Zašto je čitanje dobro za nas?

-korisnik-

Aktivan član
Poruka
1.752
Da li ste znali da ljubav prema čitanju vaš mozak može zaštititi od Alchajmerove bolesti, smanjiti uticaj stresa na vaš organizam, osnažiti pozitivno mišljenje i ojačati prijateljske veze? Evo 10 načina na koji naše telo i duh ojačavaju čitanjem.

1. Čitanje poboljšava pamćenje
Čitanje mozgu daje kompletno drugačiji tretman nego gledanje televizije ili slušanje radija. Bez obzira na to da li čitate zahtevnu literaturu ili uputstvo za upotrebu nekog kućnog aparata, delovi mozga koji su zaduženi za funkcije kao što su vid, jezik i učenje putem asocijacija povezuju se u jedinstvenu neuronsku mrežu koja je specifična za aktivnost čitanja, što donosi brojne blagodeti sa mozak. Dr Ken Pju, direktor istraživačke laboratorije Haskins, kaže da ova navika stimuliše naš mozak na mišljenje i pozitivno utiče na koncentraciju.

2. Čitanje može pomoći pri rekreaciji
Jedan od trendova savremenog vežbanja jeste vežbanje uz knjigu (na steperu, traci za trčanje, sobnom biciklu). Knjiga može da nam okupira pažnju dok vežbamo, prema “Weight Watchers” magazinu, i na taj način duže se možemo zadržati na spravi za vežbanje i svoj trening učiniti efikasnijim.

Dr Mišel Olson, profesor sa Oburn univerziteta, za pomenuti magazin objašnjava da je važno, pri čitanju i vežbanju, voditi računa o položaju ramena i vrata, a neke od savremenih mašina nude i postolje za knjige ili časopise koje korisnici sprava čitaju dok vežbaju.

3. Čitanje podmlađuje mozak
Nedavno sprovedena studija na Raš univerzitetskom medicinskom centru pokazala je da čitanje može “izbrisati” nekoliko godina starosti našeg mozga.

Odrasli koji svoje slobodno vreme provode angažovani u kreativnim i intelektualno izazovnim aktivnostima (kao što je čitanje) za oko 32% imaju nižu stopu pada kognitivnih funkcija kasnije tokom života.

“Izazovi za mozak čine ga efikasnijim, tako što menjaju njegovu strukturu tako da može da funkcioniše pravilno uprkos neuropatologiji koja se povezuje sa godinama,” objašnjava Dr Robert S. Vilson, profesor neuropsihologije sa Raš univerzitetskog medicinskog centra.

Još jedna studija pronašla je da odrasli koji redovno čitaju ili igraju mentalno zahtevne igre poput šaha ili slagalica za oko 2 i po puta manje obolevaju od Alchajmerove bolesti, prenosi “ABC News”.

4. Čitanje može otkloniti stres
Zanimanje omiljenom literaturom može smanjiti nivoe nezdravnih hormona stresa poput kortizola, prenosi “Weight Watchers”.

U studiji sprovedenoj u Velikoj Britaniji, učesnici su se izlagali aktivnostima koje su im izazivale anksioznost, a zatim su nekoliko minuta čitali, slušali muziku ili igrali video igrice. Nivo stresa kod onih koji su čitali opao je za 67%, što je značajno više u odnosu na one koji su slušali muziku i igrali igrice.

5. Čitanje povećava fond reči
Čak iako je većina nas davno izašla iz školskih klupa, danas je široko rasprostranjen stav da se proces obrazovanja može odvijati neprekidno kroz život. Tako i čitanje može proširiti fond reči kojim raspolažemo.

Štaviše, istraživači procenjuju da je oko 15% svih reči koje naučimo tokom života, naučeno putem čitanja, piše “Scholastic”. Ovo je posebno važno za decu, čiji fond reči je u direktnoj i snažnoj vezi sa knjigama koje čitaju.

6. Čitanje poboljšava empatiju
Priče koje čitamo nude nam perspektive koje nam mogu promeniti život, smatraju istraživačica Jork univerziteta.

