Zašto je izumrla ptica dodo?

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Lada

Legenda
Poruka
52.167
Neobična ptica koju je većina upoznala u djetinjstvu čitajući roman Luisa Kerola "Alisa u zemlji čuda" i danas privlači pažnju naučnika.

Ptica dodo ili veliki dodo (Raphus cucullatus) je izumrla vrsta ptice neletačice koja je živjela na ostrvu Mauricijus. Vjeruje se da su za njeno izumiranje odgovorni holandski mornari koji su je lovili tokom svog boravku na Mauricijusu. Ptica dodo se lako hvatala zato što se nije plašila ljudi. Postoje podaci da su se Holanđani iskrcali na ovom ostrvu 1598. godine, nakon čega je populacija dodo ptice ubrzano počela da opada.
https://magazineforyou.com/1/wp-content/uploads/2020/10/01-14.jpg
01-14.jpg

Preuzeto sa nationalgeographic.rs
 
Takođe, u radu objavljenom u časopisu Univerziteta u Oksfordu, pominje se i uticaj životinja koje su Holanđani donijeli na ostrvo. Svinje, psi i pacovi hranili su se jajima ove ptice. Kombinacija ovih faktora narušila je prirodnu zajednicu, nakon čega je dodo nestao s lica Zemlje.

Ne postoji tačan podatak o tome kada su se ljudi prvi put sreli sa ovom neobičnom pticom, međutim Jakob van Nek je Holanđanin koji je prvi opisao dodoa, istovremeno tvrdeći da je upravo on sa svojom posadom otkrio ovu pticu. Ipak, prema istorijskim podacima, Portugalci su se prvi susreli sa dodoom još 1507. godine.
 
Ne postoji tačan podatak o tome kada je dodo poslednji put hodao Zemljinom površinom, ali stručnjaci vjeruju da je riječ o XVII vijeku. Dodo je ptica koja intrigira i danas, kako naučnike tako i one znatiželjne umove. Cijeli skeleti ove ptice su jako rijetki, tako da predstava o izgledu ptice jeste izgrađena na skeletu koji je rekonstruisan iz mnoštva različitih ostataka.

Dakle, ovu pticu prate mnoga pitanja bez odogovora, pa je isti slučaj i sa samim imenom izumrle vrste dodo. Postoje tri etimološka objašnjenja ove reči. Prva je da potiče od holandske reči dodoor ili portugalske reči duodo što znači "budala" ili "ludak". Najprihvatljivije je treće objašnjenje - holandska reč dodaars koja označava neku vrstu čvora od dlaka na ljudskom telu.
https://nationalgeographic.rs/priroda/zivotinje/a17394/zasto-je-izumrla-ptica-dodo.html
 
Evo šta naučnici znaju i pretpostavljaju

Ptica Dodo živela je na ostrvu Mauricijus

sugar-cane-crop--mauritius-53043702-59a8402422fa3a0010c4b75f.jpg

The island of Mauritius, where the Dodo Bird lived.
Tim Graham / Getty Images

Negde tokom epohe pleistocena, zalutalo jato golubova sletelo je na ostrvo Mauricijus u Indijskom okeanu, koje se nalazi oko 1.100 km istočno od Madagaskara. Golubovi su napredovali u ovom novom okruženju, evoluirajući stotinama hiljada godina u dodo pticu, visoku 0,9 m, tešku 23 kg. Holandski naseljenici iskrcali su se na Mauricijus 1598. Manje od 65 godina kasnije, dodo je potpuno izumro; poslednji put potvrđeno viđenje ove nesrećne ptice bilo je 1662. godine.
 
Do se ljudi nisu pojavili, ptica Dodo nije imala predatora

dodosketch-58b9b2f33df78c353c2c106d.jpg


Sve do moderne ere, dodo je vodio začarani život: nije bilo grabežljivih sisara, gmizavaca, pa čak ni velikih insekata na svom ostrvskom staništu, pa stoga nije bilo potrebe da se razvija bilo kakva prirodna odbrana. U stvari, ptice dodoa su bile toliko urođene poverljive da bi se zapravo gegale do naoružanih holandskih naseljenika – nesvesne da su ta čudna stvorenja nameravala da ih ubiju i pojedu – i pravile su neodoljive ručkove za uvezene mačke, pse i majmune ovih naseljenika.
 
