona Lize, kao sto ima mnogo remek dela drugih svetskih majstora slikarstva koje mogu da skinu Mona Lizu sa trona.Isto tako je zanimljivo da neki od poznatih muzeja nisu do sada iz svojih kolekcija ponudili delo za nadmetanje sa Mona Lizom, a verujem da ima takvih dela i da bi u tome uspeli.

Ono što je sigurno je da 80% posetilaca Luvra pređe prag muzeja zbog Mona Lize.
2018 g. prvi put u istoriji muzeja više od deset miliona posetilaca obišlo je Luvr.
Samo Mona Lizu godišnje pogleda oko 6 miliona ljudi

Cena ulaznica za Luvr

Regularna cena: 17e
Mona Liza vođena tura: 55e
Audio vodič + vožnja rekom: 39e
Audio vodič: 35e
Palais-Royal vođena tura: 61e
Vođena tura manje grupe: 69.95e

Ako se pomnozi neki prosek sa10 miliona posetilaca eto odgovora zasto se drzi i odrzava misterija oko Mona Lize
 
Zapravo Mona Liza nije bila ovoliko popularna sve do 1873. godine, kada je čovek po imenu Valter Peter napisao je knjigu „Renesansa". Malo je reći da je on bio oduševljen da Vinčijevim delom, a svoje oduševljenje nije skrivao:

,,Postavite je na trenutak pored jedne od tih belih grčkih boginja ili lepih žena iz Antike i kako će ih uznemiriti ova lepota, u koju je prošla duša sa svim svojim nedostacima! Sve misli i iskustvo sveta su grabili i oblikovali se tamo, u onom što ima moć da rafiniše i izrazi spoljašnju formu, animalizam Grčke, Rimsku požudu, mističnost srednjih godina sa svojim duhovnim ambicijama i maštovite ljubavi, povratak paganskog sveta, grehove Borgijaca. Ona je starija od stena među kojima sedi; poput vampira, nekoliko puta je umirala i naučila je tajne groba"

Međutim, nije dovoljna jedna knjiga da od slike napravi senzaciju, za to je potrebna prava drama. Skoro trideset godina kasnije, Vinćenco Peruđi doprineo je tome da Mona Liza postane legenda.

Početku 20. veka, kada mnoge tehnologije još uvek nisu bile razvijene, sigurnosni sistemi nisu postojali, jedan radnik Luvra mogao da iznese Mona Lizu iz muzeja, a da niko to ne primeti čitav naredni dan. Upravo to se desilo. Mona Liza je nestala. Nije pronađena naredne dve godine, a upravo tada je postala ikona globalne mase.

Bez postojanja fotografije i tehnologije koja bi omogućila da se podeli izgled dela koje je nestalo, novine širom sveta pribegle su korišćenju Peterovih hiperboličnih opisa. Svaki put kada su mediji preneli vest o krađi slike, nazivale su je najčuvenijim portretom svih vremena.

Među imenima osumnjičenih za kradju Leonardove slike našlo se čak i ime Pabla Pikasa. Mnogi su pohrlili u Luvr samo da bi videli prazno mesto na zidu. Krađa i potraga za lopovom, poslužili su kao dvogodišnja kampanja. Delo je pronađeno u Firenci 1913. godine, a Peruđi je na suđenju izjavio da je samo želeo da je vrati u „rodnu" Italiju.

Kada je Mona Liza nestala, bila je samo još jedno umetničko delo u nizu. Ali kada se vratila, vratila se kao remek delo. Iako je njena umetnička vrednost neosporna, u ovom slučaju su okolnosti doprinele popularizaciji.
(iserbia i wiki)
 
Свакако је то слика направљена великом вештином.
Можемо да видимо слику, али не знамо поуздано ко је на њој... Можда нас баш зато мами.
Нисам био у Лувру, нит' намеравам да идем у скорије време.

Показује се да је у једном периоду историје било могуће направити нешто изванредно. Постоје и друге познате слике из истог периода.
Оно што је мени чудно је да је касније улаган све мањи труд у прављење тако добрих слика. Ако изузмемо портрете краљевских породица, тешко да ћемо наћи нешто сличног квалитета.
Као да је уметност отишла у неком другом, слабијем, правцу.
 
Luvr poseduje mnogo vece i znacajnije umetnicko delo od Mona Lize , za koje mnogi i ne znaju

Nikа sa Samotrake.
Najveće remek delo helenističke umetnosti podignuto je oko 190. godine p.n.e u slavu pobede nad sirijskim vladarom Antiohom III.

Mermerni kip je prvobitno stajao na otoku Samotraka, na postolju u obliku pramca. Boginja pobede prikazana je u trenutku sletanja na pramac broda, ogromna krila su raširena i ona delom još lebdi u vazduhu, podržavana snažnim vetrom. Ta nevidljiva vazdušna sila postaje opipljiva stvarnost kroz izvanredno izrađene nabore haljine.

Pronađena je u fragmentima 1863. i potom poslata u Luvr, gde je doživela tri restauracije. Nika sa postamentom premašuje 5,5 metara, a stepenište na čijem je vrhu postavljena jedno je od najprometnijih u Luvru, tako da ovo impresivno remek-delo vidi većina posetilaca.

120768671_3103410826452287_8749374675222098973_n.jpg
 
Da li je neko bio u Luvru i gledao Mona Lizu.Kakvi su utisci

i šta Beogradjani misle o toj slici

Јесам, два пута. Много су ми се више допале неке друге слике (Жорж де ла Тур, Ван Дајк...), одраније познате из књига.
Око Мона Лизе је вечито гужва плус је под стаклом.
 

Back
Top