Postati umešan u živote likova povećava našu sposobnost razumevanja emocija drugih ljudi. Posmatranje sveta očima Olivera Tvista, na primer, može nam učiniti bliskijim probleme sa kojima se sreću napuštena deca.

7. Čitanje može pomoći definisanju životnih ciljeva
Čitanje o nekome ko je prevazišao probleme i prepreke na putu ka svom cilju i nas same može podstaći da definišemo i dosegnemo svoje ciljeve, smatraju istraživači sa Ohajo univerziteta.

Ukoliko biste voleli povišicu, lik iz knjige koji istu zahteva od svog šefa može nas podstaći da učinimo isto. Što se više identifikujemo sa likovima i njihovim iskustvima, to je veća verovatnoća da će nas oni podstaći na akciju.

8. Čitanje pomaže da se osećamo povezanijim međusobno
Kada se identifikujemo sa likovima u knjigama, možemo iskusiti osećaj povezanosti sa drugim ljudima, navode istraživači Univerziteta u Bafalu.

Drugim rečima, čitanjem “Marley and me“, možemo se bolje razumeti sa ljudima koji vole i gaje pse.

9. Čitanje nas može razvedriti
Priče sa srećnim krajem svakako nas rasvesele, ali i mimo toga, različite priče koje u knjigama pratimo i na suptilnije načine mogu izazvati pozitivna osećanja. Čak i manji događaji u priči mogu podgrejati neka lepa sećanja.

Na primer, ako glavni lik u knjizi ide na plažu, i mi se možemo prisetiti sopstvenog odlaska na plažu gde smo uživali.

10. Čitanje pomaže da uštedimo
Prosečna cena knjige iznosi od 500 do 1500 dinara. U proseku je potrebno šest sati da se knjiga pročita, kažu “Weight Watchers”-i.

U poređenju sa nekoliko odlazaka u bioskop, odlaskom u zabavni park ili nekoliko večera u restoranima – čitanje je mnogo jeftinije, a odnos uloženog novca i zadovoljstva koje knjigoljupci osećaju ide u prilog čitanju.

A tu je i lokalna biblioteka, što znači da troškovi čitanja mogu biti zaista simbolični, a benefiti, očigledno, nemerljivi.
 
Citanje pomaze i da se raviju nase analiticke sposobnosti i vizuelizacija nekog problema. Nije isto citati knjigu i gledati neku seriju/film uradjenu po toj knizi. Citanje nas tera da analiziramo ono sto smo procitali i da recimo sami zamislimo neki predeo koji je opisan u knjizi. Gledanjem nista od toga ne postizemo. Sve je na izvolte onako kako je to neko drugi "video" dok je citao tu knjigu.
 
A tu je i lokalna biblioteka, što znači da troškovi čitanja mogu biti zaista simbolični, a benefiti, očigledno, nemerljivi.

A tu je internet gde se vecina knjiga moze naci u elektronskom formatu. I za one koji uce strane jezike odlican nacin da se jos vise usavrsi. Knjizevni jezik je neka sasvim druga prica u odnosu na ono sto se svakodnevno koristi.

- - - - - - - - - -

Slažem se da je čitanje dobro.
Međutim ... Moja majka je bila strastveni čitalac i, ujedno, pisac. Ipak je obolela od Alchajmera.
Strašno je kada elokventna, kreativna, nadarena osoba zaboravi ko je, gde je, ili čemu, npr, služi kašika.

Izvukla je kracu slamku na zivotnoj lutriji:(

Niko nije rekao da ne moze da se oboli, receno je da je da manje ljudi oboljeva.
 
A tu je internet gde se vecina knjiga moze naci u elektronskom formatu. I za one koji uce strane jezike odlican nacin da se jos vise usavrsi. Knjizevni jezik je neka sasvim druga prica u odnosu na ono sto se svakodnevno koristi.

- - - - - - - - - -



Izvukla je kracu slamku na zivotnoj lutriji:(

Niko nije rekao da ne moze da se oboli, receno je da je da manje ljudi oboljeva.

Tako su tvrdili i za šah, rebuse, matematičke operacije. Navodno pospešuju aktivnost mozga i smanjuju rizik od demencije i Alchajmera.
Međutim, od nekolicine starijih ljudi, dementnih, koje poznajem, većina se celog života bavila upravo ovim "vežbama" za mozak.