Ptica Dodo je nosila samo jedno jaje u isto vreme

dodo-bird-653444200-59a84129396e5a0011671aad.jpg

Nastasic / Getty Images

Evolucija je konzervativan proces: data životinja će proizvesti samo onoliko mladih koliko je neophodno za razmnožavanje vrste. Pošto ptica dodo nije imala prirodne neprijatelje, ženke su uživale u luksuzu da polažu samo jedno po jedno jaje. Većina drugih ptica polaže više jaja kako bi povećale šanse da se izleže bar jedno jaje, pobegne od predatora ili prirodne katastrofe i zapravo preživi. Ova politika jednog jajeta po ptici dodoa imala je katastrofalne posledice kada su makaki u vlasništvu holandskih naseljenika naučili kako da upadaju u gnezda dodoa, a mačke, pacovi i svinje koje su se uvek oslobađale sa brodova podivljale su i lovile piliće.
 
Dodo je bio 'sekundarno bez letenja'

GettyImages-529483091-d1aff12f80a041108ed9b12ec57383cf.jpg

Aunt_Spray / Getty Images

Potrebno je mnogo energije da se održi motorni let, zbog čega priroda favorizuje ovu adaptaciju samo kada je to apsolutno neophodno. Nakon što su preci golubova ptice dodo sleteli na svoj raj na ostrvu, oni su postepeno izgubili sposobnost letenja, istovremeno evoluirajući do veličine poput ćurke.

Sekundarna neletljivost je tema koja se ponavlja u evoluciji ptica i primećena je kod pingvina, nojeva i pilića, a da ne pominjemo ptice grabljivice koje su lovile južnoameričke sisare samo nekoliko miliona godina nakon što su dinosaurusi izumrli.
 
Možda je moguće vaskrsnuti Dodoa

dodohead-58b9b2d33df78c353c2bfa2d.jpg

Frisbii / Wikimedia Commons / CC BY-SA 3.0

De-ektinction je naučni program pomoću kojeg bismo mogli da ponovo uvedemo izumrle vrste u divljinu. Postoji (jedva) dovoljno očuvanih ostataka ptice dodo da se povrate neka od njenih mekih tkiva — a samim tim i fragmenti DNK dodoa — i dodo deli dovoljno svog genoma sa modernim rođacima kao što je nikobarski golub da bi omogućio surogat roditeljstvo. Čak i dalje, dodo je dug put za uspešno neistrebljenje; vunasti mamut i želučana žaba (da spomenemo samo dve) su mnogo verovatniji kandidati.
 
8c247b_b520a6518a5c4430ac079896d68d0250~mv2.webp

Ilustracija iz knjige "Alisa u Zemlji čuda", 1890.

Ptica za koju se dugo nije znalo da postoji, a zatim se nije znalo da je izumrla, već se pretpostavljalo da nikada nije zaista nije ni postojala, popularnost je stekla polovinom 19. veka kada se pojavila kao jedan od likova knjige "Alisa u Zemlji čuda", Luisa Kerola. Bila je jedna od životinja koje su izronoile iz bazena suza a zatim je predložila jednu nobičnu trku u kojoj bi svi bili pobednici, ali je na kraju sama ostala bez nagrade.

Pretpostavlja se da je Kerol u liku ptice u stvari predstavio samog sebe. Kao u prilog tome se navodi činjenica da je često zamuckivao, a svoje pravo ime Čarls Lutvidž Dodžson izgovarao kao "Do Do Do Dodžson". U svakom slučaju bio je čest posetilac oksfordskog Prirodnjačkog muzeja gde se i danas čuva lobanja ptice dodo, koja je ujedno i njen najbollje očuvan ostatak nekog primerka ove vrste.
 

Back
Top