Ali, ok, da ne spamujem. Idemo dalje. Pozdravljam temu.
 
Da li ste znali da ljubav prema čitanju vaš mozak može zaštititi od Alchajmerove bolesti, smanjiti uticaj stresa na vaš organizam, osnažiti pozitivno mišljenje i ojačati prijateljske veze? Evo 10 načina na koji naše telo i duh ojačavaju čitanjem.

1. Čitanje poboljšava pamćenje
Čitanje mozgu daje kompletno drugačiji tretman nego gledanje televizije ili slušanje radija. Bez obzira na to da li čitate zahtevnu literaturu ili uputstvo za upotrebu nekog kućnog aparata, delovi mozga koji su zaduženi za funkcije kao što su vid, jezik i učenje putem asocijacija povezuju se u jedinstvenu neuronsku mrežu koja je specifična za aktivnost čitanja, što donosi brojne blagodeti sa mozak. Dr Ken Pju, direktor istraživačke laboratorije Haskins, kaže da ova navika stimuliše naš mozak na mišljenje i pozitivno utiče na koncentraciju.

2. Čitanje može pomoći pri rekreaciji
Jedan od trendova savremenog vežbanja jeste vežbanje uz knjigu (na steperu, traci za trčanje, sobnom biciklu). Knjiga može da nam okupira pažnju dok vežbamo, prema “Weight Watchers” magazinu, i na taj način duže se možemo zadržati na spravi za vežbanje i svoj trening učiniti efikasnijim.

Dr Mišel Olson, profesor sa Oburn univerziteta, za pomenuti magazin objašnjava da je važno, pri čitanju i vežbanju, voditi računa o položaju ramena i vrata, a neke od savremenih mašina nude i postolje za knjige ili časopise koje korisnici sprava čitaju dok vežbaju.

3. Čitanje podmlađuje mozak
Nedavno sprovedena studija na Raš univerzitetskom medicinskom centru pokazala je da čitanje može “izbrisati” nekoliko godina starosti našeg mozga.

Odrasli koji svoje slobodno vreme provode angažovani u kreativnim i intelektualno izazovnim aktivnostima (kao što je čitanje) za oko 32% imaju nižu stopu pada kognitivnih funkcija kasnije tokom života.

“Izazovi za mozak čine ga efikasnijim, tako što menjaju njegovu strukturu tako da može da funkcioniše pravilno uprkos neuropatologiji koja se povezuje sa godinama,” objašnjava Dr Robert S. Vilson, profesor neuropsihologije sa Raš univerzitetskog medicinskog centra.

Još jedna studija pronašla je da odrasli koji redovno čitaju ili igraju mentalno zahtevne igre poput šaha ili slagalica za oko 2 i po puta manje obolevaju od Alchajmerove bolesti, prenosi “ABC News”.

4. Čitanje može otkloniti stres
Zanimanje omiljenom literaturom može smanjiti nivoe nezdravnih hormona stresa poput kortizola, prenosi “Weight Watchers”.

U studiji sprovedenoj u Velikoj Britaniji, učesnici su se izlagali aktivnostima koje su im izazivale anksioznost, a zatim su nekoliko minuta čitali, slušali muziku ili igrali video igrice. Nivo stresa kod onih koji su čitali opao je za 67%, što je značajno više u odnosu na one koji su slušali muziku i igrali igrice.

5. Čitanje povećava fond reči
Čak iako je većina nas davno izašla iz školskih klupa, danas je široko rasprostranjen stav da se proces obrazovanja može odvijati neprekidno kroz život. Tako i čitanje može proširiti fond reči kojim raspolažemo.

Štaviše, istraživači procenjuju da je oko 15% svih reči koje naučimo tokom života, naučeno putem čitanja, piše “Scholastic”. Ovo je posebno važno za decu, čiji fond reči je u direktnoj i snažnoj vezi sa knjigama koje čitaju.

6. Čitanje poboljšava empatiju
Priče koje čitamo nude nam perspektive koje nam mogu promeniti život, smatraju istraživačica Jork univerziteta.

Postati umešan u živote likova povećava našu sposobnost razumevanja emocija drugih ljudi. Posmatranje sveta očima Olivera Tvista, na primer, može nam učiniti bliskijim probleme sa kojima se sreću napuštena deca.

7. Čitanje može pomoći definisanju životnih ciljeva
Čitanje o nekome ko je prevazišao probleme i prepreke na putu ka svom cilju i nas same može podstaći da definišemo i dosegnemo svoje ciljeve, smatraju istraživači sa Ohajo univerziteta.

Ukoliko biste voleli povišicu, lik iz knjige koji istu zahteva od svog šefa može nas podstaći da učinimo isto. Što se više identifikujemo sa likovima i njihovim iskustvima, to je veća verovatnoća da će nas oni podstaći na akciju.

8. Čitanje pomaže da se osećamo povezanijim međusobno
Kada se identifikujemo sa likovima u knjigama, možemo iskusiti osećaj povezanosti sa drugim ljudima, navode istraživači Univerziteta u Bafalu.

Drugim rečima, čitanjem “Marley and me“, možemo se bolje razumeti sa ljudima koji vole i gaje pse.

9. Čitanje nas može razvedriti
Priče sa srećnim krajem svakako nas rasvesele, ali i mimo toga, različite priče koje u knjigama pratimo i na suptilnije načine mogu izazvati pozitivna osećanja. Čak i manji događaji u priči mogu podgrejati neka lepa sećanja.

Na primer, ako glavni lik u knjizi ide na plažu, i mi se možemo prisetiti sopstvenog odlaska na plažu gde smo uživali.

10. Čitanje pomaže da uštedimo
Prosečna cena knjige iznosi od 500 do 1500 dinara. U proseku je potrebno šest sati da se knjiga pročita, kažu “Weight Watchers”-i.

U poređenju sa nekoliko odlazaka u bioskop, odlaskom u zabavni park ili nekoliko večera u restoranima – čitanje je mnogo jeftinije, a odnos uloženog novca i zadovoljstva koje knjigoljupci osećaju ide u prilog čitanju.

A tu je i lokalna biblioteka, što znači da troškovi čitanja mogu biti zaista simbolični, a benefiti, očigledno, nemerljivi.

Ovo neki clanak iz Kurira ili Blica...

Dobro je da pise moze, ali ne mora da znaci.

- - - - - - - - - -

Tako su tvrdili i za šah, rebuse, matematičke operacije. Navodno pospešuju aktivnost mozga i smanjuju rizik od demencije i Alchajmera.
Međutim, od nekolicine starijih ljudi, dementnih, koje poznajem, većina se celog života bavila upravo ovim "vežbama" za mozak.

Ali, ok, da ne spamujem. Idemo dalje. Pozdravljam temu.

Gdei si Borka?! Ko te sikira?

Evo da se sa tobom slozim u necemu.
 
Nije neki clanak iz kurira ili blica..

- - - - - - - - - -

Citanje pomaze i da se raviju nase analiticke sposobnosti i vizuelizacija nekog problema. Nije isto citati knjigu i gledati neku seriju/film uradjenu po toj knizi. Citanje nas tera da analiziramo ono sto smo procitali i da recimo sami zamislimo neki predeo koji je opisan u knjizi. Gledanjem nista od toga ne postizemo. Sve je na izvolte onako kako je to neko drugi "video" dok je citao tu knjigu.

Slazem se potpuno.

- - - - - - - - - -

Slažem se da je čitanje dobro.
Međutim ... Moja majka je bila strastveni čitalac i, ujedno, pisac. Ipak je obolela od Alchajmera.
Strašno je kada elokventna, kreativna, nadarena osoba zaboravi ko je, gde je, ili čemu, npr, služi kašika.

Zao mi je zbog toga.Mozda bi podelila neko napisano delo svoje majke ili ostavila za svoju privatnost..

- - - - - - - - - -

A tu je internet gde se vecina knjiga moze naci u elektronskom formatu. I za one koji uce strane jezike odlican nacin da se jos vise usavrsi. Knjizevni jezik je neka sasvim druga prica u odnosu na ono sto se svakodnevno koristi.

- - - - - - - - - -

Sve je manje i manje mesta gde se mogu skidati knjige u PDF.Da nije pdf-a i neta brdo nedostupnih knjiga bi ostalo ne procitano
 
Poznajem dobro nekoliko ljudi sto gutaju knjige i nijedno od njih nisu nesto smireniji ili stres free...moja majka je citala pa je to nije sprecilo od alchajmera.
Citanje je korisno ljudima sa problemima da vide da nisu prvi koje te probleme imaju...cita se iz ljubavi a ne iz potrebe samo zato sto je in ili sto nam glava sugerise daj mi remarka il markiz de sada. Umetnost oplemenjuje i jako je bitno sta citas a ne koliko citas.
 
Poslednja izmena:
што би се вређао, неко мора и да нарани елоквентне

:ok:



Nego...
Negde sam skoro čula ovako nešto. Dok su na američkom kontinentu živeli ljudi koji su bili
nepismeni, mogao si da piješ vode iz svake reke koja je tamo tekla. Od kako su je naselili
pismeni, to je jedan zagađen i uništen kontinent.

Nekada ljudi žive u skladu sa prirodom, a nekada imaju fakultete za ekologiju.
 
:ok:



Nego...
Negde sam skoro čula ovako nešto. Dok su na američkom kontinentu živeli ljudi koji su bili
nepismeni, mogao si da piješ vode iz svake reke koja je tamo tekla. Od kako su je naselili
pismeni, to je jedan zagađen i uništen kontinent.

Nekada ljudi žive u skladu sa prirodom, a nekada imaju fakultete za ekologiju.

Bingo!

A imala sam i druga koji je završio fakultet i nikada nije odgledao nijedan Diznijev crtać. Bio je neplivač skoro do trideste, jer nikada nije išao na more. Ne zato što je bio siromašan, nego zato što njegovi roditelji, a kasnije ni on, nisu voleli da putuju.
Ajde što nije bio sasvim siguran ko je Dizni, nego nije imao znanja ni o čemu što se nije ticalo njegove struke. Tutamuta.
Fakultetski obrazovan ali bez širine.
 
Bingo!

A imala sam i druga koji je završio fakultet i nikada nije odgledao nijedan Diznijev crtać. Bio je neplivač skoro do trideste, jer nikada nije išao na more. Ne zato što je bio siromašan, nego zato što njegovi roditelji, a kasnije ni on, nisu voleli da putuju.
Ajde što nije bio sasvim siguran ko je Dizni, nego nije imao znanja ni o čemu što se nije ticalo njegove struke. Tutamuta.
Fakultetski obrazovan ali bez širine.

To je žalosno.
 
Ne ,ne i ne.
Citanje nije dobro za svakoga.
Budalama treba zabraniti da citaju.

Budale su u stanju da zloupotrebljavaju znanje i nanose stetu drustvu.

Zato se stoka ne uci da cita i pise , nego da vuce kola.

- - - - - - - - - -

Postoji jos jedna vrsta ljudi, koja niposto nece da uzme knjigu u sake. Nece da uci pa to ti je.
Sve dok mu ne zabranis da cita.
 
Bingo!

A imala sam i druga koji je završio fakultet i nikada nije odgledao nijedan Diznijev crtać. Bio je neplivač skoro do trideste, jer nikada nije išao na more. Ne zato što je bio siromašan, nego zato što njegovi roditelji, a kasnije ni on, nisu voleli da putuju.
Ajde što nije bio sasvim siguran ko je Dizni, nego nije imao znanja ni o čemu što se nije ticalo njegove struke. Tutamuta.
Fakultetski obrazovan ali bez širine.

jes mnogo je propustio stzo nije gledo diznija,... diznijevi filmovi imaju jedanu jako opasnu potku ispod praga svesti sto se sugerise deci i nije ni cudo sto su takog "genija" zamrzli
 
:ok:



Nego...
Negde sam skoro čula ovako nešto. Dok su na američkom kontinentu živeli ljudi koji su bili
nepismeni, mogao si da piješ vode iz svake reke koja je tamo tekla. Od kako su je naselili
pismeni, to je jedan zagađen i uništen kontinent.

Nekada ljudi žive u skladu sa prirodom, a nekada imaju fakultete za ekologiju.

дошло доба ИТ и остале науке ће пасти у запећак, технологија се толико развија да ће доктори завршавати курс, имаће кратку обуку како да рукује неким апаратом за операцију. а курс ће се наравно завршавати преко јутјуба

што се тиче читања, ма коме то више треба, било занимљиво док се није појавио интернет, а и раније у школи прочитају две штреберке лектиру па нам препричају. свима ок:D

елоквентност је урођена, или је имаш или је немаш. има и она фора са шаблоном од пар латинских израза и само их окрећеш у простим реченицама па човек делује елоквентан.
у суштини елоквентан је онај који убаво зборува:D
 
Tako su tvrdili i za šah, rebuse, matematičke operacije. Navodno pospešuju aktivnost mozga i smanjuju rizik od demencije i Alchajmera.
Međutim, od nekolicine starijih ljudi, dementnih, koje poznajem, većina se celog života bavila upravo ovim "vežbama" za mozak.


Ali, ok, da ne spamujem. Idemo dalje. Pozdravljam temu.

Slažem se da je čitanje dobro.

Međutim ... Moja majka je bila strastveni čitalac i, ujedno, pisac. Ipak je obolela od Alchajmera.
Strašno je kada elokventna, kreativna, nadarena osoba zaboravi ko je, gde je, ili čemu, npr, služi kašika.


To je to. To je ono sto mnogi ne shvataju i ne umeju da tumace nauku i da se njome bave, pa stvaraju iluziju da usled nekog manjeg citanja mogu da rasaznaju stvari kakve jesu po sebi i istinu, pa brze bolje da "objave da svi saznaju istinu".

Ljudi ne prave razliku izmedju "preventiva" i "100% leci". Ljudi ne znaju sta je to korelacija a sta kauzalitet i kakva je razlika izmedju ta dva.
Nije ni cudo kada se masa neukih i shizofrenih ljudi okupi pa naprave pokret npr antivakcinizma gde dovode u stroge direktne veze autizam i vakcine kojima smo istrebili razne bolesti vec jedno 100 godina, a zapravo tu NEMA KAUZALITETA UOPSTE, dokazano mali milion puta dvostrukim randomizovanim meta analizama i eksperimentima.
Ali dzabe to sve, strah je jaci od racija, evolutivno gledano je stariji i duze nam se trenirao u mozgu - Zona sumraka Trece oko ili po drustvenim mrezama senzacionalisticki novinari i nadrilekari ce pustiti buvu da to jeste tako, jos ako prikazu neki izmontiran YT klip sa netacnim podacima i nekim tamo tabelama i nazovi statistikama koje niko ne ume i ne zna da tumaci - auuuuu, ma "mora da su u pravu 100%", eto ga bre i "dokaz".

Isto pomaze i "moja baba, pa od njene komsike cerka, koja ima kumu koja ima sestricinu - e pa njena prva komsija, znas ona primila vakcinu i odmah sutra dobila autizam znas bla bla". I tako anegdotalni "dokazi".

E tako i ovo isto za citanje, za pijenje ovoga, pijenje onoga, jedenje ovoga jedenje onoga, radjenja ove vezbe, radjenje one i sl.

Ali kao sto vidimo iz prakse, to ljudi sve KORELIRA sa nekim stvarima a ne znaci KAUZALITET. Ne znaci da je to uzrok ili posledica necega. Cak nekada i ne korelira, a dovode u neku vezu.

Znaci covek koji nikada ne cita moze da NEMA Alchajmera i da ima savrseno pamcenje, kognitivne funkcije i sl. Moze cak imati i IQ za Mensu. Zato i jeste IQ IQ - ne moze se nabildovati i razviti preko datog okvira (moze regresirati usled nekih bolesti i stanja mozga).
Covek koji cita ceo zivot i koji pobedjuje u TV Slagalici, koji jede omega 3 masti i morske plodove i koristi Ginko Bilobu i sve naj naj kako treba - moze dobiti Alchajmera, moze imati lose pamcenje, moze biti glup, moze imati nisku analiticnost, kreativnost i sve ostalo.

Nema pravila ljudi, sto ce se ispoljiti - ispoljice se, necete vi to citanjem knjiga mnogo pomoci sebi niti odraditi ne znam kakvu prevenciju. Sve te floskule sto stoje, kao i mnoge druge ko plasira ko? Sigurno ne nezavisni naucnici, nego, u ovom slucaju ljubitelji i prodavci knjiga.

I tako je sa svakom mogucom stvari. Sto nisu dopisali da citanje ostecuje vid i sve ostalo negativno, jer svaka stvar ima i negativne stvari? Aaaaaa, e pa lose bi bilo na mrketing.
Jer na kraju ovo je samo copy paste marketing text a ne neka naucna informacija za obrazovanje gradjanstva.

I pazite sada da se ne zeznete. Ne pricam ovo sve i ne govorim da je citanje lose i da ne bi trebalo citati. Citajte ljudi, ali ono - zivite u stvarnosti i znajte prave informacije i cinjenice a ne neko da vas obmanjuje zarad finansijskog cilja.

Eto, mama Borca sada treba da tuzi sve knjizare na svetu. Mozda cak i da se naljuti na tvorca teme. Kakvo crno dobro jbt - citala ceo zivot a zapatila ovoga Nemca kako se bese zove....Pa jbt bolje da gledala Farmu mozda joj se to ne bi desilo.

Eto, u zadnje 2 recenice sam namerno izneo princip i primer pogresnog izvlacenja zakljucaka iz informacija o kojima raspolazemo o mami Borca, pa isto tako kao sto ne valja izvlaciti negativne netacne zakljucke, tako ne treba izvlaciti ni pozitivne netacne zakljucke.

Znaci citanje knjiga vam nece doneti Alchajmer, ali nikako nece spreciti ni nastanak Alchajmera ako ce se on desiti.

Btw Borac da li si cula zadnje vesti naucnika mozda - Utvrdjeno je da se Alchajmer moze prenositi i kao infekcija - tako nesto..... Slicno kao sto su nasli i za oblik shizofrenije da ga moze izazvati bakterija. Eto, a neki vredjaju ljude da su "poludeli" jer su eto - ludi i ne valjaju inace ne bi poludeli.....Ili nisu se dovoljno dobro molili bogu i postovali ga (ovo brojni popovi idioti proguravaju i time svoju pastvu dresiraju kao pse da se ne osipa stado i da se vise trude), a neki i na sve te bolesti gledaju kao na "stanje odvojenosti od boga, pa eto sada si sa djavolom i trpis posledice".
 
:ok:



Nego...
Negde sam skoro čula ovako nešto. Dok su na američkom kontinentu živeli ljudi koji su bili
nepismeni, mogao si da piješ vode iz svake reke koja je tamo tekla. Od kako su je naselili
pismeni, to je jedan zagađen i uništen kontinent.

Nekada ljudi žive u skladu sa prirodom, a nekada imaju fakultete za ekologiju.

Negde sam skoro čula ovako nešto.

:roll::roll::roll::roll: Dobro, bar priznajes....Ovako pocinju sve rekla-kazala pricice i mitovi i anegdotalni dokazi.

Dok su na američkom kontinentu živeli ljudi koji su bili
nepismeni, mogao si da piješ vode iz svake reke koja je tamo tekla. Od kako su je naselili
pismeni, to je jedan zagađen i uništen kontinent.

I sta sad, ovo treba da implicira kao nesto a ? A svi znaju na sta se misli i sta si zelela reci..... Sad kao pijaca voda zavisi od pismenosti i nepismenosti odn od ucenosti i neukosti..... To su varijable je l tako? A posledice su pijaca voda i zagadjena je l tako?

E pa vidis, ti si ovde napravila skolski primer logicke greske u izvodjenju zakljucaka, tzv non sequitur odn "ne sledi iz premisa".

Ovo mozda radis podsvesno jer ne znas, a mozda i svesno, pa znas ali ces napraviti krivi zakljucak koji ne stoji i izneti neke zakljucke koji ne slede iz premisa jer imas neki animozitet prema pismenosti i znanju, obrazovanosti...Inace da nemas zasto bi to radila? Nema tu mnogo opcija.

Dakle, nikako zagadjenost te pijace vode ne raste zbog pismenosti ljudi i ucenosti ljudi, napretka nauke, znaci ne zbog tih kvaliteta ljudskih atributa i kognitivnih karakteristika vec zbog drugih nekih dimenzija licnosti, a one su - NEDOSTATAK EMPATIJE, MEGALOMANIJA, NARCISOIDNOST, a sve je to okvir za psihopatski sklop licnosti.

I da, psihopate nisu oni sto su prikazivani u filmovima, knjigama, umetnosti i ostalim laickim podrucjima i medijima. Sta vise - mali % njih je u zatvoru i kriminogen. Vecina njih imaju veliki IQ koji je protektivni faktor i "znaju sta rade i kako planiraju". To su sociopati vise impulsivniji i vise su po zatvorima.

Psihopate su lideri, dominantni su, ljudi ih vole, pricajuci da imaju neku "harizmu", veoma su autoritarni, sugestivno deluju na druge, laktaju se kroz zivot, ljudi ih prate, rade za njih, filozofija im je cilj opravdava sredstvo itd.

Dakle sve ovo nikakve veze nema sa pismenoscu i obrazovanjem, iako ce visok IQ omoguciti psihopatama da se edukuju a njihove patoloske crte licnosti da im omoguce da se dokopaju dobrih vrhovnih polozaja.

Prema tome, pismenost i znanje, obrazovanje nije krivo SAMO PO SEBI, znaci nece nam biti vode cistije ako se trudimo da budemo sto vise neuki, nego da se trudimo da budemo uceni i pismeni, nego DA LI CE NAM SE PSIHOPATI IZMIGOLJITI I ISKORISTITI KOLAPS DRUSTVA DA SE UBUTAJU NA SVE GLAVNE POZICIJE ODAKLE SE VUKU KONCI.
Ucenost i pismenost nemaju nista sa danasnjim losim primerima sveta.

Ako ces tako sagledavati i katastrofirati univerzum - nemoj paliti vatru sada kada dodje zima, niti pustati struju za pec, vrelo ulje u radijatorima i sl - jer ono - od kada Prometej naucio ljude da kreshu vatru, ko zna koliko ljudi unakazilo svoju kozu izgoretinama. :mrgreen: :hahaha:

Jer to je to - tocak, vatra - CERN sudarac cestica - sve je to isto, sve je to alat, i nije alat kriv vec psihopatske crte licnosti. Ne smes tako gledati na univerzum i iznositi netacne zakljucke.

Cak i da jesi u pravu a nisi, i dalje je ta "zagadjena voda" vrednija od nekadasnje "nezagadjene" jer sa ovakvom tehnologijom i sa takvom zagadjenom vodom mi smo produzili zivot najduze od postanka prve amebe, izlecili mali milion bolesti neke i iskorenili, dok ovi sto imali tu toliko izvikanu i ispolitizovanu u diskusijama prirodu imali prosecan zivot 40 godina i umiralo se od prehlade, da ne pricam o gripu.

Sve te price takve vole da provlace razni sarlatani i naturalci, razni gurui i duhovne vodje po internetu, na celu sa onom idiotkinjom antivakcinasicom Sladjanom Velkov.

Ne mogu da nadjem odlican meme poster na netu koji govori o ovome - Slika na kojoj su tako neka plemena i ispod tekst - Piju zdravu vodu, jedu zdravu hranu iz prirone antiGMO, izlazu se zdravom suncu, borave u prirodi, nemaju zracenja od TV-a telefona, nemaju internet, nemaju stres, rade fizicke vezbe kroz posao tj rad i prezivljavanje, ne koriste hemiju u ishrani u pranju u ovome u onome bla bla bla bla i na kraju desetak tackica i - i imaju zivotni vek od 35-50 godina, svako trece dete umre na porodjaju itd itd.

Ne mogu je naci ali evo i ove, sve je to ista "skola" "prirodnjacka" koja kuca po zlim kompjuterima sa zlim internetima koji zagadjuju okolinu.

t0lb25.jpg


P.s. I nista manje od njih ja ne volim prirodu, zdravlje, zivotinje, balans, napredak, zivot, odrzanje svih vrsta i oblika zivota itd itd.
 

Back
Top